Pulsna radiofrekventna neuromodulacija je minimalno invazivna procedura kojom se bolni nerv izlaže kratkim, ritmičnim impulsima radiofrekventne struje; za razliku od klasične denervacije, nerv ostaje očuvan. U Sava Medical Hospital u Beogradu radi se ambulantno, kroz tanku iglu, pod kontrolom rendgena ili ultrazvuka.
Ukratko
| Za koga | hronični bol niz nogu ili ruku zbog nadraženog nervnog korena; bol u ramenu; bol koji prenosi određeni periferni nerv |
|---|---|
| Priprema | dijagnostička blokada istog nerva; kod dijabetesa praćenje šećera ako se daje kortikosteroid |
| Trajanje | impulsi najčešće 4 do 8 minuta |
| Boravak | odmor 30 do 60 minuta pod nadzorom, kući uz pratnju; istog dana bez vožnje |
| Rezultat | efekat posle 1 do 3 nedelje, pun efekat se procenjuje posle 4 do 8 nedelja |
| Posle postupka | kancelarijski posao sledećeg dana; kontrola posle 6 do 8 nedelja |
| Vidi i | Anesteziologija i terapija bola · bol posle operacije kičme · postherpetička neuralgija · pregled specijaliste terapije bola |
Pulsna radiofrekventna neuromodulacija je minimalno invazivna procedura kojom se bolni nerv izlaže kratkim, ritmičnim impulsima radiofrekventne struje. Za razliku od klasične radiofrekventne denervacije, koja nerv zagreva i isključuje, pulsna radiofrekvencija ne prelazi temperaturu od 42 °C i ne oštećuje nerv. Ona menja način na koji nerv prenosi signale bola, pa se zato naziva neuromodulacija, odnosno „podešavanje“ rada nerva.
Pošto nerv ostaje očuvan, pulsna radiofrekvencija se može primeniti i na nerve koji osim osećaja bola nose i pokrete mišića i normalan osećaj dodira. Takvi su nervni koreni koji izlaze iz kičme i idu u ruku ili nogu, njihovi gangliji (nervni čvorovi uz kičmu) i periferni nervi, kao što su nerv ramena ili nervi potiljka.
Tačan mehanizam delovanja nije potpuno razjašnjen. Smatra se da električno polje menja aktivnost nervnih ćelija i smanjuje preosetljivost koja održava hroničan bol. Efekat se obično javlja postepeno, tokom nekoliko nedelja, i može trajati mesecima.
Procedura se radi ambulantno, kroz tanku iglu, pod kontrolom rendgena ili ultrazvuka. Pošto ne oštećuje nerv, može se ponavljati, a ne isključuje ni druge metode lečenja, kao što su lekovi, vežbe ili kasnija operacija. Kod nekih pacijenata kombinuje se sa blokadom istog nerva u istom aktu.
Kada se radi
Lekar predlaže pulsnu radiofrekventnu neuromodulaciju kod hroničnog bola koji prenosi određeni nerv, kada lekovi, vežbe i blokade ne daju dovoljno dugotrajan efekat:
- Hronični bol niz nogu ili ruku zbog nadraženog nervnog korena, kada epiduralna injekcija steroida pomaže samo kratko; vidi bol u donjem delu leđa i išijas i bol u vratu i ruci.
- Bol posle operacije kičme sa bolom niz nogu; vidi bol posle operacije kičme.
- Bol u ramenu – pulsna radiofrekvencija supraskapularnog nerva kod smrznutog ramena, artroze ramena ili hroničnog bola ramena.
- Okcipitalna neuralgija – bol iz potiljka; vidi glavobolje kod odraslih.
- Postherpetička neuralgija i bol posle povrede nerva; vidi postherpetičku neuralgiju i posttraumatski bol.
- Hronični bol posle operacije zbog nadraženog nerva u predelu reza; vidi hronični bol posle operacije.
- Neuralgije lica – kod dela pacijenata sa trigeminalnom neuralgijom, prema proceni lekara.
Pre procedure se obično radi dijagnostička blokada istog nerva lokalnim anestetikom. Ako bol posle blokade jasno popusti, potvrđeno je da nerv prenosi bol.
Kada se ne radi
Procedura se ne radi kod infekcije na mestu uboda, nepodešenih lekova za razređivanje krvi i poremećaja zgrušavanja. Kod pejsmejkera ili defibrilatora potrebna je posebna priprema.
