Meni
Zakažite pregled

Glomerulonefritisi (zapaljenja bubrežnih filtera)

Nefrologija

Glomerulonefritisi su grupa bolesti u kojima su zapaljenjem ili oštećenjem zahvaćeni glomeruli, sitni filteri bubrega koji iz krvi izdvajaju vodu i otpadne materije, a zadržavaju krvna zrnca i belančevine. Kada su filteri oštećeni, krv i belančevine prolaze u mokraću, bubrezi slabije prečišćavaju krv, a često raste i krvni pritisak.

Ovo nije jedna bolest, već više desetina različitih bolesti sa različitim uzrocima, tokom i lečenjem. Neke prolaze same, neke traju godinama sa blagim nalazom, a neke za nekoliko nedelja mogu ozbiljno da oštete bubrege. Zajedničko im je da se često otkriju slučajno, nalazom krvi ili belančevina u mokraći, i da se tačna vrsta bolesti najčešće utvrđuje biopsijom bubrega.

Glomerulonefritisi su posle šećerne bolesti i povišenog pritiska jedan od čestih uzroka hronične bubrežne bolesti, posebno kod mlađih odraslih osoba. Poslednjih godina pojavili su se novi lekovi koji su kod mnogih oblika znatno popravili ishod. Pravovremena dijagnoza i lečenje kod nefrologa najviše utiču na to da li će bubrezi biti sačuvani.

Šema glomerula kao filtera i kanalića nefrona
Glomerul kao filter: u kapilarima glomerula krv se filtrira (1), a u kanalićima se korisne materije vraćaju u krv (2), a višak se izlučuje (3, 4). Kod glomerulonefritisa zapaljenje oštećuje upravo ovaj filter. Izvor: Madhero88 / Wikimedia Commons, CC BY 3.0. Prevod oznaka na srpski; prilagođena slika pod istom licencom.

Kako nastaje oštećenje

Kod većine glomerulonefritisa uzrok je poremećaj imunskog sistema. Antitela ili imunski kompleksi (spojevi antitela i materija koje ona prepoznaju) talože se u glomerulima i pokreću zapaljenje. Kod drugih oblika imunski sistem napada same krvne sudove ili ćelije filtera. Zapaljenje oštećuje zid filtera, pa propušta krv i belančevine, a ako dugo traje, stvaraju se ožiljci.

Dva načina ispoljavanja

  • Nefritički oblik – u prvom planu su krv u mokraći (mokraća može biti boje koka-kole ili čaja), povišen pritisak, otoci i pad rada bubrega.
  • Nefrotski sindrom – u prvom planu je veliki gubitak belančevina mokraćom (više od 3,5 g dnevno), uz otoke, nizak albumin u krvi i povišen holesterol.

Mnoge bolesti imaju mešovitu sliku.

Najčešće vrste kod odraslih

  • IgA nefropatija – najčešći primarni glomerulonefritis u svetu. Imunski kompleksi sa antitelom IgA talože se u glomerulima. Tipično se javlja krv u mokraći vidljiva golim okom dan ili dva posle infekcije grla ili creva, ili trajna mikroskopska krv i belančevine u mokraći.
  • Membranozna nefropatija – najčešći uzrok nefrotskog sindroma kod odraslih belaca srednjih i starijih godina. Kod većine bolesnika u krvi postoje antitela na receptor PLA2R na ćelijama filtera.
  • Bolest minimalnih promena – nefrotski sindrom sa naglim otocima, češći kod dece, ali se javlja i kod odraslih; dobro reaguje na kortikosteroide.
  • Fokalna segmentna glomeruloskleroza (FSGS) – ožiljci u delovima pojedinih glomerula; može biti primarna, nasledna ili posledica gojaznosti, lekova i drugih bolesti.
  • ANCA vaskulitis – zapaljenje malih krvnih sudova, češće kod starijih osoba; može brzo da ošteti bubrege i pluća.
  • Bolest anti-GBM antitela (Gudpasčerov sindrom) – retka, vrlo brza bolest bubrega, ponekad sa krvarenjem iz pluća.
  • Glomerulonefritis posle infekcije – nekada najčešće posle streptokokne angine, danas kod odraslih češće uz infekcije kože, infektivni endokarditis ili druge infekcije.
  • Membranoproliferativni glomerulonefritis i C3 glomerulopatija – povezani sa hroničnim infekcijama (hepatitis C, hepatitis B), bolestima krvi ili poremećajem sistema komplementa.
  • Lupus nefritis – glomerulonefritis u sklopu sistemskog eritemskog lupusa, opisan u posebnom tekstu o lupus nefritisu.

