Meni
Zakažite pregled

Produženi bakterijski bronhitis kod dece

Dečja pulmologija

Produženi bakterijski bronhitis (PBB) bakterijska je infekcija bronhija koja izaziva vlažan kašalj duži od četiri nedelje kod inače zdrave dece. Cilj lečenja je da kašalj potpuno prestane i da se spreči trajno oštećenje bronhija, a lek prvog izbora je antibiotik u trajanju od dve nedelje.

Poznato i kao: PBB; engl. protracted bacterial bronchitis.

Ukratko o lečenju produženog bakterijskog bronhitisa kod dece

Dijagnostikaklinički pregled dečjeg pulmologa; rendgen pluća; bronhoskopija samo kada kašalj ne prolazi posle antibiotika
Metode lečenjaamoksicilin sa klavulanskom kiselinom dve nedelje, po potrebi još dve nedelje; fizička aktivnost; dom bez dima
Povezane temeDečja pulmologija · hronični kašalj kod dece · veliki kašalj (pertusis) kod dece · klinički pregled dečjeg pulmologa · akutni bronhitis kod dece

Produženi bakterijski bronhitis (engleski protracted bacterial bronchitis, PBB) je bakterijska infekcija bronhija koja izaziva vlažan kašalj duži od četiri nedelje kod inače zdrave dece. Najčešće se javlja kod dece mlađe od šest godina, posebno između prve i treće godine. Roditelji opisuju kašalj kao „pun“, „mokar“ ili „kao da dete ima sluz u grudima“, često uz krkljanje koje se oseti dlanom na leđima.

Ova bolest se dugo nije prepoznavala kao posebno stanje. Deca su godinama lečena kao da imaju astmu, ponavljane bronhitise ili „slab imunitet“, a kašalj je prestajao samo nakratko. Danas se zna da je produženi bakterijski bronhitis jedan od najčešćih uzroka dugotrajnog kašlja kod male dece i da se uspešno leči antibiotikom koji se daje dovoljno dugo, obično dve nedelje.

Prepoznavanje je važno iz dva razloga. Pravilnim lečenjem dete i porodica se oslobađaju višemesečnog kašlja. Takođe, deca kod kojih se produženi bakterijski bronhitis stalno vraća treba da se ispitaju, jer kod manjeg broja može da pređe u bronhiektazije, trajno proširenje bronhija, ili da bude znak druge bolesti.

Kako nastaje

Bolest obično počinje posle virusne infekcije. Virus oštećuje cilije, sitne dlačice koje neprekidno čiste bronhije, i smanjuje sposobnost sluzokože da se brani. Bakterije koje inače mogu da se nađu u nosu i grlu spuštaju se u bronhije i tamo se zadržavaju. Prave tanak sloj (biofilm) koji ih štiti od odbrane organizma i kratkih kurseva antibiotika. Upala u bronhijama izaziva pojačano stvaranje sluzi i vlažan kašalj. Kod male dece disajni putevi su mekši i uži, pa se sluz teže izbacuje.

Uzročnici

  • Haemophilus influenzae (netipizirani sojevi) – najčešći uzročnik. Vakcina protiv hemofilusa tip b ne štiti od ovih sojeva.
  • Streptococcus pneumoniae (pneumokok).
  • Moraxella catarrhalis.

Kod dela dece istovremeno se nalazi više bakterija.

Faktori rizika

  • Uzrast ispod šest godina i boravak u jaslicama i vrtiću.
  • Mekši zidovi dušnika i bronhija (traheomalacija, bronhomalacija) – otežavaju čišćenje sluzi; češći su kod dece sa ovom bolešću.
  • Česte virusne infekcije.
  • Pasivno pušenje.
  • Kratki i ponavljani kursevi antibiotika – mogu da smire kašalj nakratko, bez izlečenja.

Prevencija

Pranje ruku, dom bez dima i redovne vakcine (pneumokokna, protiv hemofilusa tip b, pertusisa i gripa) smanjuju broj infekcija disajnih puteva. Najvažnija mera je da se dugotrajan vlažan kašalj ne zanemari i da se leči na vreme, jer to smanjuje rizik od trajnog oštećenja bronhija.

Tipične tegobe

  • Vlažan kašalj – traje duže od četiri nedelje, svakog dana, bez dužih pauza. Mala deca sluz ne iskašljavaju, već je progutaju.
  • Kašalj pri promeni položaja – posebno pri buđenju, ustajanju i ležanju.
  • Krkljanje u grudima – roditelji ga osećaju dlanom.
  • Dobro opšte stanje – dete je inače vedro, igra se, dobro raste i nema visoku temperaturu.
  • Ponekad sviranje – zbog sluzi i mekših disajnih puteva, pa se bolest meša sa astmom.

