Meni
Zakažite pregled

Gastrinom (Zolinger-Elisonov sindrom)

Endokrinologija

Gastrinom je redak tumor koji luči hormon gastrin, najčešće smešten u zidu dvanaestopalačnog creva ili u gušterači (pankreasu). Gastrin podstiče želudac da luči kiselinu. Kada ga tumor luči neprekidno i u velikoj količini, želudac stvara mnogo više kiseline nego što je potrebno. Posledica su čirevi koji se vraćaju i teško zarastaju, gorušica i dugotrajna dijareja. Ova slika bolesti zove se Zolinger-Elisonov sindrom, po lekarima koji su je prvi opisali.

Gastrinom spada u neuroendokrine tumore, tumore koji nastaju iz ćelija koje proizvode hormone. Godišnje se otkrije kod jedne do tri osobe na milion, najčešće između 40. i 60. godine. Kod oko četvrtine pacijenata deo je naslednog sindroma MEN1. Tumori su često mali, ali se kod dela pacijenata do dijagnoze već prošire u okolne limfne čvorove ili jetru.

Lekovi koji snažno smanjuju kiselinu danas uspešno kontrolišu tegobe kod gotovo svih pacijenata i sprečavaju komplikacije čira. Operacija, kada je moguća, može trajno ukloniti tumor. Zato na gastrinom treba misliti kod svake osobe kod koje se čirevi neobjašnjivo vraćaju ili ne zarastaju, posebno kada uz njih postoji dugotrajna dijareja. Dijagnoza se postavlja analizama krvi i želudačnog soka, a tumor se zatim traži snimanjima.

Kako nastaje gastrinom

Gastrin normalno luče ćelije u donjem delu želuca posle obroka, da bi se pokrenulo varenje. Kada se kiselina nakupi, lučenje gastrina se gasi. Ćelije gastrinoma tu kočnicu nemaju: luče gastrin neprekidno, i noću i našte. Višak gastrina tera želudac da stvara velike količine kiseline, a vremenom i da uveća sloj ćelija koje kiselinu luče. Kiselina oštećuje sluznicu želuca i creva, uništava enzime gušterače koji vare hranu i izaziva dijareju.

Uzrok nastanka sporadičnog tumora nije poznat. Nije povezan sa ishranom, stresom ni bakterijom Helicobacter pylori, koja je čest uzrok običnih čireva.

Šema gornjeg dela trbuha sa jetrom, želucem, žučnom kesom, dvanaestopalačnim crevom i gušteračom.
Gastrinom se najčešće nalazi u zidu dvanaestopalačnog creva ili u glavi gušterače, koja leži u njegovom zavoju. Šema prikazuje normalan položaj ovih organa. Izvor: Cancer Research UK / Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0. Prevod oznaka na srpski.

Gde se tumor nalazi

  • Dvanaestopalačno crevo – kod većine pacijenata (oko 60–80%); tumori su tu obično mali, manji od 1 cm, i često ih ima više.
  • Gušterača – ređe; tumori su obično veći, najčešće u glavi gušterače.
  • Limfni čvorovi i druga mesta – retko.

Većina gastrinoma nalazi se u području oko glave gušterače i dvanaestopalačnog creva, koje hirurzi zovu „gastrinomski trougao“.

Dobroćudno ili zloćudno ponašanje

Većina gastrinoma, posebno onih u gušterači, ima sposobnost širenja. Najčešće se šire u okolne limfne čvorove, a ređe u jetru. Bolest ipak obično napreduje sporo. Tok najviše zavisi od toga da li postoje promene u jetri: bez njih je dugoročni ishod uglavnom dobar.

Sporadični i nasledni oblik

Kod oko tri četvrtine pacijenata gastrinom je sporadičan, odnosno nastaje slučajno. Kod ostalih je deo naslednog sindroma MEN1 (multipla endokrina neoplazija tip 1). Kod MEN1 postoji više malih gastrinoma u dvanaestopalačnom crevu, a uz njih i bolest paraštitastih žlezda (hiperparatireoidizam), a ponekad i tumori hipofize. Visok kalcijum kod hiperparatireoidizma dodatno pojačava lučenje gastrina.

Srodni tumori

Gastrinom je posle insulinoma najčešći neuroendokrini tumor gušterače koji luči hormon. Ostali su insulinom, glukagonom, VIPom i somatostatinom, a najveći deo čine nefunkcionalni neuroendokrini tumori pankreasa, koji ne luče hormone.

