Meni
Zakažite pregled

Stimulacija kičmene moždine (SCS)

Stimulacija kičmene moždine (SCS) je lečenje teškog hroničnog bola koji nije dovoljno popustio uz lekove, vežbe i druge interventne procedure; ne leči uzrok bola, ali ga može znatno smanjiti. Posebna prednost je probni period: pacijent pre ugradnje stalnog uređaja nekoliko dana isprobava stimulaciju kod kuće.

Ukratko

Za kogateški hronični bol duže od 6 meseci; bol posle operacije kičme; bolna dijabetesna neuropatija; CRPS
Pripremasnimanje kičme u saradnji; preoperativni pregled anesteziologa pre ugradnje; dnevnik bola
Trajanjeprobni period najčešće 5 do 10 dana kod kuće
Boravakposle probnog perioda i ugradnje obično kući istog ili sledećeg dana
Posle postupkaprvih 6 nedelja bez savijanja, okretanja trupa i dizanja tereta; kontrole posle 2 i 6 nedelja
Vidi iAnesteziologija i terapija bola · bol posle operacije kičme · dijabetesna neuropatija · pregled specijaliste terapije bola

Stimulacija kičmene moždine, poznata i kao SCS (od engleskog Spinal Cord Stimulation), je metoda lečenja teškog hroničnog bola kod koje se tanka elektroda postavlja u epiduralni prostor kičme, iznad kičmene moždine. Elektroda je povezana sa malim uređajem, sličnim pejsmejkeru, koji se ugrađuje ispod kože. Uređaj šalje blage električne impulse koji menjaju način na koji kičmena moždina prenosi signale bola ka mozgu.

Kod starijih uređaja impulsi su izazivali prijatno trnjenje koje je prekrivalo bolnu oblast. Kod savremenih načina stimulacije, kao što su visokofrekventna i „burst“ stimulacija, pacijent često ne oseća trnjenje, a bol se ipak smanjuje. Jačinu i program stimulacije pacijent podešava daljinskim upravljačem, u granicama koje odredi lekar.

SCS ne leči uzrok bola, ali može znatno da smanji bol koji nije popustio uz druge metode lečenja. Posebna prednost je probni period: pre ugradnje stalnog uređaja pacijent nekoliko dana isprobava stimulaciju kod kuće, pa se stalni uređaj ugrađuje samo ako je zaista pomogao.

Stimulacija kičmene moždine je jedna od najsloženijih metoda u lečenju bola, pa se odluka donosi timski, posle detaljne procene. Uređaj se može isključiti, podesiti ili izvaditi, a ne menja anatomiju kičme. Zato se SCS često razmatra pre ponovne operacije kod pacijenata kod kojih uzrok bola nije moguće hirurški ukloniti.

Kada se radi

Stimulacija kičmene moždine se predlaže kod teškog hroničnog bola koji traje duže od 6 meseci i nije dovoljno popustio uz lekove, vežbe i druge interventne procedure:

  • Bol posle operacije kičme sa dominantnim bolom u nozi – najčešći razlog; vidi bol posle operacije kičme.
  • Hronični radikularni bol niz nogu ili ruku, kada operacija nije moguća ili nije pomogla.
  • Kompleksni regionalni bolni sindrom – vidi CRPS.
  • Bolna dijabetesna neuropatija – teški bol u stopalima koji ne reaguje na lekove; vidi bolnu dijabetesnu neuropatiju.
  • Drugi oblici neuropatskog bola – posle povrede nerva ili postherpetička neuralgija, prema proceni lekara.

Prema NICE preporukama, SCS se preporučuje kod hroničnog neuropatskog bola koji traje najmanje 6 meseci uprkos odgovarajućem lečenju, posle procene u specijalizovanom timu za lečenje bola.

Kada se ne radi

Stimulacija se ne radi kod aktivne infekcije, nepodešenih poremećaja zgrušavanja, kod bola čiji uzrok traži hitnu operaciju, kod teške nekontrolisane depresije ili drugih psihičkih tegoba i kod nerealnih očekivanja. Ograničenja postoje i kod pacijenata kojima je potrebna česta magnetna rezonanca, mada su mnogi savremeni uređaji uslovno bezbedni za snimanje.

Kako se pripremiti

Odluka o SCS donosi se posle detaljne procene. Na pregledu specijaliste terapije bola lekar procenjuje bol, ranije lečenje i snimke, a obično se radi i razgovor sa psihologom, jer raspoloženje i očekivanja utiču na rezultat. Lekar objašnjava korist, rizike i život sa uređajem, a pacijent potpisuje pristanak.