Kako se razlikuje od drugih bolesti

Kod astme je kašalj češće suv, javlja se u epizodama, noću i pri naporu, i dobro reaguje na pumpice. Kod produženog bakterijskog bronhitisa kašalj je stalan i vlažan, a lekovi za astmu ne pomažu. Kašalj posle virusne infekcije je obično suv i postepeno slabi. Kod velikog kašlja kašalj dolazi u napadima sa zacenjivanjem.

Znaci koji nisu tipični

Kod produženog bakterijskog bronhitisa dete nema slabo napredovanje, batićaste prste, iskašljavanje krvi, otežano disanje između infekcija, kašalj od rođenja, kašalj pri jelu i promene oblika grudnog koša. Ako postoji bilo koji od ovih znakova, potrebno je ispitivanje drugih uzroka hroničnog kašlja.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno (pozovite 194 ili idite u najbližu hitnu službu) – teško disanje, plavičaste usne, neobična pospanost.
  • Bez odlaganja (isti dan) – visoka temperatura i ubrzano disanje uz kašalj, što može da znači upalu pluća.
  • Uskoro (zakazani pregled) – vlažan kašalj duži od četiri nedelje, kašalj koji se vraća posle antibiotika, ili kašalj uz bilo koji netipičan znak.

Kako se postavlja dijagnoza

Dijagnoza se u svakodnevnom radu postavlja na osnovu tri uslova:

  1. Vlažan kašalj traje duže od četiri nedelje, svakog dana.
  2. Ne postoje znaci druge bolesti koja izaziva vlažan kašalj.
  3. Kašalj prestaje posle dve do četiri nedelje odgovarajućeg antibiotika.

Na kliničkom pregledu dečjeg pulmologa lekar sluša pluća (često se čuje krkljanje koje se menja posle kašlja), proverava rast i težinu, prste i oblik grudnog koša.

Pregledi

  • Rendgen pluća – preporučuje se kod dece sa dugotrajnim kašljem. Kod ove bolesti je uredan ili pokazuje samo blago zadebljanje zidova bronhija.
  • Spirometrija – kod starije dece, obično uredna.
  • Bronhoskopija sa ispiranjem bronhija – pregled disajnih puteva tankim savitljivim instrumentom u opštoj anesteziji. Ne radi se kod svakog deteta, već kod dece kod koje kašalj ne prolazi posle četiri nedelje antibiotika ili se često vraća. Pokazuje gnojav sekret, bakterije u uzorku i eventualnu mekoću zidova disajnih puteva.
  • CT grudnog koša – kod dece sa ponovljenim epizodama ili sumnjom na bronhiektazije.
  • Dodatna ispitivanja – imunitet, znojni test za cističnu fibrozu, testovi za primarnu cilijarnu diskineziju, procena gutanja, kada postoji sumnja na neku od tih bolesti.

Šta nalazi znače

Ako kašalj prestane posle antibiotika, a dete nema znake druge bolesti, dijagnoza je potvrđena. Ako kašalj ne prestane posle četiri nedelje lečenja, ili se vraća više od tri puta godišnje, dijagnozu treba preispitati i proširiti ispitivanje. Nalaz bronhiektazija na CT-u menja dalje lečenje i praćenje.

Kako se pripremiti za pregled

  • Snimak kašlja – video ili zvuk, posebno ujutru.
  • Spisak antibiotika – koje je dete dobijalo, koliko dugo i kakav je bio efekat.
  • Dnevnik kašlja – da li postoje dani bez kašlja.
  • Nalazi i snimci od ranije.
  • Pre bronhoskopije – dete ne jede i ne pije prema uputstvu anesteziologa, obično šest sati za hranu i jedan do dva sata za bistru tečnost.

Kako se donosi odluka

Cilj lečenja je da kašalj potpuno prestane i da se spreči trajno oštećenje bronhija. Lekar propisuje antibiotik u dovoljnoj dozi i trajanju i dogovara sa roditeljima kada će proceniti efekat.

Antibiotik

  • Amoksicilin sa klavulanskom kiselinom – lek prvog izbora, daje se dve nedelje.
  • Drugi antibiotici – kod alergije na penicilin, prema odluci lekara.
  • Produžetak terapije – ako kašalj smanji, ali ne prestane posle dve nedelje, lečenje se produžava još dve nedelje.

Kašalj se obično smanjuje već u prvoj nedelji, a nestaje do kraja lečenja. Važno je da se antibiotik daje do kraja, iako dete deluje bolje posle nekoliko dana, jer prekratko lečenje ne uklanja bakterije iz biofilma. Mogući neželjeni efekti su proliv i osip. Lekar savetuje kako da se ublaže.

Fizioterapija i fizička aktivnost

Kretanje, trčanje i igra pomažu izbacivanje sluzi. Kod dece sa mekšim disajnim putevima ili čestim epizodama, fizioterapeut može da pokaže roditeljima tehnike koje olakšavaju iskašljavanje, prilagođene uzrastu.