Faktori rizika i prevencija

Jedini poznati faktor rizika je MEN1 u porodici. Prevencija ne postoji, ali se kod nosilaca mutacije MEN1 gastrin redovno proverava, da bi se bolest otkrila rano.

Čirevi koji se vraćaju

Najčešća tegoba je bol u gornjem delu stomaka, zbog čira na dvanaestopalačnom crevu ili želucu. Na gastrinom se posumnja kada:

  • Čir se vraća – i posle pravilnog lečenja i uklanjanja bakterije Helicobacter pylori.
  • Ima više čireva istovremeno ili su na neobičnom mestu, na primer dalje niz tanko crevo.
  • Čir ne zarasta uz uobičajene doze lekova.
  • Čir se javlja bez uobičajenih uzroka – bez bakterije i bez lekova protiv bolova i zapaljenja.

O običnim čirevima više pišemo u tekstovima o čiru dvanaestopalačnog creva i čiru na želucu.

Dijareja

Dugotrajna vodenasta ili masna stolica javlja se kod većine pacijenata, a kod nekih je i prva tegoba. Velika količina kiseline ulazi u creva, oštećuje sluznicu i uništava enzime koji vare masti. Dijareja se karakteristično smiruje na lekovima koji smanjuju kiselinu. Zbog nje se bolest ponekad dugo smatra sindromom iritabilnog creva.

Gorušica i druge tegobe

  • Gorušica i vraćanje kiseline – teži oblik refluksne bolesti, ponekad sa suženjem jednjaka.
  • Mučnina, povraćanje i gubitak težine.
  • Malokrvnost – zbog skrivenog krvarenja iz čira; videti anemiju.

Komplikacije čira

  • Krvarenje – crna, katranasta stolica ili povraćanje krvi ili sadržaja nalik talogu od kafe.
  • Probijanje čira (perforacija) – iznenadan, jak bol u celom stomaku, tvrd stomak.
  • Suženje izlaza iz želuca – povraćanje nesvarene hrane, rana sitost.

Tok kroz vreme

Tegobe se obično razvijaju godinama pre dijagnoze, a na lekovima za kiselinu mogu biti potpuno prikrivene. Kod MEN1 uz to se javljaju znaci povišenog kalcijuma, kao što su kamen u bubregu, žeđ i umor.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – povraćanje krvi ili sadržaja nalik talogu od kafe, crna stolica, nesvestica, ili iznenadan jak bol u stomaku (pozovite 194 ili idite u hitnu službu).
  • Bez odlaganja – u roku od nekoliko dana kod jake dijareje sa slabošću i znacima isušivanja, ili ako se bol od čira vratio čim ste prestali da pijete lekove.
  • Uskoro – zakažite pregled ako ste imali više čireva ili čir koji se vraća, dugotrajnu dijareju uz gorušicu, ili imate MEN1 u porodici.

Kada se posumnja na gastrinom

Gastrinom se traži kod čireva koji se vraćaju ili ne zarastaju, kod čira uz dijareju, kod čira bez bakterije Helicobacter pylori i bez lekova protiv bolova, kod uvećanih nabora želuca na gastroskopiji, kao i kod osoba sa MEN1. Ispitivanje vode gastroenterolog i endokrinolog zajedno.

Gastrin u krvi i kiselost želuca

Prvi korak je merenje gastrina u krvi našte, uz laboratorijske analize kalcijuma i paratireoidnog hormona. Povišen gastrin sam po sebi nije dovoljan za dijagnozu, jer gastrin raste i kod drugih stanja. Zato se istovremeno meri kiselost (pH) želudačnog soka, koji se uzima tokom gastroskopije ili kroz tanku cevčicu. Ako je gastrin više od deset puta iznad gornje granice, a želudačni sok jako kiseo (pH 2 ili niži), dijagnoza je potvrđena.

Lekovi za kiselinu pre merenja

Inhibitori protonske pumpe (IPP), kao što su pantoprazol i esomeprazol, podižu gastrin i mogu dati lažno visok nalaz. Ipak, kod osobe sa gastrinomom nagli prekid ovih lekova može za nekoliko dana izazvati krvarenje ili probijanje čira. Zato IPP nikada ne prekidajte na svoju ruku pred analizu. Odluku donosi lekar, a prekid ili zamena drugim lekom radi se samo uz nadzor lekara, u centru sa iskustvom, i to posle gastroskopije koja isključi aktivan čir.

