Meni
Zakažite pregled

Veliki kašalj (pertusis) kod dece

Dečja pulmologija

Veliki kašalj (pertusis) zarazna je bakterijska infekcija disajnih puteva koju izaziva bakterija Bordetella pertussis. Prepoznaje se po napadima dugog, iscrpljujućeg kašlja, a lekovi prvog izbora su makrolidni antibiotici.

Poznato i kao: pertusis; engl. whooping cough.

Ukratko o lečenju velikog kašlja kod dece

DijagnostikaPCR iz brisa nosa i ždrela; kultura brisa; antitela u krvi kod dužeg kašlja; krvna slika
Metode lečenjamakrolidni antibiotici (azitromicin, klaritromicin); nega kod kuće; zaštita ukućana i kontakata
Povezane temeDečja pulmologija · hronični kašalj kod dece · produženi bakterijski bronhitis kod dece · klinički pregled dečjeg pulmologa

Veliki kašalj (pertusis) je zarazna bakterijska infekcija disajnih puteva koju izaziva bakterija Bordetella pertussis. Prepoznaje se po napadima dugog, iscrpljujućeg kašlja, posle kojih dete teško udahne uz karakterističan zvuk „hvatanja vazduha“ i često povrati. Bolest se u narodu naziva i „magareći kašalj“, a kašalj može da traje i do tri meseca.

Iako postoji vakcina, pertusis se nije izgubio. Zaštita posle vakcine i posle preležane bolesti vremenom slabi, pa adolescenti i odrasli mogu da obole, često u blagom obliku koji liči na dugotrajan bronhitis, i da prenesu bakteriju na bebe. Za starije dete pertusis je neprijatna bolest koja prolazi bez posledica. Za bebe u prvim mesecima života, pre nego što prime sve doze vakcine, može da bude veoma opasan: kod njih umesto kašlja mogu da se jave prekidi disanja, a potrebno je bolničko lečenje.

Najvažnija zaštita su redovna vakcinacija deteta, vakcinacija u trudnoći, kojom majka prenosi antitela bebi, i vakcinacija ukućana. Rano prepoznavanje i lečenje antibiotikom skraćuju period zaraznosti i štite bebe u okruženju.

Kako nastaje bolest

Bakterija se prenosi kapljicama pri kašljanju i kijanju i veoma je zarazna: većina nezaštićenih ukućana obolelog se zarazi. U disajnim putevima bakterija se vezuje za ćelije sa cilijama, sitnim dlačicama koje čiste bronhije, i luči toksine koji oštećuju te ćelije i paralizuju cilije. Sluz se nakuplja, a nervni završeci postaju preosetljivi, pa nastaju napadi kašlja. Toksini deluju i na ostatak organizma, pa kašalj traje nedeljama i pošto bakterija nestane iz disajnih puteva.

Zašto obolevaju i vakcinisani

Zaštita posle vakcine je dobra, ali slabi posle nekoliko godina, zbog čega su potrebne ponovne (revakcinacione) doze u detinjstvu i adolescenciji. Ni preležana bolest ne daje doživotan imunitet. Vakcinisana deca, kada obole, obično imaju blaži oblik i ređe komplikacije.

Ko je najugroženiji

  • Bebe mlađe od šest meseci, posebno pre druge doze vakcine i one rođene prevremeno.
  • Bebe čije majke nisu vakcinisane u trudnoći.
  • Deca sa hroničnim bolestima srca, pluća, nerava i mišića.
  • Nevakcinisana i nepotpuno vakcinisana deca.

Prevencija

  • Vakcinacija dece – vakcina protiv pertusisa sastavni je deo obavezne kombinovane vakcine, prema kalendaru imunizacije, uz revakcinacije.
  • Vakcinacija trudnica – između 27. i 36. nedelje trudnoće (preporuke u pojedinim zemljama počinju od 16. nedelje), u svakoj trudnoći. Antitela prelaze kroz posteljicu i štite bebu u prvim mesecima. Dostupnost i preporuke u Srbiji proverite sa ginekologom.
  • Vakcinacija ukućana i osoba koje neguju bebu („čaura“ oko bebe).
  • Antibiotik za kontakte – ukućani i bliski kontakti obolelog, posebno ako u kući ima beba ili trudnica, dobijaju antibiotik prema proceni lekara.

Faze bolesti

  1. Kataralna faza (prva do druga nedelja) – liči na prehladu: curenje nosa, kijanje, blaga temperatura, blag kašalj. U ovoj fazi bolest je najzaraznija, a najteže se prepoznaje.
  2. Paroksizmalna faza (dve do šest nedelja, nekad i duže) – napadi kašlja: niz brzih, uzastopnih kašljeva bez daha, posle kojih dete udahne uz piskav, „krečav“ zvuk (inspirijum). Tokom napada lice pocrveni ili poplavi, oči suze, jezik se isplazi, a na kraju često dolazi povraćanje. Između napada dete može da izgleda potpuno dobro. Napadi su češći noću.
  3. Faza oporavka (nedeljama do mesecima) – napadi se proređuju i slabe, ali kašalj može da traje mesecima, i da se vrati uz svaku novu prehladu. Zbog toga se bolest zove i „kašalj od sto dana“.