Kako se bira nerv
Izbor nerva zavisi od toga gde se bol oseća i odakle potiče. Kod bola niz nogu ili ruku najčešće se tretira spinalni ganglion nervnog korena koji odgovara traci bola. Kod bola u ramenu tretira se supraskapularni nerv, koji prenosi veliki deo osećaja iz ramenog zgloba. Kod bola iz potiljka tretira se veliki okcipitalni nerv, a kod bola u grudnom košu međurebarni nervi. Lekar izbor zasniva na pregledu, snimcima i odgovoru na dijagnostičku blokadu.
Kako se pripremiti
Pre procedure potreban je pregled specijaliste terapije bola, pregled snimaka i razgovor o očekivanoj koristi i rizicima. Pacijent potpisuje pristanak.
- Lekovi za razređivanje krvi – ne prekidajte ih sami; lekar određuje šta se radi.
- Pejsmejker ili defibrilator – obavezno recite lekaru.
- Šećerna bolest – ako se uz pulsnu radiofrekvenciju daje i kortikosteroid, pratite šećer nekoliko dana.
- Alergije – recite lekaru ako ste alergični na kontrast ili lokalne anestetike.
- Pratnja – posle procedure ne vozite, jer ruka ili noga mogu biti prolazno utrnule.
Na dan procedure
Dođite u udobnoj odeći koja omogućava pristup delu tela koji se tretira. Medicinska sestra meri pritisak i puls, a lekar još jednom proverava lekove, alergije i mesto procedure. Kod procedura uz kičmu postavlja se tanka kanila u venu. Na butinu ili leđa lepi se uzemljujuća ploča. Ako uzimate lekove protiv bolova, uzmite ih kao i obično, osim ako lekar nije rekao drugačije. Na pitanja lekara tokom stimulacije odgovarajte što preciznije, jer vaši odgovori pomažu da igla bude na pravom mestu.
Kako izgleda procedura
Procedura se radi u sterilnim uslovima, uz praćenje krvnog pritiska i pulsa. Pacijent je budan. Traje 20 do 45 minuta.
- Pacijent leži na stomaku, leđima ili boku, zavisno od nerva. Koža se očisti i umrtvi lokalnim anestetikom.
- Pod kontrolom rendgena, kod nervnih korena i ganglija, ili ultrazvuka, kod perifernih nerava, lekar uvodi tanku iglu sa izolovanim telom i otvorenim vrhom uz nerv.
- Kroz iglu se pušta blaga električna stimulacija. Pacijent oseća trnjenje u delu tela koji nerv snabdeva, obično na mestu svog uobičajenog bola, što potvrđuje da je igla na pravom mestu.
- Uključuju se impulsi radiofrekventne struje, najčešće u trajanju od 4 do 8 minuta. Temperatura vrha igle ne prelazi 42 °C. Pacijent može osetiti blago trnjenje, toplinu ili pojačanje poznatog bola.
- Na kraju se ponekad ubrizga mala količina lokalnog anestetika i kortikosteroida. Igla se izvadi, a mesto uboda prekrije flasterom.
Šta pacijent oseća
Većina pacijenata oseti samo kratak ubod pri umrtvljivanju kože i pritisak dok se igla postavlja. Tokom probne stimulacije oseća se trnjenje ili kucanje u bolnoj oblasti, a tokom impulsa blago toplo trnjenje. Ako osetite oštar bol ili sevanje na novom mestu, odmah recite lekaru, kako bi pomerio iglu.
Rizici i ograničenja
Pošto se nerv ne zagreva do temperature koja ga oštećuje, pulsna radiofrekvencija ima malo neželjenih efekata:
- Bol i osetljivost na mestu uboda – dan do nekoliko dana.
- Prolazno pojačanje bola – nekoliko dana, pre nego što efekat nastupi.
- Prolazna utrnulost ili slabost ruke ili noge – nekoliko sati, ako je dat lokalni anestetik.
- Infekcija i krvarenje – retki.
- Oštećenje nerva – veoma retko.
- Kod procedura u predelu grudnog koša postoji vrlo mali rizik od uboda plućne maramice.