Mogući pokretači i povezane bolesti

Infekcije, autoimune bolesti, neki lekovi (na primer lekovi protiv bolova, preparati zlata i penicilamin, neki biološki lekovi), tumori i bolesti krvi (posebno kod membranozne nefropatije i taloženja monoklonskih belančevina kod starijih) i nasledne promene. Kod velikog dela bolesnika ne nađe se spoljašnji pokretač.

Prevencija

Većina glomerulonefritisa ne može se sprečiti. Pravovremeno lečenje infekcija, posebno streptokoknih, hepatitisa B i C, i izbegavanje nepotrebnih lekova smanjuju rizik pojedinih oblika. Najvažnija je rana dijagnoza: analiza mokraće na sistematskim pregledima često otkrije bolest pre tegoba.

Tegobe nefritičkog oblika

  • Krv u mokraći – mokraća boje koka-kole, čaja ili ružičasta; ili krv vidljiva samo pod mikroskopom.
  • Povišen krvni pritisak, ponekad sa glavoboljom.
  • Otoci lica, očnih kapaka i nogu.
  • Smanjeno mokrenje.
  • Umor i malaksalost.

Tegobe nefrotskog sindroma

  • Izraženi otoci – prvo oko očiju ujutro i oko članaka uveče, kasnije i trbuha i celog tela, uz porast telesne težine.
  • Penušava mokraća – zbog velikog gubitka belančevina.
  • Sklonost ka trombozi – zgrušavanje krvi u venama nogu ili pluća, pa i u bubrežnoj veni; vidi trombozu dubokih vena.
  • Sklonost infekcijama.

Znaci sistemske bolesti

Kod vaskulitisa i lupusa uz tegobe bubrega javljaju se temperatura, gubitak težine, bolovi u zglobovima i mišićima, osip, sitne tačkaste promene na koži nogu, curenje krvi iz nosa, hronični sinuzitis, kašalj sa krvlju i otežano disanje.

Kako se bolest menja tokom vremena

Neki oblici, kao glomerulonefritis posle infekcije, obično prođu za nekoliko nedelja. IgA nefropatija i membranozna nefropatija najčešće traju godinama, sa periodima smirivanja i pogoršanja. Vaskulitis i anti-GBM bolest mogu za nekoliko dana ili nedelja da izazovu teško akutno oštećenje bubrega. Ovaj brz tok zove se brzoprogresivni glomerulonefritis i zahteva hitno lečenje.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – kašalj sa krvlju ili otežano disanje uz krv u mokraći, gotovo potpun prestanak mokrenja, izraženi otoci sa gušenjem, iznenadan bol i otok jedne noge ili bol u grudima kod osobe sa nefrotskim sindromom (pozovite 194 ili idite u hitnu službu).
  • Bez odlaganja – mokraća boje koka-kole, nagli otoci, nagli porast pritiska, povišen kreatinin koji raste iz nedelje u nedelju.
  • Uskoro – krv ili belančevine u mokraći otkrivene na sistematskom pregledu, penušava mokraća, blagi otoci.

Analize mokraće

  • Pregled mokraće i sediment – izmenjeni (dismorfični) eritrociti i eritrocitni cilindri pokazuju da krv potiče iz glomerula, a ne iz mokraćnih puteva.
  • Odnos proteina i kreatinina (PCR) i albumina i kreatinina (ACR) u jednom uzorku ili 24-časovni urin – mere gubitak belančevina.

Više u tekstu o analizama urina.

Analize krvi

  • Kreatinin i eGFR, ureja, elektroliti, albumin, holesterol i krvna slika.
  • Imunološke analize, prema sumnji: ANCA (vaskulitis), anti-GBM antitela, antinukleusna antitela i anti-dsDNA (lupus), komponente komplementa C3 i C4, anti-PLA2R antitela (membranozna nefropatija), markeri hepatitisa B i C i HIV-a, elektroforeza belančevina i slobodni laki lanci (monoklonske belančevine, posebno posle 50. godine), antistreptolizinski titar.