Kod beba

Kod beba mlađih od šest meseci slika je često drugačija. Mogu da imaju samo kratke napade kašlja, zagrcnjavanje i povraćanje, ili umesto kašlja prekide disanja (apneje) i plavljenje. Tipičan „krečav“ udah često izostaje. Bebe teško jedu i mogu da gube na težini.

Kod starije dece i adolescenata

Kod vakcinisane starije dece i adolescenata bolest je često blaža: dugotrajan, nadražajan kašalj koji traje nedeljama, sa noćnim napadima, ponekad uz povraćanje, bez temperature. Zbog toga se često ne prepozna.

Komplikacije

  • Kod beba – prekidi disanja, upala pluća, gubitak težine i dehidratacija, napadi grčeva, oštećenje mozga zbog nedostatka kiseonika, a u najtežim slučajevima smrtni ishod.
  • Kod starije dece – krvarenje u beonjačama, krvarenje iz nosa, upala pluća, upala uha, iscrpljenost, poremećaj sna, retko prelom rebra ili kila od jakog kašlja.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno (pozovite 194 ili idite u najbližu hitnu službu) – beba ima prekid disanja ili posle napada kašlja poplavi, teško dolazi do daha, mlitava je ili neobično pospana, ima napad grčeva, ili ne može da jede i pije.
  • Bez odlaganja (isti dan) – beba mlađa od šest meseci sa kašljem u napadima ili povraćanjem posle kašlja, dete koje posle napada kašlja povraća sve što pojede, dete sa kašljem u napadima koje je bilo u kontaktu sa obolelim, ili kašalj sa visokom temperaturom i ubrzanim disanjem.
  • Uskoro (isti ili sledeći dan) – kašalj u napadima kod starijeg deteta koje se inače dobro oseća, posebno ako u kući ima bebu ili trudnicu.

Pregled i sumnja

Lekar na pertusis posumnja na osnovu tipičnih napada kašlja, povraćanja posle kašlja, „krečavog“ udaha ili prekida disanja kod beba, kao i podatka o kontaktu sa nekim ko dugo kašlje. Snimak napada telefonom veoma pomaže, jer između napada dete deluje zdravo, a pregled je uredan.

Laboratorijske analize

  • PCR iz brisa nosa i ždrela – najosetljiviji test u prve tri do četiri nedelje kašlja. Uzorak se uzima tankim brisom kroz nos.
  • Kultura brisa – pouzdana, ali manje osetljiva i sporija; korisna u prve dve nedelje.
  • Antitela u krvi – kod kašlja dužeg od dve do tri nedelje i kod starije dece, kada PCR više nije pouzdan. Kod dece nedavno vakcinisane tumačenje je otežano.
  • Krvna slika – kod beba se često nalazi izrazito povišen broj limfocita, što je znak težeg oblika.
  • Rendgen pluća – kod sumnje na upalu pluća.

Šta nalazi znače

Pozitivan PCR ili kultura potvrđuju dijagnozu. Negativan nalaz kasno u bolesti ne isključuje pertusis, pa se odluka o lečenju i zaštiti kontakata često donosi na osnovu kliničke slike. Pertusis je bolest koja se prijavljuje nadležnoj epidemiološkoj službi, koja procenjuje potrebu zaštite kontakata.

Kako se pripremiti za pregled

  • Snimite napad kašlja – telefonom, sa zvukom.
  • Vakcinalni karton deteta i podaci o vakcinaciji majke u trudnoći.
  • Kontakti – da li neko u okruženju dugo kašlje i da li u kući ima beba ili trudnica.
  • Javite se unapred – recite da sumnjate na veliki kašalj, da bi se dete pregledalo odvojeno od drugih pacijenata, posebno beba.

Kako se donosi odluka

Lečenje ima tri cilja: da se smanji zaraznost, da se bebe i rizična deca zaštite od komplikacija i da se zaštite kontakti. Antibiotik ne skraćuje kašalj ako se počne kasno, ali sprečava dalje širenje bakterije. Bebe i deca sa teškim oblikom leče se u bolnici.

Antibiotici

  • Makrolidni antibiotici (azitromicin, klaritromicin) – lekovi prvog izbora. Azitromicin se obično daje pet dana, i kod beba, uz praćenje.
  • Drugi antibiotici – kod alergije ili netolerancije, prema odluci lekara.

Antibiotik se preporučuje u prve tri nedelje od početka kašlja, a kod beba i trudnica i kasnije. Posle pet dana antibiotika dete više nije zarazno.