  • Snimanje kičme – magnetna rezonanca ili CT, u okviru napredne radiološke dijagnostike u saradnji, da bi se proverilo da u kičmenom kanalu ima mesta za elektrodu.
  • Laboratorijske analize krvi – krvna slika, zgrušavanje i, kod dijabetesa, HbA1c.
  • Preoperativni pregled anesteziologa – pre ugradnje stalnog uređaja.
  • Lekovi za razređivanje krvi – ne prekidajte ih sami; lekar određuje šta se radi.
  • Lečenje infekcija – zuba, kože ili mokraćnih puteva pre ugradnje.
  • Dnevnik bola – nekoliko dana pre probnog perioda, kako bi se efekat mogao uporediti.

Šta je dobro znati unapred

Stimulacija kičmene moždine je dugoročno lečenje koje traži saradnju pacijenta. Uređaj treba redovno puniti ili kontrolisati bateriju, programi se podešavaju na kontrolama, a pacijent uči da sam bira program prema dnevnim aktivnostima. Uz SCS se nastavljaju vežbe i, po potrebi, lekovi u manjoj dozi. Pre odluke dobro je razgovarati sa lekarom i o realnim očekivanjima: cilj je da bol bude znatno manji i da se poboljšaju san, hod i aktivnosti, a ne uvek potpun nestanak bola.

Kako izgleda procedura

Lečenje se odvija u dve faze. Obe se rade u sterilnim uslovima, pod kontrolom rendgena.

Probni period

  1. Pacijent leži na stomaku. Koža leđa se umrtvi lokalnim anestetikom, a po potrebi se daje blag lek za smirenje.
  2. Kroz iglu se u epiduralni prostor uvodi tanka elektroda i pod rendgenom pomera do visine koja odgovara bolnoj oblasti.
  3. Kod klasične stimulacije pacijent tokom procedure govori gde oseća trnjenje, kako bi se elektroda postavila tačno iznad bolne oblasti.
  4. Kraj elektrode izlazi kroz kožu i spaja se sa spoljnim stimulatorom koji se nosi na pojasu.
  5. Tokom 5 do 10 dana kod kuće pacijent isprobava stimulaciju i beleži bol, san, hod i upotrebu lekova. Na kraju se elektroda jednostavno izvuče.

Tokom probnog perioda pacijent radi uobičajene lakše aktivnosti, šeta i spava kao inače, a izbegava savijanje, dizanje tereta i nagle pokrete koji mogu pomeriti elektrodu. Lekar ili predstavnik proizvođača uređaja obično se javlja telefonom radi podešavanja programa.

Ugradnja stalnog uređaja

Ako se bol tokom probnog perioda smanjio za najmanje polovinu i pacijent bolje funkcioniše, planira se ugradnja. Elektroda se postavlja na isto mesto, a mali uređaj, generator impulsa, ugrađuje se ispod kože zadnjice, slabine ili stomaka. Ugradnja traje 1 do 2 sata i radi se u lokalnoj ili opštoj anesteziji.

Rizici i ograničenja

SCS je reverzibilna metoda: uređaj se može isključiti ili izvaditi. Mogući rizici su:

  • Pomeranje elektrode – najčešći problem, posebno u prvim nedeljama; stimulacija tada ne pokriva bolnu oblast, pa je ponekad potrebna korekcija.
  • Infekcija na mestu uređaja ili elektrode – kod nekoliko procenata pacijenata; ponekad zahteva vađenje uređaja.
  • Bol na mestu ugrađenog uređaja.
  • Kvar uređaja ili oštećenje elektrode – retko, zahteva zamenu.
  • Glavobolja – ako se probije ovojnica kičmene moždine.
  • Krvarenje u kičmenom kanalu ili oštećenje kičmene moždine – veoma retko.

Rizik od infekcije se smanjuje antibiotikom pre ugradnje, lečenjem svih infekcija unapred, dobrom kontrolom šećera kod dijabetesa i pažljivom negom rane. Pomeranje elektrode je najčešće u prvim nedeljama posle ugradnje, zbog čega je važno pridržavati se ograničenja pokreta tokom perioda srastanja.

Koliki je efekat

Kod pacijenata kod kojih je probni period bio uspešan, mnogi i godinama kasnije imaju bol manji za polovinu ili više, bolji san i manju potrebu za lekovima. Kod dela pacijenata efekat vremenom slabi, što se često popravlja promenom programa stimulacije. SCS bolje deluje na bol u nogama i rukama nego na bol samo u krstima, mada noviji načini stimulacije pomažu i kod bola u leđima.

Ako probni period ne pokaže dovoljno smanjenje bola, elektroda se izvadi, bez trajnih posledica, a lekar sa pacijentom pravi drugi plan lečenja. Probni period zato štiti pacijenta od ugradnje uređaja koji mu ne bi pomogao.