Kod procedura uz kičmu, kao i kod epiduralne injekcije, postoji vrlo mali rizik od uboda ovojnice kičmene moždine i glavobolje koja se pojačava u uspravnom položaju. Kod osoba sa dijabetesom, ako se u istom aktu daje kortikosteroid, šećer u krvi može biti prolazno viši 2 do 3 dana.
Koliki je efekat
Rezultati su različiti od pacijenta do pacijenta. Kod dela pacijenata bol se znatno smanji i to traje od nekoliko meseci do godinu dana, dok kod drugih efekat izostane ili je kratak. Istraživanja su najbolji efekat pokazala kod bola niz nogu zbog nervnog korena i kod bola u ramenu. Ako je procedura pomogla, a bol se vrati, može se ponoviti.
Rezultat se teško može unapred predvideti, pa lekar pre procedure zajedno sa pacijentom određuje cilj, na primer smanjenje bola za polovinu, bolji san ili duži hod bez bola. Na kontroli se procenjuje da li je taj cilj postignut, a pacijent u tome pomaže vođenjem dnevnika bola.
Posle procedure
Posle procedure pacijent odmara 30 do 60 minuta pod nadzorom, a zatim ide kući uz pratnju. Istog dana se ne vozi.
Uobičajene aktivnosti nastavljaju se sledećeg dana. Mesto uboda može biti osetljivo dan ili dva, a poznati bol može se prolazno pojačati. Efekat se obično oseti posle 1 do 3 nedelje, a pun efekat procenjuje se posle 4 do 8 nedelja. Kada bol popusti, važno je nastaviti ili započeti program vežbi.
Povratak poslu i aktivnostima
Kancelarijski posao može se nastaviti sledećeg dana. Fizički zahtevan posao i sport nastavljaju se posle 3 do 7 dana, postepeno. Ako je procedura rađena na nervu ramena, blage vežbe ramena treba započeti već sledećeg dana, jer manji bol olakšava vraćanje pokretljivosti.
Kontrola je obično posle 6 do 8 nedelja, kada se procenjuje efekat i odlučuje o daljem lečenju. Odmah se javite lekaru ili pozovite 194 ako primetite:
- Visoku temperaturu ili crvenilo, otok i gnoj na mestu uboda.
- Novu slabost ili utrnulost ruke ili noge koja ne prolazi.
- Otežano disanje ili bol u grudima posle procedure u predelu grudnog koša.
- Jak bol koji se pojačava iz dana u dan.
Najčešća pitanja
Po čemu se pulsna razlikuje od klasične radiofrekventne denervacije?
Klasična radiofrekvencija zagreva nerv na oko 80 °C i isključuje ga. Pulsna radiofrekvencija ne prelazi 42 °C, ne oštećuje nerv i menja način na koji on prenosi bol.
Da li ću izgubiti osećaj ili snagu u ruci ili nozi?
Ne. Pošto se nerv ne oštećuje, osećaj i snaga ostaju očuvani. Prolazna utrnulost od lokalnog anestetika traje samo nekoliko sati.
Koliko brzo deluje?
Efekat se razvija postepeno, obično tokom 1 do 3 nedelje, a pun efekat procenjuje se posle 4 do 8 nedelja.
Koliko dugo traje efekat?
Kod pacijenata kod kojih pomaže, najčešće od nekoliko meseci do godinu dana. Procedura se može ponoviti.
Da li je procedura bolna?
Koža se umrtvi, a tokom impulsa oseća se trnjenje ili blago pojačanje poznatog bola. Većina pacijenata dobro podnosi proceduru.
Da li pulsna radiofrekvencija oštećuje nerv?
Temperatura vrha igle ne prelazi 42 °C, pa se nerv ne zagreva do temperature koja ga oštećuje. Zato se pulsna radiofrekvencija može primeniti i na nerve koji nose pokrete mišića i normalan osećaj dodira, i može se ponavljati.
Zašto se pre procedure radi blokada?
Pre procedure se obično radi dijagnostička blokada istog nerva lokalnim anestetikom. Ako bol posle blokade jasno popusti, potvrđeno je da nerv prenosi bol.
Šta pacijent oseća tokom procedure?
Većina pacijenata oseti samo kratak ubod pri umrtvljivanju kože i pritisak dok se igla postavlja. Tokom probne stimulacije oseća se trnjenje ili kucanje u bolnoj oblasti, a tokom impulsa blago toplo trnjenje.