Nega kod kuće

  • Mirno okruženje – napade izazivaju uznemirenost, napor, hladan vazduh i dim.
  • Mali, česti obroci – posle povraćanja ponudite manji obrok ponovo, kada se dete smiri.
  • Tečnost – dovoljno tečnosti, posebno posle povraćanja.
  • Tokom napada – podignite dete u sedeći položaj, nagnuto blago napred, i ostanite mirni uz njega. Posle napada obrišite sekret iz usta i nosa.
  • Bez lekova protiv kašlja – sirupi protiv kašlja, antihistaminici i kortikosteroidi ne skraćuju napade.
  • Snižavanje temperature – ako je ima, paracetamol ili ibuprofen.

Lečenje u bolnici

Bebe mlađe od tri do šest meseci sa pertusisom najčešće se leče u bolnici, kao i starija deca sa prekidima disanja, plavljenjem, teškoćama u ishrani, upalom pluća ili grčevima. U bolnici se prati disanje i kiseonik, napadi se zbrinjavaju aspiracijom sekreta i kiseonikom, a beba se hrani sondom ili infuzijom kada je potrebno. Najteži oblici kod beba zahtevaju jedinicu intenzivne nege. Boravak traje od nekoliko dana do nekoliko nedelja.

Zaštita ukućana i kontakata

Ukućani i bliski kontakti, posebno bebe, trudnice u poslednjem tromesečju i osobe koje rade sa bebama, dobijaju antibiotik bez obzira na vakcinalni status, prema proceni lekara i epidemiologa. Proverava se i dopunjuje vakcinacija.

Kako pomoći detetu i porodici tokom dugog kašlja

Višenedeljni noćni napadi iscrpljuju i dete i roditelje. Pomaže da dete spava u istoj sobi sa roditeljem, kako bi se brzo pomoglo tokom napada, i da se dnevni raspored prilagodi: odmor posle obroka, mirne igre, izbegavanje napora i boravka u hladnom ili zadimljenom prostoru. Roditelji mogu da vode beleške o broju napada i povraćanju, što lekaru pokazuje da li se dete oporavlja. Kod starije dece škola treba da zna da kašalj može da traje nedeljama i posle prestanka zaraznosti. Ako se napadi pojačavaju umesto da slabe, ili se dete ne oporavlja, potreban je ponovni pregled.

Oporavak kod kuće

  • Kašalj – očekujte da traje nedeljama, sa postepenim proređivanjem napada.
  • Vrtić i škola – dete se vraća posle pet dana antibiotika ili, ako nije lečeno antibiotikom, tri nedelje posle početka napada kašlja.
  • Sport – kada napadi postanu retki i dete ima snage, obično posle nekoliko nedelja.
  • Ishrana – pratite telesnu težinu male dece.
  • Znaci za hitno javljanje – prekidi disanja, plavljenje, grčevi, ubrzano disanje sa temperaturom.

Kontrole i dugoročni tok

Starija deca se obično potpuno oporave, bez trajnih posledica. Kod beba posle teškog oblika prati se razvoj. Preležan pertusis ne daje doživotnu zaštitu, pa vakcinaciju treba nastaviti prema kalendaru. Ako kašalj traje mesecima ili se dete ne oporavlja, potrebna je procena dečjeg pulmologa radi isključivanja drugih uzroka hroničnog kašlja ili upale pluća.

Najčešća pitanja

Može, jer zaštita vremenom slabi. Kod vakcinisane dece bolest je obično blaža i kraća.

Najzaraznije je u prve dve nedelje. Bez antibiotika može da bude zarazno do tri nedelje od početka napada, a uz antibiotik prestaje da bude zarazno posle pet dana.

Da. Odrasli često imaju samo dugotrajan kašalj i ne znaju da je to pertusis. Zato se preporučuje vakcinacija ukućana i trudnica.

Toksini bakterije oštete disajne puteve, a oporavak traje nedeljama. Antibiotik uklanja bakteriju, ali ne leči odmah posledice.

Brojna istraživanja pokazala su da je bezbedna za majku i bebu i da značajno smanjuje teške oblike kod beba u prvim mesecima.

Da. Preležana bolest ne daje trajnu zaštitu, pa se vakcinacija nastavlja prema kalendaru.

Podignite dete u sedeći položaj, nagnuto blago napred, i ostanite mirni uz njega. Posle napada obrišite sekret iz usta i nosa, a posle povraćanja ponudite manji obrok ponovo, kada se dete smiri.

Ukućani i bliski kontakti, posebno bebe, trudnice u poslednjem tromesečju i osobe koje rade sa bebama, dobijaju antibiotik bez obzira na vakcinalni status, prema proceni lekara i epidemiologa.

Posle pet dana antibiotika ili, ako nije lečeno antibiotikom, tri nedelje posle početka napada kašlja.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Medical Hospital se nalazi u Beogradu, u rezidencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs.

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od 00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 36 00 i +381 67 777 36 00

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama, je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.