Meni
Zakažite pregled

Glavobolje kod odraslih (migrena, tenziona glavobolja, okcipitalna neuralgija)

Anesteziologija i terapija bola
Dr Nikola Vasilijević, anesteziolog, Sava Medical Hospital

Dr Nikola Vasilijević

Anesteziolog

Glavobolje kod odraslih su jedan od najčešćih zdravstvenih problema, a obuhvataju migrenu, tenzionu glavobolju i okcipitalnu neuralgiju, bol koji polazi iz potiljka. Kod okcipitalne neuralgije i hronične migrene koja ne reaguje na lekove, terapija bola u Sava Medical Hospital u Beogradu nudi ciljano lečenje blokadama nerava i botulinum toksinom.

Poznato i kao: engl. headaches in adults.

Ukratko o lečenju glavobolja kod odraslih

Dijagnostikadnevnik glavobolje bar 4 do 8 nedelja; pregled; blokada okcipitalnog nerva kod sumnje na okcipitalnu neuralgiju
Metode lečenjalekovi za napad, uključujući triptane; preventivni lekovi; blokada nerava glave; botulinum toksin kod hronične migrene
Boravak u bolniciposle blokade ili botulinum toksina kući odmah
Kontroleobično posle 6 do 12 nedelja, uz dnevnik glavobolje
Povezane temeAnesteziologija i terapija bola · blokade nerava i botulinum toksin · trigeminalna neuralgija · pregled specijaliste terapije bola

Glavobolje kod odraslih su jedan od najčešćih zdravstvenih problema. Skoro svaka odrasla osoba bar povremeno ima glavobolju, a prema podacima Svetske zdravstvene organizacije glavobolje su među vodećim uzrocima onesposobljenosti u svetu, posebno kod žena između 20. i 50. godine. Kod najvećeg broja ljudi glavobolja je primarna, što znači da je sama glavobolja bolest, bez druge bolesti u pozadini. Najčešće primarne glavobolje su tenziona glavobolja i migrena.

Sekundarne glavobolje su posledica drugog stanja, kao što su povreda glave, bolest vratne kičme, upala sinusa, povišen krvni pritisak, prekomerna upotreba lekova protiv bolova ili, retko, ozbiljna bolest mozga. Zato je kod nove, neobične ili promenjene glavobolje važno da lekar proceni njen uzrok.

Poseban oblik je okcipitalna neuralgija, bol koji polazi iz potiljka i seva ka temenu, zbog nadražaja nerava potiljka. Kod nje, kao i kod hronične migrene koja ne reaguje na lekove, terapija bola nudi ciljano lečenje blokadama nerava i botulinum toksinom. Za glavobolje kod mlađih od 18 godina postoji poseban tekst, glavobolje kod dece.

Tenziona glavobolja

Najčešća vrsta glavobolje. Tačan uzrok nije potpuno poznat, ali je povezana sa napetošću mišića glave, vrata i ramena, stresom, umorom, lošim snom i dugim radom u istom položaju. Kada se javlja više od 15 dana mesečno, naziva se hroničnom. Često je prate bolne tačke u mišićima vrata i ramena, kao kod miofascijalnog bolnog sindroma.

Migrena

Migrena je nasledna sklonost mozga da na određene okidače reaguje napadima glavobolje. Češća je kod žena, često u porodici. U napadu dolazi do aktivacije trigeminalnog nerva i oslobađanja materija koje izazivaju zapaljenje oko krvnih sudova moždanica.

  • Česti okidači – stres ili opuštanje posle stresa, neredovan san, preskakanje obroka, menstruacija, alkohol, jako svetlo, mirisi i promena vremena.
  • Hronična migrena – glavobolja 15 ili više dana mesečno, od toga najmanje 8 dana sa osobinama migrene, duže od 3 meseca.

Okcipitalna neuralgija

Nastaje zbog nadražaja velikog ili malog okcipitalnog nerva, koji izlaze iz gornjeg dela vratne kičme i prolaze kroz mišiće potiljka. Uzrok može biti napetost mišića, povreda, istrošenost gornjeg dela vratne kičme ili pritisak na nerv. Često ide uz bol u vratu.

Druge glavobolje

  • Cervikogena glavobolja – bol koji potiče iz vratne kičme i širi se u glavu.
  • Glavobolja zbog prekomerne upotrebe lekova – kod uzimanja lekova protiv bolova 10 do 15 ili više dana mesečno, glavobolja postaje sve češća.
  • Klaster glavobolja – retka, veoma jaka jednostrana glavobolja oko oka, u serijama.
  • Neuralgije lica – trigeminalna neuralgija i glosofaringealna neuralgija.

Faktori rizika

  • Dugotrajan stres, anksioznost i depresija.
  • Neredovan san i preskakanje obroka.
  • Dug rad za računarom i loše držanje glave.
  • Prekomerna upotreba lekova protiv bolova i kofeina.
  • Porodična sklonost – posebno kod migrene.