Više u tekstu o analizama krvi i proveri bubrežne funkcije.

Ultrazvuk

Ultrazvuk bubrega pokazuje veličinu i građu bubrega i isključuje druge uzroke. Kod akutnog zapaljenja bubrezi su normalne veličine ili uvećani, a mali, smežurani bubrezi upućuju na dugotrajnu bolest, kada biopsija često više ne bi promenila lečenje. Vidi ultrazvuk uro-trakta.

Biopsija bubrega

Biopsija bubrega je osnovni pregled za većinu glomerulonefritisa kod odraslih. Pod kontrolom ultrazvuka, posle lokalne anestezije, tankom iglom kroz kožu leđa uzima se nekoliko tankih uzoraka tkiva. Uzorci se pregledaju svetlosnim mikroskopom, imunofluorescencijom i elektronskim mikroskopom. Biopsija pokazuje vrstu bolesti, koliko je zapaljenje aktivno i koliko ima ožiljaka, pa usmerava izbor lečenja. Posle biopsije bolesnik leži nekoliko sati, a obično ostaje u bolnici do sledećeg dana. Najčešća komplikacija je krv u mokraći ili manji podliv oko bubrega, a ozbiljna krvarenja su retka. Kod membranozne nefropatije sa visokim anti-PLA2R antitelima i očuvanim radom bubrega lekar ponekad postavlja dijagnozu i bez biopsije. Biopsija bubrega se ne radi u Sava Medical Hospital. Kada je potrebna, nefrolog bolesnika upućuje u centar koji je radi, a sa nalazom nastavlja lečenje i praćenje.

Kako se pripremiti za pregled i biopsiju

  • Raniji nalazi mokraće i kreatinina, po datumima.
  • Spisak lekova – pre biopsije se, prema dogovoru, obustavljaju lekovi protiv zgrušavanja i aspirin, nekoliko dana ranije.
  • Krvni pritisak mora biti dobro regulisan pre biopsije.
  • Analize zgrušavanja i krvna slika rade se pred biopsiju.
  • Podaci o simptomima – infekcije, osip, bolovi u zglobovima, sinusi, kašalj.

Kako se donosi odluka

Lečenje zavisi od vrste glomerulonefritisa utvrđene biopsijom, od aktivnosti bolesti, količine belančevina u mokraći, rada bubrega i rizika od napredovanja. Kod svih oblika primenjuje se osnovno, potporno lečenje, a kod aktivnih oblika i lekovi koji smiruju imunski sistem. Kod nekih bolesti, kao što je membranozna nefropatija sa umerenim gubitkom belančevina, lekar ponekad šest meseci samo prati bolest, jer kod dela bolesnika ona spontano prolazi. Odluke se donose zajedno sa bolesnikom, jer imunosupresivni lekovi imaju i koristi i rizike.

Potporno lečenje za sve oblike

  • ACE inhibitori ili sartani – smanjuju belančevine u mokraći i krvni pritisak, u najvećoj podnošljivoj dozi.
  • SGLT2 inhibitori – kod hronične bolesti sa belančevinama u mokraći dodatno usporavaju napredovanje; smernice KDIGO ih navode i kod IgA nefropatije.
  • Kontrola pritiska – cilj je obično gornji pritisak ispod 120 do 130 mmHg, prema podnošljivosti.
  • Manje soli – ispod 5 g dnevno.
  • Diuretici – za otoke.
  • Statini – kod povišenog holesterola.
  • Lekovi protiv zgrušavanja – kod nefrotskog sindroma sa vrlo niskim albuminom i velikim rizikom od tromboze, po proceni lekara.
  • Izbegavanje lekova protiv bolova iz grupe NSAIL.

