Kako se donosi odluka
Ne postoji jedan lek koji „popravlja“ bubreg. Lečenje se sastoji od otklanjanja uzroka, zaštite bubrega od daljeg oštećenja i lečenja posledica, dok bubreg ne počne ponovo da radi. Blaži oblici se mogu lečiti ambulantno, uz česte kontrole, a teži zahtevaju bolničko lečenje, ponekad u jedinici intenzivne nege. Nefrolog se uključuje kod težih oblika, nejasnog uzroka, sumnje na bolest samog bubrega i kada se razmatra dijaliza.
Otklanjanje uzroka
- Nadoknada tečnosti – kod dehidracije i gubitka krvi, na usta ili infuzijama u venu, uz pažljivo praćenje da ne dođe do preopterećenja tečnošću.
- Lečenje infekcije i sepse – antibiotici, tečnost i, po potrebi, lekovi koji podižu krvni pritisak.
- Obustava lekova koji opterećuju bubrege – lekova protiv bolova iz grupe NSAIL, a privremeno i diuretika, ACE inhibitora, sartana i drugih, po proceni lekara. Doze ostalih lekova se prilagođavaju radu bubrega.
- Oslobađanje prepreke – postavljanje katetera u bešiku kod zadržavanja mokraće, a kod prepreke u mokraćovodu stent ili nefrostoma kod urologa.
- Ciljano lečenje bolesti bubrega – kortikosteroidi kod alergijskog nefritisa, imunosupresivni lekovi kod glomerulonefritisa i vaskulitisa.
Lečenje posledica
- Ravnoteža tečnosti – kod viška tečnosti diuretici, ograničenje unosa i dnevno merenje težine.
- Povišen kalijum – lekovi koji kalijum premeštaju u ćelije ili ga izbacuju iz organizma, ishrana sa manje kalijuma i, kod opasnih vrednosti, dijaliza.
- Zakiseljenje krvi – bikarbonat.
- Ishrana – dovoljno energije i belančevina, jer bolesno telo troši više; kalijum i fosfor se ograničavaju prema nalazima.
Dijaliza
Dijaliza je postupak kojim aparat preuzima deo posla bubrega i prečišćava krv. Kod akutnog oštećenja uvodi se kada lekovi ne mogu da kontrolišu opasno povišen kalijum, teško zakiseljenje krvi, višak tečnosti u plućima ili kada se nakupe otpadne materije koje izazivaju zbunjenost, krvarenje ili upalu srčane maramice. Kod akutnog oštećenja dijaliza je najčešće privremena: radi se dok bubrezi ne počnu ponovo da rade. Za nju se u krupnu venu na vratu ili preponi postavlja privremeni kateter. Sava Medical Hospital ne radi dijalizu, pa nefrolog bolesnika kome je ona potrebna upućuje u centar za dijalizu.
Boravak u bolnici
Dužina boravka zavisi od uzroka i težine, od nekoliko dana kod dehidracije do više nedelja kod teške sepse ili posle velike operacije. Tokom boravka svakog dana se prate kreatinin, kalijum, količina mokraće i telesna težina.
Oporavak kod kuće
Posle otpusta rad bubrega se često oporavlja još nekoliko nedelja do meseci. Važno je:
- Uzimati samo propisane lekove i ne vraćati obustavljene lekove bez dogovora sa lekarom. Lekovi za pritisak i srce često se ponovo uvode postepeno.
- Izbegavati lekove protiv bolova iz grupe NSAIL; za bol koristiti paracetamol u preporučenoj dozi.
- Piti tečnost prema savetu lekara i meriti telesnu težinu.
- Postepeno se vraćati aktivnostima – lakši posao je obično moguć za jednu do dve nedelje posle otpusta, a puna snaga se vraća za nekoliko nedelja, zavisno od osnovne bolesti.
Kada se hitno javiti
Javite se odmah ako ponovo primetite znatno manje mokraće, otoke, gušenje, lupanje srca, jaku slabost ili zbunjenost.
Kontrole i život posle akutnog oštećenja
Prema smernicama KDIGO, rad bubrega treba proveriti najkasnije tri meseca posle akutnog oštećenja, a često i ranije, na jednoj do dve nedelje posle otpusta. Ako rad bubrega ostane smanjen ili se pojave belančevine u mokraći, bolesnik se dalje prati kao osoba sa hroničnom bubrežnom bolešću. Pri svakom budućem pregledu, snimanju sa kontrastom ili operaciji recite lekaru da ste imali akutno oštećenje bubrega.
Moguće komplikacije
Višak tečnosti u plućima, opasni poremećaji srčanog ritma zbog kalijuma, infekcije, krvarenje iz digestivnog trakta i, dugoročno, hronična bubrežna bolest. Kod malog broja bolesnika rad bubrega se ne oporavi, pa je potrebna trajna dijaliza ili transplantacija.