Meni
Zakažite pregled

Somatostatinom

Endokrinologija

Somatostatinom je veoma redak tumor koji nastaje iz ćelija gušterače (pankreasa) ili dvanaestopalačnog creva koje luče hormon somatostatin. Pripada grupi neuroendokrinih tumora (NET), to jest tumora koji nastaju iz ćelija sa osobinama i nervnih i žlezdanih ćelija. Somatostatin u telu radi kao kočnica: smanjuje lučenje insulina, želudačne kiseline i sokova gušterače i usporava pražnjenje žučne kese. Kada ga tumor stvara u velikom višku, te kočnice deluju previše jako.

Bolest je toliko retka da se godišnje otkrije otprilike jedan novi slučaj na nekoliko desetina miliona ljudi. Najčešće se javlja između 40. i 60. godine. Oko dve trećine ovih tumora nalazi se u gušterači, obično u njenoj glavi, a ostali u dvanaestopalačnom crevu, blizu mesta gde se u crevo ulivaju žučni kanal i kanal gušterače (Faterova papila). Tumori u dvanaestopalačnom crevu češći su kod osoba sa neurofibromatozom tip 1, naslednom bolešću kože i nerava.

Poznata trijada tegoba, šećerna bolest, kamen u žučnoj kesi i masna stolica, javlja se samo kod manjeg broja bolesnika. Mnogo češće tumor ne izaziva hormonske tegobe i otkrije se slučajno, na snimanju stomaka zbog nečeg drugog, ili zbog bola, žutice ili krvarenja iz creva.

Ispitivanje i lečenje slični su kao kod drugih neuroendokrinih tumora gušterače. Tumor se pronalazi snimanjima, potvrđuje analizom tkiva, a leči operacijom kad god je to moguće. Kada se bolest proširila, postoje lekovi i postupci koji usporavaju rast tumora i ublažavaju tegobe, često godinama.

Kako nastaje somatostatinom

Somatostatin stvaraju takozvane delta ćelije. Ima ih u ostrvcima gušterače, malim grupama ćelija koje luče hormone, i u sluzokoži želuca i creva. Tumor nastaje kada jedna takva ćelija zbog promene u genima počne da se deli bez kontrole. Kod većine ljudi ne zna se zašto je do te promene došlo.

Višak somatostatina objašnjava tipične tegobe. Gušterača luči manje insulina, pa šećer u krvi raste. Luči i manje enzima za varenje, pa se masti ne vare i izlaze stolicom. Žučna kesa se slabo prazni, žuč u njoj stoji i zgušnjava se, pa nastaju kamenovi. Želudac stvara manje kiseline, što varenje dodatno otežava.

Šema gornjeg dela trbuha sa jetrom, želucem, žučnom kesom, dvanaestopalačnim crevom i gušteračom.
Somatostatinom nastaje u gušterači, najčešće u njenoj glavi, ili u zidu dvanaestopalačnog creva, blizu mesta gde se ulivaju žučni putevi. Šema prikazuje normalan položaj ovih organa. Izvor: Cancer Research UK / Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0. Prevod oznaka na srpski.

Gde se javlja i kako se ponaša

  • Somatostatinom gušterače – obično je veći, nekoliko centimetara u trenutku otkrivanja, i češće izaziva hormonske tegobe. Kod dela bolesnika već su prisutne presadnice (metastaze), najčešće u jetri.
  • Somatostatinom dvanaestopalačnog creva – obično je manji i nalazi se oko Faterove papile. Retko izaziva hormonske tegobe, ali može da pritisne žučni kanal i izazove žuticu, ili da krvari. I ovi tumori mogu da se prošire u okolne limfne čvorove.

Prema izgledu ćelija pod mikroskopom i brzini deljenja, tumor se svrstava u gradus 1, 2 ili 3. Gradus se određuje na osnovu Ki-67, broja koji pokazuje koliki procenat ćelija tumora se trenutno deli. Što je gradus niži, tumor sporije raste. Većina somatostatinoma su takozvani dobro diferencirani tumori, koji rastu sporo.

Srodni tumori gušterače

Somatostatinom spada u funkcionalne neuroendokrine tumore, one koji luče hormon u količini dovoljnoj da izazove tegobe. Drugi tumori iz iste grupe luče druge hormone: insulinom izaziva pad šećera, gastrinom čir i proliv, glukagonom šećernu bolest i osip, a VIPom jak vodenast proliv. Mnogo su češći nefunkcionalni neuroendokrini tumori pankreasa, koji ne izazivaju hormonske tegobe. Granica nije oštra: mnogi tumori dvanaestopalačnog creva stvaraju somatostatin u ćelijama, ali ga ne izbacuju u krv dovoljno da izazovu tegobe.

