Meni
Zakažite pregled

Akutno oštećenje bubrega (akutna bubrežna slabost)

Nefrologija

Akutno oštećenje bubrega je nagli pad rada bubrega, koji nastaje za nekoliko sati do nekoliko dana. Bubrezi tada slabije prečišćavaju krv, pa se u njoj zadržavaju otpadne materije, voda i soli. Ranije se ovo stanje zvalo akutna bubrežna insuficijencija ili akutna bubrežna slabost. Današnji naziv obuhvata i blaže oblike, jer je poznato da i mali, prolazni pad rada bubrega ima posledice.

Akutno oštećenje bubrega je često: javlja se kod velikog broja bolesnika koji leže u bolnici, posebno posle velikih operacija, kod teških infekcija i kod starijih osoba sa više bolesti. Može se razviti i van bolnice, na primer kod jakog proliva i povraćanja tokom leta, kod starije osobe koja istovremeno uzima lekove za pritisak, diuretike i lekove protiv bolova.

Kod većine bolesnika rad bubrega se oporavi kada se otkloni uzrok, ali oporavak nije uvek potpun. Osobe koje su preležale akutno oštećenje bubrega imaju veći rizik da kasnije razviju hroničnu bubrežnu bolest, pa im je potrebna kontrola i posle otpusta iz bolnice. Rano prepoznavanje i izbegavanje lekova koji opterećuju bubrege često sprečavaju da se blago oštećenje pretvori u teško.

Šema bubrega i jednog nefrona sa obeleženim delovima
Šema bubrega (levo) i jednog nefrona (desno), osnovne jedinice koja filtrira krv i stvara mokraću. Kod akutnog oštećenja bubrega rad nefrona naglo slabi, pa se otpadne materije i tečnost zadržavaju u organizmu. Izvor: Madhero88 i Piotr Michał Jaworski, prerada Daniel Sachse (Antares42) / Wikimedia Commons, CC BY-SA 3.0. Prevod oznaka na srpski; prilagođena slika pod istom licencom.

Kako nastaje

Bubrezi primaju oko petine krvi koju srce ispumpa. Da bi radili, potreban im je dovoljan protok krvi, zdravo tkivo i slobodan put za oticanje mokraće. Poremećaj na bilo kom od ova tri nivoa može dovesti do naglog pada rada bubrega. Zato lekari uzroke dele u tri grupe.

Uzroci pre bubrega (prerenalni)

Bubreg je zdrav, ali do njega stiže premalo krvi:

  • Gubitak tečnosti – proliv, povraćanje, jako znojenje, nedovoljno pijenje, krvarenje.
  • Pad krvnog pritiska – kod sepse, teške infekcije ili posle operacije.
  • Slabost srca – kod srčane insuficijencije srce ne ispumpava dovoljno krvi.
  • Bolest jetre – kod uznapredovale ciroze jetre.
  • Lekovi koji menjaju protok krvi kroz bubreg – lekovi protiv bolova iz grupe nesteroidnih antiinflamatornih lekova (ibuprofen, diklofenak, ketoprofen), ACE inhibitori, sartani i diuretici. Najrizičnija je kombinacija sva tri, posebno uz dehidraciju.

Uzroci u samom bubregu (renalni)

  • Akutna tubulska nekroza – oštećenje ćelija bubrežnih kanalića posle dugotrajnog slabog protoka krvi, teške infekcije ili otrovnih materija.
  • Lekovi i otrovi – neki antibiotici (aminoglikozidi, vankomicin), lekovi protiv tumora, litijum, jodna kontrastna sredstva, mioglobin iz oštećenih mišića posle teške povrede, napora ili dugog ležanja. O kontrastu je više napisano u tekstu o kontrastnoj nefropatiji.
  • Akutni intersticijski nefritis – alergijska reakcija bubrega na lek, najčešće antibiotik, lek za smanjenje želudačne kiseline (inhibitor protonske pumpe) ili lek protiv bolova.
  • Glomerulonefritisi i vaskulitisi – zapaljenja bubrežnih filtera; opisana u tekstu o glomerulonefritisima.
  • Bolesti krvnih sudova bubrega – zapušenje bubrežne arterije ili vene, maligna hipertenzija.