Tenziona glavobolja

  • Pritisak ili stezanje – kao obruč oko glave, sa obe strane.
  • Blag do umeren bol – ne pojačava se pri hodu ili penjanju uz stepenice.
  • Bez mučnine i povraćanja, ponekad sa blagom osetljivošću na svetlo ili zvuk.

Migrena

  • Pulsirajući bol – najčešće na jednoj strani glave, umeren do jak.
  • Mučnina i povraćanje.
  • Preosetljivost na svetlo, zvuk i mirise.
  • Pojačanje bola pri kretanju – pacijent želi da leži u tamnoj, tihoj sobi.
  • Aura – kod oko trećine pacijenata, pre glavobolje: svetlucanje, cik-cak linije ili ispadi u vidnom polju, ređe trnjenje ruke ili lica, u trajanju 5 do 60 minuta.
  • Trajanje napada – od 4 do 72 sata.

Okcipitalna neuralgija

  • Probadajući, sevajući bol – kao strujni udar, iz potiljka ka temenu, ponekad do iza oka.
  • Osetljivost potiljka – bol pri češljanju, ležanju na jastuku ili pritisku na tačku iza uha.
  • Trnjenje ili pečenje kože potiljka.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – iznenadna, najjača glavobolja u životu, glavobolja sa ukočenim vratom i temperaturom, slabost ruke ili noge, poremećaj govora, vida ili svesti, glavobolja posle udarca u glavu; pozovite 194.
  • Bez odlaganja – nova glavobolja posle 50. godine, glavobolja koja se iz dana u dan pojačava, budi iz sna ili se pojačava pri kašlju i naprezanju, kao i promena ranijeg obrasca glavobolje.
  • Uskoro – ako glavobolju imate više od 4 dana mesečno, ako lekovi protiv bolova prestanu da pomažu ili ako ih uzimate više od 10 dana mesečno.

Pregled specijaliste terapije bola

Dijagnoza primarne glavobolje postavlja se na osnovu razgovora i pregleda. Na pregledu specijaliste terapije bola lekar pita kada su glavobolje počele, koliko često se javljaju i koliko traju, gde je bol, kakav je i šta ga prati, koji su okidači i koje lekove uzimate i koliko često. Pregleda se glava, vrat i mišići ramena, nervi potiljka, krvni pritisak, a obavlja se i osnovni neurološki pregled. Kod okcipitalne neuralgije pritisak na nerv iza uha obično izaziva tipičan bol.

Dnevnik glavobolje

Najkorisnija dijagnostička metoda je dnevnik glavobolje koji se vodi bar 4 do 8 nedelja. U njega se upisuju dan i trajanje glavobolje, jačina, prateće tegobe, mogući okidači i uzeti lekovi. Dnevnik pomaže da se razlikuju vrste glavobolje i da se otkrije prekomerna upotreba lekova.

Snimanja i analize

Kod tipične migrene i tenzione glavobolje, uz normalan neurološki pregled, snimanje glave nije potrebno. Magnetna rezonanca ili CT glave rade se kod znakova upozorenja, promenjenog obrasca glavobolje ili neurološkog ispada, u okviru napredne radiološke dijagnostike u saradnji. Kod sumnje da glavobolja potiče iz vrata radi se snimanje vratne kičme. Laboratorijske analize krvi rade se prema proceni, na primer kod sumnje na zapaljenje krvnih sudova kod starijih osoba.

Dijagnostička blokada nerva

Kod sumnje na okcipitalnu neuralgiju ili cervikogenu glavobolju, blokada okcipitalnog nerva lokalnim anestetikom istovremeno potvrđuje dijagnozu i ublažava bol.

Kako se pripremiti za pregled

  • Ponesite dnevnik glavobolje – ili bar zapišite koliko dana mesečno imate glavobolju.
  • Spisak svih lekova – i koliko često uzimate lekove protiv bolova.
  • Ranije nalaze – snimke glave i vrata, nalaze neurologa i oftalmologa.
  • Recite lekaru o trudnoći ili planiranju trudnoće – zbog izbora lekova.

Kako se donosi odluka

Lečenje se bira prema vrsti glavobolje, broju dana sa glavoboljom mesečno, jačini napada i uticaju na rad i život. Ima dva dela: lečenje samog napada i preventivno lečenje, koje smanjuje broj i jačinu napada. Kod čestih i teških glavobolja specijalista terapije bola sarađuje sa neurologom.

Promena navika

  • Redovan san – leganje i ustajanje u isto vreme, i vikendom.
  • Redovni obroci i dovoljno tečnosti.
  • Redovna aerobna aktivnost – brzo hodanje, plivanje, vožnja bicikla.
  • Prepoznavanje i izbegavanje okidača uz pomoć dnevnika.
  • Tehnike opuštanja i upravljanja stresom.
  • Vežbe za vrat i ramena – kod tenzione i cervikogene glavobolje.