Nasledni sindromi

  • Neurofibromatoza tip 1 (NF1) – nasledna bolest sa svetlosmeđim mrljama na koži boje bele kafe, sitnim pegama u pazuhu i preponama i mekim čvorićima na koži i duž nerava (neurofibromi). Kod ovih osoba češći su somatostatinomi dvanaestopalačnog creva, ali i drugi tumori creva i feohromocitom, tumor nadbubrežne žlezde koji luči adrenalin (videti hormonski aktivne tumore nadbubrežne žlezde).
  • Multipla endokrina neoplazija tip 1 (MEN1) – retko; uz tumore gušterače javljaju se pojačan rad paraštitastih žlezda i tumori hipofize.
  • Fon Hipel-Lindauov sindrom (VHL) – retko; nasledna sklonost ka cistama i tumorima više organa.
  • Sindrom policitemije, paraganglioma i somatostatinoma – veoma redak, češće kod žena; uz somatostatinom postoje povećan broj crvenih krvnih zrnaca i tumori nervnog tkiva (paragangliomi). Promena gena obično nije nasleđena od roditelja.

Faktori rizika i prevencija

Osim naslednih sindroma, faktori rizika nisu poznati, a bolest nije povezana sa ishranom ili načinom života. Somatostatinom se ne može sprečiti. Osobe sa neurofibromatozom tip 1 i drugim naslednim sindromima treba da idu na redovne kontrole, kako bi se tumor, ako se javi, otkrio dok je mali.

Tegobe zbog viška somatostatina

Hormonske tegobe razvijaju se polako i lako se pripisuju drugim, mnogo češćim bolestima. Češće se javljaju kod tumora gušterače nego kod tumora dvanaestopalačnog creva.

  • Povišen šećer u krvi – obično blaga šećerna bolest, sa žeđi, čestim mokrenjem i umorom. Često se otkrije tek u analizama krvi.
  • Bol ispod desnog rebarnog luka – posle masnog obroka, zbog kamena u žučnoj kesi. Kamen može da izazove i zapaljenje žučne kese.
  • Masna, obilna stolica – svetla, sjajna, neprijatnog mirisa, pliva i teško se spira (lekari to zovu steatoreja); često uz proliv.
  • Gubitak telesne težine – zbog lošeg varenja i upijanja hrane.
  • Nadutost i osećaj težine posle jela – zbog smanjene želudačne kiseline i sporijeg varenja.

Tegobe zbog samog tumora

  • Bol u stomaku – najčešća tegoba; tup bol u gornjem delu stomaka, ponekad sa širenjem u leđa.
  • Žutica – žuta koža i beonjače, tamna mokraća, svetla stolica i svrab kože, kada tumor pritisne žučni kanal.
  • Krvarenje iz creva – crna, katranasta stolica ili malokrvnost (anemija) sa umorom i bledilom.
  • Mučnina i povraćanje – kada veći tumor sužava dvanaestopalačno crevo.
  • Tegobe zbog presadnica u jetri – osećaj pritiska ispod desnog rebarnog luka, umor i gubitak apetita.

Slučajno otkriven tumor

Danas se mnogi tumori gušterače otkriju slučajno, na ultrazvuku ili CT-u stomaka urađenom zbog druge bolesti. Tada osoba često nema nikakvih tegoba, ili su one blage i nisu se povezivale sa tumorom. Takav nalaz ne treba da plaši, ali ga treba ispitati do kraja, jer se manji tumor lakše i potpunije uklanja.

Tok bolesti

Somatostatinom obično raste sporo, mesecima i godinama. Zbog toga od prvih tegoba do dijagnoze često prođe dosta vremena. Šećerna bolest, kamen u žučnoj kesi i proliv česti su i u opštoj populaciji, pa se na tumor posumnja tek kada se ove tegobe jave zajedno, kada se pojave žutica ili gubitak težine, ili kada se tumor vidi na snimku.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – povraćanje krvi ili sadržaja nalik talogu kafe, crna stolica uz vrtoglavicu i malaksalost, jak bol u stomaku sa visokom temperaturom ili drhtavicom (pozovite 194 ili idite u hitnu službu).
  • Bez odlaganja – u roku od nekoliko dana ako vam požute koža ili beonjače, ako mokraća postane tamna, a stolica svetla, ili ako imate ponovljene napade bola ispod desnog rebarnog luka.
  • Uskoro – zakažite pregled ako nedeljama imate masnu stolicu ili proliv, gubite na težini bez dijete, ako vam je nedavno otkrivena šećerna bolest uz tegobe sa varenjem, ili ako vam je na snimanju slučajno nađena promena na gušterači.