Sekretinski test

Kada nalazi nisu jasni, radi se sekretinski test, jedan od dinamskih funkcionalnih testova. U venu se ubrizga sekretin, hormon koji kod zdravih osoba ne podiže ili blago snižava gastrin, a kod gastrinoma ga brzo i jasno podiže. Krv se uzima više puta tokom pola sata. Test nije dostupan svuda.

Gastroskopija

Gastroskopija pokazuje čireve, zadebljale nabore želuca i oštećenje jednjaka, a uz nju se uzimaju uzorci tkiva i želudačni sok za merenje kiselosti. Ponekad se vidi i sam tumor u zidu dvanaestopalačnog creva.

Snimanja koja pronalaze tumor

  • Ga-68 DOTATATE PET/CT – snimanje sa malom količinom radioaktivne supstance koja se vezuje za ćelije neuroendokrinih tumora; najosetljiviji pregled za pronalaženje gastrinoma i njegovih presadnica.
  • CT ili magnetna rezonanca – radiološka dijagnostika sa kontrastom pokazuje tumore u gušterači, limfne čvorove i jetru.
  • Endoskopski ultrazvuk – sonda na vrhu endoskopa vidi gušteraču i zid creva izbliza; po potrebi se tankom iglom uzima uzorak tkiva.

Mali tumori u zidu dvanaestopalačnog creva ponekad se ne vide ni na jednom snimanju i pronalaze se tek tokom operacije.

Šta nalazi znače

  • Visok gastrin i kiseo želudačni sok – gastrinom.
  • Visok gastrin i malo ili nimalo kiseline – najčešće posledica lekova za kiselinu ili atrofičnog gastritisa, a ne tumora.
  • Povišen kalcijum i paratireoidni hormon – sumnja na MEN1, pa se radi genetsko testiranje.
  • Promene u jetri na snimanju – lečenje se planira kao kod proširene bolesti, posle biopsije.

Kako se pripremiti za pregled

  • Raniji nalazi gastroskopije – sa opisom čireva i nalazima biopsija.
  • Spisak lekova za kiselinu – naziv, doza i od kada ih uzimate; ne prekidajte ih bez dogovora sa lekarom.
  • Porodična istorija – kamen u bubregu, bolest paraštitastih žlezda, hipofize ili gušterače kod srodnika.
  • Pred gastroskopiju i PET/CT – dolazite našte, prema uputstvu koje dobijete pri zakazivanju.

Kako se donosi odluka

Lečenje ima dva cilja: da se kiselina stavi pod kontrolu i da se, kada je moguće, ukloni tumor. Kontrola kiseline je prvi i najhitniji korak, jer sprečava krvarenje i probijanje čira. O operaciji odlučuje tim koji čine gastroenterolog, endokrinolog, hirurg sa iskustvom u hirurgiji gušterače i creva, radiolog i nuklearni lekar, prema tome gde je tumor, da li se proširio i da li postoji MEN1.

Lekovi koji smanjuju kiselinu

  • Inhibitori protonske pumpe u visokim dozama – osnova lečenja. Doze su veće nego kod običnog čira ili refluksa, a lek se često uzima dva puta dnevno. Dozu određuje lekar, prema tegobama i, po potrebi, merenju kiseline.
  • Dugotrajna upotreba – lekovi se uzimaju bez prekida, najčešće doživotno, i posle operacije ako se gastrin ne normalizuje. Kod dugotrajne primene povremeno se proveravaju vitamin B12, magnezijum i gvožđe.

Uz pravilnu dozu čirevi zarastaju, dijareja prestaje, a gorušica se smiruje kod gotovo svih pacijenata. Najveća opasnost je samoinicijativni prekid leka, jer čir može da se vrati za nekoliko dana.

Operacija kod sporadičnog gastrinoma

Kod sporadičnog gastrinoma bez promena u jetri preporučujemo operaciju, jer je to jedini način da se tumor ukloni i bolest izleči. Izvodi je hirurg sa iskustvom u ovoj vrsti operacija, u opštoj anesteziji, najčešće kroz rez na stomaku.

