Meni
Zakažite pregled

Kompleksni regionalni bolni sindrom – CRPS

Ortopedija
Dr Nikola Vasilijević, anesteziolog, Sava Medical Hospital

Dr Nikola Vasilijević

Anesteziolog

Kompleksni regionalni bolni sindrom (CRPS, ranije Sudekov sindrom) je stanje u kome bol posle povrede ili operacije traje duže i jači je nego što bi se očekivalo, najčešće posle preloma ručnog zgloba, gležnja ili stopala; što se lečenje ranije započne, to bolje. Procenu i plan lečenja možete dobiti na pregledu specijaliste terapije bola u Sava Medical Hospital u Beogradu.

Poznato i kao: CRPS, Sudekov sindrom; engl. complex regional pain syndrome.

Ukratko o lečenju kompleksnog regionalnog bolnog sindroma

DijagnostikaBudimpeštanski kriterijumi; pregled i isključivanje drugih uzroka
Metode lečenjarazumevanje bolesti i samopomoć; rehabilitacija; lekovi za nervni bol; psihološka podrška
Kontroleu prvim mesecima na svakih nekoliko nedelja, kasnije ređe
Povezane temeAnesteziologija i terapija bola · sindrom karpalnog tunela · tromboza dubokih vena · pregled specijaliste terapije bola

Kompleksni regionalni bolni sindrom, skraćeno CRPS, je stanje u kome bol nakon povrede ili operacije traje duže i jači je nego što bi se očekivalo tokom uobičajenog oporavka. Može zahvatiti stopalo i nogu, ali i druge ekstremitete. Ranije se često nazivao Sudeckova distrofija ili algodistrofija.

Uz bol se mogu javiti otok, promene temperature i boje kože, preosetljivost i otežano kretanje. Bol je stvaran. Rano prepoznavanje i koordinisano lečenje pomažu očuvanju funkcije i svakodnevnih aktivnosti.

CRPS nije česta bolest, ali ortopedi ga redovno sreću, najčešće posle preloma ručnog zgloba, gležnja ili stopala i posle operacija na šaci i stopalu. Češće se javlja kod žena, a može se javiti u svakom uzrastu. Kod većine pacijenata tegobe se tokom meseci postepeno smanjuju, posebno kada se lečenje započne rano.

Zašto nastaje

Mehanizam nije potpuno razjašnjen. Učestvuju promene obrade bolnih signala, zapaljenski odgovor i regulacija krvnih sudova i znojenja.

  • Prethodna povreda – prelom, uganuće ili povreda mekih tkiva mogu biti okidač.
  • Operacija – sindrom se nekada razvije tokom oporavka nakon zahvata.
  • Povreda nerva – kod jednog oblika postoji jasno oštećenje nerva, dok kod drugog ono nije dokazano.
  • Različita reakcija organizma – težina početne povrede ne određuje pouzdano jačinu kasnijeg bola.

CRPS nije dokaz da pacijent „umišlja” tegobe niti znači automatski da je operacija nepravilno urađena.

Tipovi CRPS-a

  • CRPS tip 1 – najčešći oblik, kod koga nema dokazanog oštećenja određenog nerva; nastaje posle preloma, uganuća ili operacije.
  • CRPS tip 2 – postoji jasna povreda nerva, na primer posle duboke posekotine ili operacije u blizini nerva.

Oba tipa imaju slične tegobe i leče se na sličan način. Bolest najčešće počinje u prvih nekoliko nedelja posle povrede, a u retkim slučajevima i bez jasnog okidača.

Faktori rizika i prevencija

Rizik je veći posle preloma ručnog zgloba (prelomi šake i ručnog zgloba), preloma skočnog zgloba i povreda stopala, kod jakog bola u prvim danima posle povrede, kod pretesnog gipsa i kod dužeg potpunog nekorišćenja ekstremiteta. Pouzdana prevencija ne postoji, ali rizik smanjuju dobro podešen gips koji ne steže, rano pokretanje prstiju i zglobova koji nisu u gipsu, dobra kontrola bola posle povrede i pravovremena procena kada bol odstupa od očekivanog.

Kako se ispoljava

  • Nesrazmeran, dugotrajan bol – pečenje, probadanje ili jak bol na blag dodir.
  • Promene kože – crvenija, bledija ili plavičasta koža, toplija ili hladnija od druge strane.
  • Otok i znojenje – mogu biti promenljivi i asimetrični.
  • Otežani pokreti – ukočenost, slabost, drhtanje ili ograničeno korišćenje noge.
  • Promene tkiva – drugačiji rast noktiju ili dlaka i izgled kože kod nekih pacijenata.

Nisu svi znaci prisutni kod svake osobe niti stalno jednako izraženi. Tegobe mogu narušiti san, raspoloženje i radnu sposobnost.