Pregled endokrinologa

Na pregledu endokrinologa lekar pita o tegobama, promeni težine, izgledu stolice, šećernoj bolesti, žučnim kamenovima, lekovima i bolestima u porodici. Pregleda stomak i kožu, a mrlje boje bele kafe i čvorići na koži upućuju na neurofibromatozu tip 1. Na osnovu razgovora i pregleda odlučuje koje su analize i snimanja potrebni.

Laboratorijske analize

Laboratorijske analize pokazuju da li tumor luči hormon i kakve su posledice po varenje i šećer.

  • Somatostatin u krvi – meri se našte. Višestruko povišena vrednost uz tipične tegobe potvrđuje dijagnozu. Normalna vrednost ne isključuje tumor, jer mnogi tumori dvanaestopalačnog creva ne izbacuju hormon u krv u većoj količini.
  • Hromogranin A – opšti pokazatelj neuroendokrinih tumora. Može biti lažno povišen kod osoba koje uzimaju lekove za smanjenje želudačne kiseline, kod slabijeg rada bubrega i kod hroničnog zapaljenja želuca, pa se nalaz uvek tumači uz snimanja.
  • Šećer u krvi i HbA1c – HbA1c pokazuje prosečan šećer tokom prethodna 2–3 meseca.
  • Elastaza u stolici – pokazuje da li gušterača luči dovoljno enzima za varenje.
  • Prateće analize – krvna slika, gvožđe, vitamini, rad jetre i bubrega.

Snimanja

  • Ultrazvuk stomaka – često prvi pregled; pokazuje žučne kamenove, a ponekad i tumor ili promene u jetri. Videti ultrazvuk abdomena.
  • CT ili magnetna rezonanca stomaka – CT i MR sa kontrastom pokazuju veličinu i položaj tumora, odnos prema krvnim sudovima i da li postoje presadnice u jetri i limfnim čvorovima.
  • Endoskopski ultrazvuk (EUS) – tanka savitljiva cev sa ultrazvučnom sondom uvodi se kroz usta do želuca i dvanaestopalačnog creva. Odlično prikazuje male tumore gušterače i zida creva, a kroz nju se tankom iglom uzima uzorak tkiva. Radi se u kratkotrajnoj anesteziji.
  • Gastroskopija – gastroskopija sa biopsijom pokazuje tumor u dvanaestopalačnom crevu i omogućava uzimanje uzorka.
  • Ga-68 DOTATATE PET/CT – snimanje sa malom količinom radioaktivne supstance koja se vezuje za receptore za somatostatin na ćelijama tumora. Pronalazi i male presadnice i pokazuje da li tumor ima receptore, što je važno za izbor lekova.

Analiza tkiva

Konačnu dijagnozu postavlja patolog, lekar koji pregleda tkivo pod mikroskopom. Uzorak se dobija iglom tokom endoskopskog ultrazvuka, tokom gastroskopije ili posle operacije. Posebnim bojenjem (imunohistohemija) patolog potvrđuje da je reč o neuroendokrinom tumoru koji stvara somatostatin i određuje Ki-67, odnosno gradus tumora.

Genetsko savetovanje

Kod osoba sa znacima neurofibromatoze, sa više endokrinih tumora, mladih bolesnika i osoba sa sličnim bolestima u porodici predlaže se genetsko testiranje. Nalaz pomaže u planiranju kontrola, a srodnicima omogućava da na vreme provere da li nose istu promenu gena.

Šta nalazi znače

Za odluku o lečenju najvažniji su položaj i veličina tumora, gradus i stadijum, odnosno da li se bolest proširila na limfne čvorove ili jetru. Ograničen tumor uklanja se operacijom. Ako postoje presadnice, plan se pravi prema njihovom broju i položaju, gradusu i tome da li tumor na PET/CT snimku ima receptore za somatostatin. Nije svakom bolesniku potreban svaki od navedenih pregleda; lekar ih bira prema tegobama i prvim nalazima.