Posle procedure

Posle probnog perioda i posle ugradnje pacijent obično ide kući istog ili sledećeg dana. Tokom probnog perioda mesto izlaska elektrode drži se suvim, a tuširanje se izbegava.

Posle ugradnje stalnog uređaja, tokom prvih 6 nedelja izbegavaju se savijanje, okretanje i istezanje trupa, podizanje ruku iznad glave i dizanje tereta težeg od nekoliko kilograma, dok elektroda ne srase sa okolnim tkivom. Šavovi se skidaju posle 10 do 14 dana. Lakši posao može se nastaviti posle 2 do 4 nedelje.

Svakodnevni život sa uređajem

Uz stimulator se može tuširati, putovati, raditi i baviti umerenim sportom, kao što su šetnja, plivanje i vožnja bicikla, kada prođe period srastanja. Kućni aparati i mobilni telefoni ne ometaju rad uređaja. Pre svake operacije, stomatološke intervencije sa električnim instrumentima, fizikalne terapije strujom ili magnetne rezonance obavezno recite lekaru da imate stimulator i pokažite karticu uređaja.

Lekar podešava program stimulacije na kontrolama. Baterija se kod nekih uređaja puni bežično kroz kožu, a kod drugih traje nekoliko godina, posle čega se uređaj menja manjim zahvatom. Kontrole su posle 2 nedelje, 6 nedelja i zatim povremeno. Odmah se javite lekaru ili pozovite 194 ako primetite:

  • Visoku temperaturu ili crvenilo, otok i curenje na mestu uređaja ili elektrode.
  • Novu slabost ili utrnulost nogu, poremećaj mokrenja ili stolice.
  • Jaku glavobolju koja se pojačava u uspravnom položaju.
  • Nagli prestanak ili neprijatnu promenu stimulacije – isključite uređaj i javite se lekaru.

Najčešća pitanja

Da li mogu da isprobam stimulaciju pre ugradnje?

Da. Probni period od 5 do 10 dana je obavezan deo lečenja. Stalni uređaj se ugrađuje samo ako je bol značajno popustio.

Da li ću osećati struju?

Kod klasične stimulacije oseća se blago, prijatno trnjenje u bolnoj oblasti. Kod novijih načina stimulacije većina pacijenata ne oseća ništa.

Da li mogu da radim magnetnu rezonancu sa uređajem?

Mnogi savremeni uređaji su uslovno bezbedni za magnetnu rezonancu, uz posebna podešavanja. Pre svakog snimanja pokažite karticu uređaja.

Da li mogu da vozim sa ugrađenim stimulatorom?

Pre vožnje se stimulator obično isključuje ili prebacuje na poseban program, prema uputstvu lekara i proizvođača.

Da li ću moći da prestanem sa lekovima?

Mnogi pacijenti posle ugradnje smanje lekove protiv bolova, a neki ih potpuno prekinu. Lekovi se smanjuju postepeno, uz dogovor sa lekarom.

Da li stimulator smeta na aerodromu?

Uređaj može aktivirati detektor metala. Pokažite karticu uređaja osoblju i zamolite za ručni pregled.

Kada se ugrađuje stalni stimulator?

Ako se bol tokom probnog perioda smanjio za najmanje polovinu i pacijent bolje funkcioniše, planira se ugradnja. Elektroda se postavlja na isto mesto, a mali generator impulsa ugrađuje se ispod kože zadnjice, slabine ili stomaka.

Šta je najčešći problem posle ugradnje?

Najčešći problem je pomeranje elektrode, posebno u prvim nedeljama, kada stimulacija ne pokriva bolnu oblast. Zato se tokom prvih 6 nedelja izbegavaju savijanje, okretanje i istezanje trupa i podizanje ruku iznad glave.

Kada se stimulacija ne radi?

Stimulacija se ne radi kod aktivne infekcije, nepodešenih poremećaja zgrušavanja, bola čiji uzrok traži hitnu operaciju, teške nekontrolisane depresije ili drugih psihičkih tegoba i nerealnih očekivanja.

Lekari specijalisti

Prof. dr sci. med. Aleksandar Simić

Prof. dr sci. med. Aleksandar Simić

Abdominalni hirurg

Dr Amela Bekić

Dr Duška Ignjatović

Dr Ivica Medenica

Dr Ivica Medenica

Ortopedski hirurg
Prof. dr sci. med. Sanja Šarac

Prof. dr sci. med. Sanja Šarac

Pulmolog

Sanja Cvijović

Dr Maja Ješić

Dečji endokrinolog
Dr Frosina Krstanoska, specijalista hematologije i seksualne medicine, Sava Medical Hospital

Dr Frosina Krstanoska

Specijalista hematologije i seksualne medicine
Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Medical Hospital se nalazi u Beogradu, u rezidencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs.

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od 00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 36 00 i +381 67 777 36 00

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama, je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.