Novi jak bol uz hladno ili bledo stopalo, brzo rastući otok, temperaturu ili otežano disanje zahteva hitnu procenu. Opasne uzroke ne treba unapred pripisati CRPS-u.

Rani znaci i manje tipične tegobe

Prvi znaci se često javljaju dok je ekstremitet još u gipsu: gips koji odjednom postane pretesan, bol koji je jači nego ranije umesto slabiji i bol koji se pojačava kada se gips skine. Mnogi pacijenti opisuju preosetljivost na dodir odeće, posteljine ili vode pod tušem i bol pri promeni temperature. Neki osećaju da im je noga „strana”, teško je zamišljaju ili im se čini većom nego što jeste. Kod malog broja pacijenata tegobe se šire na veći deo ekstremiteta ili, ređe, na drugi ekstremitet.

Kako se tegobe menjaju tokom vremena

Na početku je ekstremitet češće topao, crven i otečen. Kasnije koža može postati hladnija, bleda ili plavičasta, a ukočenost i slabost mišića izraženije. Tok nije isti kod svih: kod većine se bol i drugi znaci postepeno smanjuju tokom meseci, kod dela pacijenata bol traje duže, a kod nekih ostaju ukočenost i slabija funkcija. Smirivanje promena na koži ne znači uvek i potpuni oporavak ako bol i dalje traje.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – ako se pojave hladno, bledo ili plavo stopalo, naglo rastući otok uz bol u listu, povišena temperatura, otežano disanje ili jak pekući bol na mestu nerva posle operacije.
  • Bez odlaganja (isti ili sledeći dan) – ako gips postane pretesan, ako je bol u gipsu nesrazmerno jak ili se pojačava, ili ako se pojave utrnulost i promena boje prstiju.
  • Uskoro – ako bol nedeljama posle povrede ili operacije ne slabi kako se očekuje, ako se javljaju preosetljivost na dodir, promene boje, temperature i znojenja kože ili ako ekstremitet sve manje koristite.

Kako se postavlja dijagnoza

Ne postoji jedan snimak ili laboratorijski test koji sam potvrđuje CRPS. Dijagnoza se zasniva na toku bolesti, simptomima i znacima tokom pažljivog pregleda, uz isključivanje boljeg objašnjenja.

  • Klinički kriterijumi – procenjuju se bol, osećaj, temperatura i boja kože, otok, znojenje i pokreti.
  • Isključivanje drugih uzroka – infekcija, tromboza, problem sa cirkulacijom, nezarastao prelom ili pritisak na nerv mogu zahtevati drugačije lečenje.
  • Dodatna ispitivanja – laboratorija, ultrazvuk krvnih sudova, snimanja ili neurološki testovi biraju se prema nalazu.

Normalan rendgen ne isključuje CRPS. Kod sumnje je važno pravovremeno uključiti tim koji se bavi lečenjem bola i rehabilitacijom.

Šta kriterijumi i nalazi znače

Lekari se služe takozvanim Budimpeštanskim kriterijumima. Dijagnoza je verovatna kada bol traje i nesrazmeran je povredi, kada pacijent opisuje tegobe iz najmanje tri od četiri grupe (preosetljivost, promene boje ili temperature kože, otok ili znojenje, ukočenost, slabost ili promene noktiju i dlaka), kada lekar na pregledu vidi znake iz najmanje dve grupe i kada nijedna druga bolest ne objašnjava bolje tegobe. Lekar pri pregledu upoređuje oba ekstremiteta: dodiruje kožu vatom ili blago je pritiska, upoređuje temperaturu i boju i meri obim pokreta.

Rendgen može pokazati smanjenu gustinu kosti, ali normalan snimak ne isključuje bolest. Ultrazvuk vena isključuje trombozu dubokih vena. Analize krvi pomažu da se isključe infekcija i zapaljenske bolesti, a pregled nerava pritisak na nerv, kao kod sindroma karpalnog tunela. Raširen bol po celom telu više odgovara fibromialgiji, a pečenje u oba stopala oštećenju nerava kod dijabetesa. Ovi pregledi nisu potrebni svakom pacijentu; biraju se prema tegobama.

Kako se pripremiti za pregled

  • Dnevnik tegoba – zapišite kada je bol počeo, šta ga pojačava i ublažava i kako utiče na san i rad.
  • Fotografije – fotografišite ekstremitet u trenucima kada su promene boje ili otok najizraženiji, jer na pregledu mogu biti manje vidljivi.
  • Medicinska dokumentacija – ponesite snimke, operativne izveštaje i otpusne liste vezane za povredu.
  • Spisak lekova – navedite sve lekove protiv bolova i ostale lekove, uključujući doze i neželjena dejstva.
  • Pratnja – ako vam je hod ili korišćenje ruke otežano, dođite u pratnji; pitanja zapišite unapred.