Imunosupresivno lečenje

Vrsta leka zavisi od bolesti:

  • Kortikosteroidi – osnovni lek kod bolesti minimalnih promena, primarne FSGS, vaskulitisa i lupusa; kod IgA nefropatije sa velikim rizikom primenjuju se odabrano, uz procenu koristi i rizika.
  • Rituksimab – lek koji uklanja B limfocite, ćelije koje stvaraju antitela; prvi izbor kod membranozne nefropatije sa velikim rizikom, koristi se i kod vaskulitisa i učestalih recidiva bolesti minimalnih promena.
  • Ciklofosfamid – kod teških oblika vaskulitisa, anti-GBM bolesti i nekih oblika membranozne nefropatije.
  • Inhibitori kalcineurina (takrolimus, ciklosporin) i mikofenolat – kod različitih oblika, kao zamena ili dodatak.
  • Budesonid sa ciljanim oslobađanjem u crevima – novi lek za IgA nefropatiju koji deluje na imunski sistem creva uz manje sistemskih neželjenih dejstava.
  • Novi lekovi kod IgA nefropatije, kao što je sparsentan, koji smanjuje belančevine u mokraći.
  • Izmena plazme (plazmafereza) – kod anti-GBM bolesti, gde se iz krvi uklanjaju štetna antitela, a kod vaskulitisa samo kod odabranih bolesnika.

Dostupnost pojedinih novih lekova kod nas proverava nefrolog.

Zaštita tokom imunosupresivnog lečenja

Pre lečenja proveravaju se hepatitis B i C, tuberkuloza i vakcinalni status. Tokom lečenja se daju lekovi za zaštitu od pojedinih infekcija, zaštita želuca i kostiju kod kortikosteroida, a prate se šećer, pritisak i krvna slika. Žene u reproduktivnom dobu dobijaju savet o kontracepciji, jer su neki lekovi štetni za plod, a ciklofosfamid može oštetiti plodnost.

Boravak u bolnici

Biopsija i početak lečenja teških oblika (vaskulitis, anti-GBM bolest, brz pad rada bubrega) obavljaju se u bolnici. Hronični oblici se najčešće leče ambulantno. Kod teškog akutnog oštećenja bubrega ponekad je potrebna privremena dijaliza.

Oporavak i rokovi

Efekat potpornog lečenja na belančevine u mokraći vidi se za nekoliko nedelja do meseci. Imunosupresivno lečenje obično traje mesecima, a kod nekih bolesti i godinama, uz postepeno smanjivanje doza. Kod membranozne nefropatije pad antitela i belančevina može da traje šest do dvanaest meseci. Cilj je potpuna ili delimična remisija, odnosno nestanak ili znatno smanjenje belančevina u mokraći uz stabilan rad bubrega. Većina ljudi tokom lečenja nastavlja da radi, osim u periodima intenzivne terapije.

Kada se hitno javiti

Javite se odmah kod temperature tokom imunosupresivnog lečenja, kašlja sa krvlju, otežanog disanja, naglih otoka, otoka i bola jedne noge, kao i kada mokraća ponovo postane tamna ili je ima znatno manje.

Kontrole i život sa bolešću

Kontrole su na nekoliko nedelja tokom aktivnog lečenja, a kasnije na tri do šest meseci, sa pregledom mokraće, belančevina, kreatinina i pritiska. Bolest se kod mnogih može vratiti, posebno posle infekcije, pa je korisno svaku pojavu tamne ili penušave mokraće prijaviti lekaru. Vakcinacija protiv gripa i pneumokoka preporučuje se svima, a žive vakcine se ne daju tokom imunosupresije. Trudnoća se planira u periodu kada je bolest mirna, uz zamenu lekova koji su štetni za plod.

Najčešća pitanja

Nije. Čak i kada ga pokrene infekcija, sama bolest bubrega se ne prenosi na druge ljude.

Uboda se oseća malo, jer se koža i tkivo prethodno umrtve. Posle zahvata može se javiti blag bol u leđima jedan do dva dana.

Umerena fizička aktivnost je preporučljiva kada bolest nije u aktivnoj fazi sa jakim otocima ili visokim pritiskom. Intenzitet dogovorite sa nefrologom.

Ne uvek, ali je to tipičan obrazac te bolesti. Krv u mokraći posle infekcije treba proveriti kod lekara i ponoviti analizu kada infekcija prođe.

Neki oblici, kao što su FSGS, IgA nefropatija i membranozna nefropatija, mogu se vratiti u presađenom bubregu. Rizik se procenjuje pre transplantacije.

Kod većine oblika ne. Kod naslednih bolesti, kao što je Alportov sindrom ili nasledna FSGS, preporučuje se pregled mokraće i genetsko savetovanje.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.