Kako se pripremiti za pregled

  • Analize našte – za somatostatin i šećer dođite bez doručka, posle noći bez hrane; vodu smete da pijete.
  • Lekovi za želudac – pitajte lekara da li treba privremeno da prekinete lekove za smanjenje kiseline pre merenja hromogranina A; ne prekidajte ih sami.
  • Priprema za CT, MR i endoskopiju – obično je potrebno 6 sati bez hrane; ako imate alergiju na kontrast, šećernu bolest ili slabiji rad bubrega, recite to pri zakazivanju. Posle endoskopije u anesteziji tog dana ne vozite.
  • Analozi somatostatina – ako već primate oktreotid ili lanreotid, lekar će vam reći kada da zakažete PET/CT u odnosu na poslednju injekciju.
  • Raniji nalazi – ponesite snimke na disku, nalaze šećera i podatke o naslednim bolestima u porodici.

Kako se donosi odluka

Plan lečenja dogovara tim lekara: endokrinolog, abdominalni hirurg, gastroenterolog, onkolog, radiolog, nuklearni lekar i patolog. Odluka zavisi od položaja i veličine tumora, gradusa, proširenosti bolesti, tegoba i opšteg zdravlja. Cilj je potpuno uklanjanje tumora kad god je to moguće. Kada nije, cilj je da se rast tumora uspori, tegobe ublaže i očuva dobar kvalitet života.

Operacija

Operacija je jedini način da se bolest izleči. Radi se u opštoj anesteziji, u centru sa iskustvom u hirurgiji gušterače. Vrsta zahvata zavisi od mesta tumora:

  • Operacija po Vipleu (duodenopankreatektomija) – kod tumora u glavi gušterače ili oko Faterove papile. Uklanjaju se glava gušterače, dvanaestopalačno crevo, žučna kesa i deo žučnog kanala, a zatim se gušterača, žučni kanal i želudac ponovo spajaju sa tankim crevom.
  • Distalna pankreatektomija – kod tumora u telu ili repu gušterače; uklanja se taj deo gušterače, često zajedno sa slezinom. Može se uraditi i laparoskopski, kroz nekoliko malih rezova.
  • Lokalno ili endoskopsko uklanjanje – razmatra se samo kod malih tumora dvanaestopalačnog creva udaljenih od papile, bez znakova širenja.
  • Uklanjanje žučne kese – obično se radi tokom iste operacije, zbog kamenova i zato što lekovi koji se kasnije mogu koristiti dodatno povećavaju rizik od kamena.
  • Operacija presadnica u jetri – kada su presadnice malobrojne i mogu se bezbedno ukloniti, ponekad zajedno sa osnovnim tumorom.

Tokom operacije uklanjaju se i okolni limfni čvorovi. Sve uklonjeno tkivo šalje se patologu, koji potvrđuje vrstu tumora, gradus, da li su ivice reza čiste i da li su limfni čvorovi zahvaćeni. Na osnovu tog nalaza odlučuje se o daljem praćenju ili lečenju.

Lečenje tegoba

  • Lečenje šećerne bolesti – tablete ili insulin, prema vrednostima šećera. Posle uklanjanja tumora šećer se često popravi, ali posle većih operacija gušterače šećerna bolest može ostati ili se tek tada javiti.
  • Enzimi gušterače u kapsulama – uzimaju se uz svaki obrok i užinu koja sadrži masti. Smanjuju masnu stolicu i nadutost i pomažu da se vrati izgubljena težina.
  • Vitamini A, D, E i K – nadoknađuju se ako se zbog lošeg varenja masti ne upijaju dovoljno.
  • Prilagođena ishrana – češći, manji obroci, dovoljno belančevina i umeren unos masti uz enzime.

Lečenje proširene bolesti

Kada tumor nije moguće ukloniti ili se proširio, primenjuju se lečenja koja se koriste i kod drugih neuroendokrinih tumora gušterače. Biraju se prema gradusu, brzini rasta i receptorima na ćelijama tumora:

  • Analozi somatostatina – oktreotid i lanreotid, injekcije jednom mesečno. Usporavaju rast dobro diferenciranih tumora sa receptorima. Mogu pojačati masnu stolicu i sklonost ka žučnim kamenovima, pa se njihov efekat kod ovog tumora pažljivo prati.
  • Lečenje radioaktivnim lekom vezanim za receptore (PRRT) – lek sa radioaktivnim lutecijumom vezuje se za receptore za somatostatin i zrači tumor iznutra. Razmatra se kada tumor na PET/CT snimku jasno ima receptore. Izvodi se u specijalizovanom centru nuklearne medicine, obično u četiri ciklusa u razmaku od nekoliko nedelja.
  • Ciljani lekovi – everolimus i sunitinib, tablete koje koče signale za rast tumora i stvaranje njegovih krvnih sudova. Everolimus može dodatno povisiti šećer, što se kod ovog tumora posebno prati.
  • Hemioterapija – najčešće kombinacija kapecitabina i temozolomida, ili streptozotocin, kod tumora koji brže rastu ili su veliki.
  • Lečenje usmereno na jetru – zatvaranje krvnog suda koji hrani presadnice (embolizacija) ili njihovo uništavanje toplotom (ablacija), kroz kožu, pod kontrolom snimanja.