Kako se donosi odluka

Lečenje se planira prema jačini bola, stepenu ograničenja i trajanju bolesti. Osnovu čine četiri oblasti koje se primenjuju istovremeno: razumevanje bolesti i samopomoć, rehabilitacija, lekovi protiv bolova i psihološka podrška. Što se lečenje ranije započne, veće su šanse za oporavak funkcije. Ako bol ne popušta uz osnovno lečenje ili su bol i ograničenje veoma izraženi, u lečenje se uključuje specijalista terapije bola, koji procenjuje i interventne metode, među njima i neuromodulaciju.

Zajednički plan lečenja

Lečenje najčešće kombinuje nekoliko pristupa i redovno se prilagođava rezultatima.

  • Razumevanje bolesti – objašnjenje simptoma, realnih ciljeva i plana za pogoršanja smanjuje nesigurnost.
  • Postepena rehabilitacija – nežni, dozirani pokreti i funkcionalne vežbe, uz rad na otoku i preosetljivosti. Agresivno forsiranje kroz jak bol može pogoršati stanje.
  • Terapija bola – prema tipu bola mogu se koristiti lekovi koji deluju na nervni bol i druge odabrane terapije; obični analgetici nisu uvek dovoljni.
  • Psihološka podrška – pomaže snu, suočavanju sa dugotrajnim bolom i povratku aktivnosti; ne znači da je bol izmišljen.
  • Svakodnevno funkcionisanje – radna terapija i prilagođavanje obaveza mogu olakšati povratak samostalnosti.
  • Neuromodulacija – kod upornog bola koji ne popušta uz ostale mere; opisana je u posebnom odeljku ispod.

Kod upornih tegoba razmatraju se i pojedine blokade nerava. Dodatne intervencije nisu potrebne niti delotvorne kod svih pacijenata.

Rehabilitacija i samopomoć kod kuće

Fizioterapeut i radni terapeut prave plan koji se postepeno širi, u malim koracima koje bol dozvoljava. Plan obično obuhvata:

  • Desenzibilizaciju – nežno dodirivanje kože tkaninama različite grubosti, od mekih ka grubljim, da bi se smanjila preosetljivost.
  • Postepeno opterećenje – kod stopala od oslonca uz pomagala do punog hoda, kod šake od lakih predmeta ka težim.
  • Terapiju ogledalom i vežbe zamišljanja pokreta – posmatranje zdravog ekstremiteta u ogledalu „zavarava” mozak i kod nekih pacijenata smanjuje bol.
  • Kontrolu otoka – podizanje ekstremiteta, blage vežbe i, ako se podnose, kompresivne čarape ili rukavice.
  • Raspodelu aktivnosti – smenjivanje aktivnosti i odmora tokom dana, umesto dana sa preteranim naporom i dana potpunog mirovanja.

Dugo nošenje gipsa ili ortoze i potpuno nekorišćenje ekstremiteta obično pogoršavaju ukočenost i bol, pa se izbegavaju kada nisu neophodni zbog preloma.

Lekovi i dodatne intervencije

Ne postoji lek koji je registrovan posebno za CRPS. Koriste se lekovi za nervni bol iz grupe antiepileptika i antidepresiva, koji ovde deluju na prenos bolnih signala, a ne na epilepsiju ili depresiju. Kod pojedinih pacijenata u ranoj fazi lekari razmatraju i druge lekove koji deluju na kost i zapaljenje. Jaki opioidni analgetici se ne preporučuju za dugotrajno lečenje.

Neuromodulacija

Neuromodulacija je jedan od mogućih terapijskih pristupa kod CRPS-a, posebno kada bol traje mesecima uprkos rehabilitaciji, lekovima i psihološkoj podršci. To su metode koje blagim električnim impulsima menjaju prenos bolnih signala kroz nerve i kičmenu moždinu, bez oštećenja nervnog tkiva. Neuromodulacija ne zamenjuje rehabilitaciju, već smanjuje bol toliko da pacijent može da vežba i ponovo koristi ruku ili nogu.

  • Stimulacija kičmene moždine (SCS) – tanka elektroda u kičmenom kanalu blagim impulsima smanjuje bol u zahvaćenom ekstremitetu. CRPS je, uz bol posle operacije kičme, jedan od najčešćih razloga za ovu metodu. Prvo se radi probni period od nekoliko dana, a stalni uređaj ispod kože ugrađuje se samo ako se bol značajno smanji.
  • Pulsna radiofrekventna neuromodulacija – kratki impulsi radiofrekventne struje usmeravaju se na nerv koji prenosi bol iz zahvaćenog područja, bez razaranja nerva.