Lečenje napada

  • Obični lekovi protiv bolova – paracetamol, nesteroidni antiinflamatorni lekovi ili aspirin, uzeti na početku napada.
  • Triptani – lekovi za napad migrene, kada obični lekovi ne pomažu.
  • Lekovi protiv mučnine – kod migrene sa mučninom i povraćanjem.
  • Ograničenje – lekovi za napad ne treba da se uzimaju više od 10 do 15 dana mesečno, da se ne bi razvila glavobolja zbog prekomerne upotrebe lekova.

Preventivno lečenje

Kod čestih glavobolja lekar može predložiti lekove koji se uzimaju svakodnevno, nekoliko meseci, i smanjuju broj napada. Izbor zavisi od vrste glavobolje, drugih bolesti i planova za trudnoću. Kod migrene se koriste i noviji lekovi koji deluju na CGRP, materiju važnu za nastanak napada, prema proceni neurologa.

Blokade nerava

Kod okcipitalne neuralgije, cervikogene glavobolje i kod dela pacijenata sa hroničnom migrenom i klaster glavoboljom, koristi se blokada nerava glave. Tankom iglom se ispod kože potiljka ubrizga lokalni anestetik, ponekad sa kortikosteroidom, uz veliki ili mali okcipitalni nerv. Postupak traje nekoliko minuta i radi se ambulantno. Kod uporne okcipitalne neuralgije može se primeniti i pulsna radiofrekventna neuromodulacija okcipitalnog nerva, koja duže smiruje bol.

Botulinum toksin

Kod hronične migrene, kada preventivni lekovi nisu pomogli, primenjuje se botulinum toksin. Lek se u malim dozama ubrizgava tankom iglom na 31 do 39 tačaka u mišiće čela, slepoočnica, potiljka, vrata i ramena. Postupak traje 15 do 20 minuta i ponavlja se na svakih 12 nedelja. Efekat se procenjuje posle 2 do 3 ciklusa.

Oporavak i okvirni rokovi

Posle blokade nerva ili botulinum toksina pacijent ide kući odmah. Potiljak može biti utrnuo nekoliko sati, a mesto uboda osetljivo dan ili dva. Efekat blokade obično se oseti odmah ili za nekoliko dana i traje nedeljama do nekoliko meseci. Botulinum toksin počinje da deluje posle 1 do 2 nedelje. Preventivni lekovi procenjuju se posle 2 do 3 meseca redovnog uzimanja.

Kada se hitno javiti

Odmah se javite lekaru ili pozovite 194 ako se pojavi iznenadna, najjača glavobolja u životu, slabost ruke ili noge, poremećaj govora ili vida, zbunjenost ili visoka temperatura sa ukočenim vratom.

Kontrole

Kontrola se obično zakazuje posle 6 do 12 nedelja, uz dnevnik glavobolje, kako bi se procenio broj dana sa glavoboljom i odlučilo o nastavku lečenja.

Život sa glavoboljom

Kod većine ljudi sa migrenom ili tenzionom glavoboljom pravilno lečenje znatno smanjuje broj i jačinu napada. Uz redovne navike, dnevnik i jasan plan za napade, većina pacijenata normalno radi i živi.

Najčešća pitanja

Migrena je obično jednostrana, pulsirajuća, sa mučninom i preosetljivošću na svetlo i pojačava se pri kretanju. Tenziona glavobolja steže obe strane glave, blaža je i ne pojačava se pri hodu.

Mogu. Uzimanje lekova protiv bolova više od 10 do 15 dana mesečno može dovesti do svakodnevne glavobolje. Lečenje počinje smanjenjem ili prekidom tih lekova, uz nadzor lekara.

Kod tipične migrene ili tenzione glavobolje uz normalan pregled najčešće nije. Snimanje se radi kod znakova upozorenja ili promene obrasca glavobolje.

Lek je isti, ali se kod migrene daje na tačno određene tačke na glavi i vratu, po posebnom protokolu, i ponavlja se na 12 nedelja.

Kod većine pacijenata nekoliko nedelja do nekoliko meseci. Ako pomaže, blokada se može ponavljati.

Može. Bol iz gornjeg dela vratne kičme i mišića vrata često se širi u potiljak i glavu. Takva glavobolja se naziva cervikogenom i leči se i lečenjem vrata.

Hitno pozovite 194 kod iznenadne, najjače glavobolje u životu, glavobolje sa ukočenim vratom i temperaturom, slabosti ruke ili noge, poremećaja govora, vida ili svesti ili glavobolje posle udarca u glavu.

Dnevnik se vodi bar 4 do 8 nedelja: upisuju se dan i trajanje glavobolje, jačina, prateće tegobe, mogući okidači i uzeti lekovi. Pomaže da se razlikuju vrste glavobolje i otkrije prekomerna upotreba lekova.

Kada preventivni lekovi nisu pomogli, lek se u malim dozama ubrizgava tankom iglom na 31 do 39 tačaka u mišiće čela, slepoočnica, potiljka, vrata i ramena. Postupak traje 15 do 20 minuta.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Medical Hospital se nalazi u Beogradu, u rezidencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs.

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od 00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 36 00 i +381 67 777 36 00

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama, je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.