  • Otvaranje dvanaestopalačnog creva – hirurg pregleda zid creva iznutra i uklanja male tumore koji se ne vide na snimcima.
  • Uklanjanje tumora iz gušterače – „ljuštenjem“ ili uklanjanjem dela gušterače.
  • Uklanjanje okolnih limfnih čvorova – jer se tumor u njih često širi; time se povećava verovatnoća izlečenja.
  • Vipleova operacija – uklanjanje glave gušterače i dvanaestopalačnog creva; samo kod odabranih pacijenata.

Boravak u bolnici traje obično 7–10 dana, a duže posle Vipleove operacije. Uklonjeno tkivo ispituje patolog, koji potvrđuje dijagnozu, određuje brzinu deljenja ćelija i da li su limfni čvorovi zahvaćeni. Gastrin se meri posle operacije: ako je normalan, tumor je verovatno potpuno uklonjen. Kod oko polovine pacijenata gastrin se odmah normalizuje, a kod dela njih bolest se kasnije vrati.

Gastrinom kod MEN1

Kod MEN1 tumora je obično više, pa je trajno izlečenje operacijom ređe. Najpre se leči hiperparatireoidizam operacijom paraštitastih žlezda, jer normalizacija kalcijuma smanjuje lučenje gastrina i kiseline. Operacija gušterače i creva razmatra se uglavnom kada je tumor veći od 2 cm ili raste.

Lečenje proširene bolesti

  • Analozi somatostatina – oktreotid i lanreotid, injekcije jednom mesečno; usporavaju rast tumora i smanjuju lučenje gastrina.
  • Terapija radioaktivno obeleženim analozima somatostatina (PRRT) – mogućnost lečenja u specijalizovanom centru, kada tumor na PET/CT snimku vezuje supstancu.
  • Lekovi koji koče rast tumora – everolimus i sunitinib, i hemioterapija kod brže rastućih tumora.
  • Lečenje promena u jetri – operacija, ablacija ili lečenje kroz krvne sudove jetre.

Oporavak i okvirni rokovi

Posle operacije na stomaku lakši posao je moguć posle 4–6 nedelja, a teži fizički posao i sport posle 8–12 nedelja. Ishrana se postepeno vraća na normalnu tokom prvih nedelja. Putovanja su moguća kada ste pokretni i bez bolova, obično posle 3–4 nedelje. Lekovi za kiselinu se ne prekidaju dok to lekar ne odluči na osnovu gastrina.

Znaci za hitno javljanje

  • Crna stolica ili povraćanje krvi.
  • Iznenadan jak bol u stomaku.
  • Visoka temperatura ili curenje iz rane posle operacije.
  • Jaka dijareja sa slabošću i vrtoglavicom.

Kontrole i život sa bolešću

Kontrole obuhvataju gastrin, a po potrebi gastroskopiju i snimanja. Posle uspešne operacije prve godine su na 6–12 meseci, kasnije ređe, ali dugo, jer se bolest može vratiti i posle mnogo godina. Kod MEN1 i proširene bolesti kontrole su doživotne. Većina pacijenata uz redovne lekove vodi normalan život, radi i putuje.

Najčešća pitanja

Umerena količina kafe je obično dozvoljena ako ne izaziva tegobe. Alkohol i pušenje dodatno oštećuju sluznicu želuca i otežavaju zarastanje čira, pa ih je najbolje izbegavati, posebno dok čir nije zarastao.

Kod gastrinoma je korist od lekova mnogo veća od rizika. Pri dugotrajnoj upotrebi lekar povremeno proverava vitamin B12, magnezijum i gvožđe, a po potrebi ih nadoknađuje.

Nemojte dozvoliti da se to desi: ponesite dovoljno leka i rezervu u ručnom prtljagu. Ako lek nestane, javite se lekaru odmah, jer prekid od nekoliko dana može izazvati krvarenje ili probijanje čira.

Da. Trudnoću je dobro planirati sa lekarom, jer se terapija prilagođava. Inhibitori protonske pumpe u trudnoći se koriste kada je korist veća od rizika, a o snimanjima i operaciji odlučuje se posebno.

Sporadični oblik nije. Ako je kod vas otkriven MEN1, srodnicima se savetuje genetsko testiranje, a nosiocima mutacije redovne kontrole od mlađih godina.

Posebna dijeta nije potrebna kada je kiselina pod kontrolom lekova. Korisni su redovni obroci i izbegavanje hrane koja vama pojačava gorušicu. Lekovi protiv bolova i zapaljenja, kao što su ibuprofen i diklofenak, mogu oštetiti sluznicu i uzimaju se samo uz savet lekara.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.