Da li je pacijent kandidat za neuromodulaciju, procenjuje se na pregledu specijaliste terapije bola, uz pregled dotadašnjeg lečenja i, kod stimulacije kičmene moždine, razgovor sa psihologom.

Tok oporavka

Poboljšanje može biti postepeno i neujednačeno. Kod dela ljudi simptomi znatno oslabe, dok kod drugih traju duže. Cilj je smanjenje bola i vraćanje funkcije bez obećanja brzog, sigurnog izlečenja. Lekove ne treba samostalno naglo prekidati, naročito terapiju nervnog bola. Dogovorene kontrole omogućavaju da se terapija menja kada korist nije dovoljna ili se pojave neželjena dejstva.

Kontrole su obično česte u prvim mesecima, na svakih nekoliko nedelja, a kasnije ređe. Povratak poslu planira se postepeno, često uz skraćeno radno vreme ili lakše zadatke. Kod mnogih pacijenata najveći deo oporavka dolazi tokom prve godine do dve.

Kada se hitno javiti tokom lečenja

  • Znaci tromboze ili embolije – nov otok i bol lista, iznenadno otežano disanje ili bol u grudima.
  • Znaci infekcije – crvenilo, toplota, gnojav sekret iz rane ili povišena temperatura.
  • Poremećaj cirkulacije – naglo hladan, beo ili plav ekstremitet.
  • Teška neželjena dejstva lekova – jaka pospanost, zbunjenost, otežano disanje ili osip.

Operacije i život sa CRPS-om

Ako je potrebna nova operacija na zahvaćenom ekstremitetu, obično se odlaže dok se bolest ne smiri, a hirurg i anesteziolog unapred planiraju kontrolu bola i ranu rehabilitaciju. Pacijentima koji su ranije imali CRPS savetuje se da pre svake operacije o tome obaveste lekare. U svakodnevnom životu pomažu redovna umerena aktivnost, dobar san, plan za dane pogoršanja i podrška porodice. Posle povrede stopala, kao kod uganuća skočnog zgloba ili Lisfrancove povrede, rano javljanje zbog nesrazmernog bola omogućava da se lečenje započne na vreme.

Najčešća pitanja

Ne. To je bolni sindrom sa telesnim znacima i promenama obrade bola. Psihološka podrška pomaže posledicama dugotrajnog bola i deo je celovitog lečenja.

Ne. Snimanja mogu pomoći da se isključe drugi uzroci, ali dijagnoza se postavlja klinički, na osnovu tegoba i pregleda. Normalan nalaz snimanja ne isključuje CRPS.

Dugotrajno nekorišćenje ekstremiteta može pogoršati funkciju. Aktivnost se uvodi postepeno i pod stručnim nadzorom, u koracima koje bol dozvoljava, uz plan za dane pogoršanja.

Ne. Cilj je dozirano napredovanje. Naglo forsiranje kroz izrazit bol može biti štetno. Bolje je vežbati kraće i češće, uz postepeno povećanje.

Moguć je značajan napredak, ali tok se razlikuje. Rano uključen plan lečenja i praćenje funkcije važniji su od obećanja tačnog roka.

Može, ali je to retko. Ako se slične tegobe pojave na drugom ekstremitetu, treba se javiti lekaru da se proceni uzrok i prilagodi plan lečenja.

Mnogi pacijenti ne podnose hladno, a neki ni toplo. Led i jako vruće kupke se obično izbegavaju; prijatna, umerena temperatura i blage vežbe bolje se podnose.

Mnogi pacijenti mogu, uz prilagođene zadatke i postepen povratak. Potpuno odsustvo aktivnosti često pogoršava tok, pa se plan povratka dogovara sa lekarom i terapeutom.

Lekari se služe Budimpeštanskim kriterijumima: dijagnoza je verovatna kada bol traje i nesrazmeran je povredi, kada pacijent opisuje tegobe iz najmanje tri od četiri grupe (preosetljivost, promene boje ili temperature kože, otok ili znojenje, ukočenost) i kada se isključe drugi uzroci.

Osnovu čine četiri oblasti koje se primenjuju istovremeno: razumevanje bolesti i samopomoć, rehabilitacija, lekovi protiv bolova i psihološka podrška.

Isti ili sledeći dan javite se ako gips postane pretesan, ako je bol u gipsu nesrazmerno jak ili se pojačava, ili ako se pojave utrnulost i promena boje prstiju.

Može, kod dela pacijenata sa upornim bolom koji ne popušta uz rehabilitaciju i lekove. Najčešće se primenjuje stimulacija kičmene moždine, uz probni period pre ugradnje stalnog uređaja. Neuromodulacija se kombinuje sa vežbama, a ne zamenjuje ih.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Medical Hospital se nalazi u Beogradu, u rezidencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs.

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od 00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 36 00 i +381 67 777 36 00

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama, je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.