Kako izgleda tok lečenja kod kuće

  1. Prvih tri do pet dana – kašalj je i dalje prisutan, ali postaje ređi i manje „pun“. Dete nastavlja uobičajene aktivnosti.
  2. Kraj prve nedelje – kod većine dece kašalj je znatno slabiji, posebno ujutru.
  3. Kraj druge nedelje – kašalj obično potpuno nestaje. Ako je prestao, lečenje se završava i dogovara se kontrola.
  4. Ako kašalj traje posle dve nedelje – lekar produžava antibiotik još dve nedelje i ponovo procenjuje dete.
  5. Ako kašalj traje posle četiri nedelje – lečenje se ne produžava dalje bez ispitivanja, već se planiraju dodatni pregledi.

Roditeljima pomaže da tokom lečenja vode kratke beleške o kašlju, jer je posle nekoliko nedelja teško proceniti koliko se kašalj zaista promenio.

Kada dete ima i druge tegobe

Kod dela dece produženi bakterijski bronhitis postoji zajedno sa astmom ili mekšim zidovima disajnih puteva. Tada se antibiotik daje zbog vlažnog kašlja, a terapija za astmu nastavlja se prema planu dečjeg pulmologa. Kod dece sa traheomalacijom ili bronhomalacijom tegobe se obično smanjuju kako dete raste i disajni putevi postaju čvršći, a epizode bronhitisa postaju ređe.

Šta ne pomaže

  • Sirupi protiv kašlja i za razređivanje sluzi.
  • Lekovi za astmu – kod deteta bez astme ne smanjuju vlažan kašalj.
  • Kratki kursevi antibiotika od pet do sedam dana – smanjuju kašalj nakratko, ali se on često vraća.

Ponovljeni produženi bakterijski bronhitis

Kod nekih dece bolest se vraća posle nove virusne infekcije. Svaka nova epizoda leči se na isti način. Ako se epizode javljaju više od tri puta godišnje ili kašalj ne prestaje posle četiri nedelje antibiotika, dečji pulmolog preporučuje bronhoskopiju i CT, jer je tada veća verovatnoća bronhiektazija ili druge bolesti. Bronhoskopija se izvodi u opštoj anesteziji, traje kratko, a dete se obično vraća kući istog ili sledećeg dana. Bolničko lečenje zbog samog produženog bakterijskog bronhitisa obično nije potrebno.

Oporavak i svakodnevni život

  • Vrtić i škola – dete može da ide u kolektiv tokom lečenja, jer nema visoku temperaturu i dobro se oseća.
  • Sport i igra – bez ograničenja, aktivnost pomaže.
  • Ishrana – uobičajena, uz dovoljno tečnosti.
  • Dom bez dima – posebno važno za oporavak bronhija.
  • Znaci za ponovni pregled – kašalj koji se vraća, temperatura sa ubrzanim disanjem, slabije napredovanje.

Kontrole i dugoročni tok

Kontrola je na kraju lečenja, da se potvrdi da je kašalj prestao. Kod većine dece bolest se ne vraća ili se vraća retko i postepeno nestaje do školskog uzrasta. Deca sa ponovljenim epizodama prate se kod dečjeg pulmologa duže, a ako se potvrde bronhiektazije, prate se prema tom planu. Pravilno lečena deca obično nemaju trajne posledice.

Najčešća pitanja

Bakterije u bronhijama stvaraju zaštitni sloj, pa kratak kurs ne uklanja infekciju. Dve nedelje terapije u studijama daju najbolje rezultate.

Kod većine dece ne. Ispitivanje imuniteta radi se kada se bolest često vraća ili postoje drugi znaci upozorenja.

Bakterije koje ga izazivaju često se nalaze u nosu i grlu zdrave dece. Bolest se ne prenosi kao prehlada, već nastaje posle virusne infekcije.

Kod deteta bez astme lekovi iz pumpice ne leče ovu bolest. Ako dete ima i astmu, nastavlja terapiju za astmu.

Ako se ne leči i stalno vraća, kod manjeg broja dece može da dovede do bronhiektazija. Pravilno lečenje taj rizik smanjuje.

Neki probiotici mogu da smanje rizik od proliva. Pitajte pedijatra koji je pogodan.

Na osnovu tri uslova: vlažan kašalj traje duže od četiri nedelje, svakog dana; ne postoje znaci druge bolesti koja izaziva vlažan kašalj; kašalj prestaje posle dve do četiri nedelje odgovarajućeg antibiotika.

Prvih tri do pet dana kašalj postaje ređi i manje „pun“, krajem prve nedelje znatno je slabiji, a krajem druge nedelje obično potpuno nestaje.

Da. Dete može da ide u kolektiv tokom lečenja, jer nema visoku temperaturu i dobro se oseća. Sport i igra su bez ograničenja.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Medical Hospital se nalazi u Beogradu, u rezidencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs.

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od 00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 36 00 i +381 67 777 36 00

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama, je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.