Boravak u bolnici

Posle operacije po Vipleu boravak u bolnici obično traje 7–14 dana, a posle distalne pankreatektomije 5–7 dana, kraće ako je rađena laparoskopski. Prvih dana postoje drenovi, a ishrana se postepeno vraća. Najčešća komplikacija je curenje soka gušterače na mestu spoja ili preseka, koje se obično zaleči uz drenažu i strpljenje, a ređe zahteva novi zahvat.

Oporavak i okvirni rokovi

Posle velike operacije gušterače umor može da traje 2–3 meseca. Lakši posao, posebno kancelarijski, obično je moguć posle 6–8 nedelja, a teži fizički rad i dizanje tereta većeg od 5 kg posle oko 3 meseca. Šetnja je dobrodošla od prvih dana, a sport se uvodi postepeno, prema savetu hirurga. Vožnja je moguća kada možete naglo da kočite bez bola, obično posle 3–4 nedelje. Putovanja avionom planirajte kada se završe kontrole hirurga, najčešće posle mesec dana. Tokom lekova i PRRT većina ljudi može da radi, uz prilagođavanje rasporeda terapijama.

Znaci za hitno javljanje

  • Temperatura iznad 38 °C, drhtavica ili crvenilo i gnoj na rani posle operacije.
  • Jak bol u stomaku ili povraćanje koje ne prestaje.
  • Crna stolica ili povraćanje krvi.
  • Žutica posle operacije ili tokom lečenja.
  • Veoma visok šećer uz žeđ, suva usta i pospanost, posebno tokom lečenja everolimusom ili kortikosteroidima.

Kontrole i život sa bolešću

Posle uspešne operacije kontrole sa analizama i snimanjima obično su na 6–12 meseci prvih godina, a zatim ređe, ukupno najmanje 10 godina, jer se neuroendokrini tumori mogu vratiti i posle dugo vremena. Prate se i šećer, telesna težina, varenje i vitamini. Osobe sa neurofibromatozom ili drugim naslednim sindromom imaju i kontrole drugih organa. Kada je bolest ograničena i potpuno uklonjena, izgledi su dobri. I kod proširene bolesti, zbog sporog rasta i savremenih lekova, mnogi bolesnici godinama žive aktivno.

Najčešća pitanja

Svi neuroendokrini tumori mogu da se šire, ali se ponašaju veoma različito. Mali tumori niskog gradusa, potpuno uklonjeni, često se nikada ne vrate. Veći tumori i oni višeg gradusa skloniji su širenju, pa je praćenje dugotrajno.

Većina tumora nije nasledna. Kod osoba sa neurofibromatozom tip 1, MEN1 ili Fon Hipel-Lindauovim sindromom sklonost se prenosi na potomstvo, pa se srodnicima predlaže genetsko savetovanje i pregled.

Alkohol dodatno opterećuje gušteraču i jetru i otežava regulaciju šećera. Preporučujemo da ga izbegavate tokom lečenja i oporavka od operacije, a kasnije da pijete samo povremeno i malo, uz saglasnost lekara.

Jedite češće i manje obroke, sa dovoljno belančevina. Enzime uzimajte na početku svakog obroka koji sadrži masti. Ako imate šećernu bolest, ograničite slatkiše i zaslađene sokove. Nutricionista može pomoći da se izgubljena težina vrati.

Posle uspešne operacije trudnoća je moguća, ali je treba planirati sa endokrinologom, zbog šećera, enzima i kontrolnih snimanja. Tokom ciljanih lekova, hemioterapije i PRRT trudnoća se mora sprečiti, a posle PRRT se čeka nekoliko meseci.

Posle terapije telo nekoliko dana izbacuje malu količinu zračenja. Prvih dana se izbegava bliski kontakt sa trudnicama i malom decom, a tačna uputstva o spavanju, toaletu i putovanju dobijate u centru gde se terapija izvodi.

Mogu. Termin injekcije se po dogovoru može pomeriti nekoliko dana. Na duža putovanja ponesite pismo lekara o bolesti, spisak lekova i enzime u ručnom prtljagu, a za aviokompaniju potvrdu za lekove koje nosite.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.