Uzroci posle bubrega (postrenalni)

Mokraća ne može da otiče, pa se vraća pritisak u bubreg:

Faktori rizika

Rizik je veći kod starijih osoba, osoba sa već postojećom hroničnom bolešću bubrega, šećernom bolešću, srčanom slabošću, bolešću jetre, kod velikih operacija (posebno srca i krvnih sudova), sepse i kod istovremenog uzimanja više lekova koji opterećuju bubrege.

Prevencija

  • Dovoljno tečnosti tokom bolesti sa prolivom, povraćanjem ili temperaturom.
  • Oprez sa lekovima protiv bolova – osobe sa bolešću bubrega, srca ili one koje piju lekove za pritisak i diuretike ne treba da uzimaju ibuprofen i slične lekove bez saveta lekara.
  • Privremena pauza nekih lekova tokom akutne bolesti – kod proliva, povraćanja ili visoke temperature lekar može savetovati da se nekoliko dana ne uzimaju diuretici, ACE inhibitori, sartani, metformin i SGLT2 inhibitori. Ova „pravila za dane bolesti“ treba unapred dogovoriti sa lekarom; lekove ne prekidajte sami.
  • Provera rada bubrega pre kontrasta i operacije kod osoba sa rizikom.

Kada nema tegoba

Blago akutno oštećenje bubrega često ne izaziva nikakve tegobe i otkriva se samo porastom kreatinina u krvi. Zato se kod osoba sa rizikom, posebno u bolnici, kreatinin redovno meri.

Moguće tegobe

  • Smanjeno mokrenje – mokraće je mnogo manje nego inače, a ponekad je uopšte nema. Kod nekih bolesnika količina mokraće ostaje normalna, pa normalno mokrenje ne isključuje oštećenje.
  • Otoci – na nogama, oko očiju, uz nagli porast telesne težine zbog zadržavanja vode.
  • Gušenje – kada se tečnost nakupi u plućima.
  • Umor, slabost i pospanost.
  • Mučnina, povraćanje i gubitak apetita.
  • Zbunjenost – kod nakupljanja otpadnih materija, posebno kod starijih.
  • Lupanje srca i nepravilan rad srca – zbog povišenog kalijuma u krvi, koji može biti opasan i bez drugih tegoba.

Tegobe koje ukazuju na uzrok

Žeđ i suva usta upućuju na dehidraciju; temperatura, osip i bol u zglobovima posle novog leka na alergijsku reakciju bubrega; tamna mokraća boje čaja posle povrede ili velikog napora na oštećenje mišića; bol u donjem delu stomaka i nemogućnost mokrenja na prepreku. Krv u mokraći, otoci i povišen pritisak mogu ukazati na glomerulonefritis.

Tok bolesti

Akutno oštećenje bubrega obično prolazi kroz fazu pada rada bubrega, fazu u kojoj rad ostaje nizak i fazu oporavka. U fazi oporavka bubrezi ponekad izlučuju vrlo mnogo mokraće, pa treba paziti na dehidraciju i gubitak soli. Oporavak traje od nekoliko dana do nekoliko nedelja, a kod težih oblika i duže.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – gotovo potpun prestanak mokrenja, gušenje, bol u grudima, lupanje srca, zbunjenost, pospanost ili grčevi, kao i znaci teške infekcije (pozovite 194 ili idite u hitnu službu).
  • Bez odlaganja (isti dan) – znatno manje mokrenje, nagli otoci ili porast težine, jak proliv ili povraćanje kod osobe sa bolešću bubrega, srca ili kod starije osobe koja pije lekove za pritisak i diuretike.
  • Uskoro – porast kreatinina u nalazu, tamna ili penušava mokraća, osip i temperatura posle uvođenja novog leka.

Kako se postavlja dijagnoza

Prema međunarodnim smernicama KDIGO, o akutnom oštećenju bubrega govorimo kada kreatinin u krvi poraste za najmanje 26,5 µmol/l (0,3 mg/dl) za 48 sati, ili poraste na 1,5 put od polazne vrednosti tokom sedam dana, ili kada se izlučuje manje od 0,5 ml mokraće po kilogramu telesne težine na sat tokom šest sati. Kreatinin je otpadna materija iz mišića po kojoj se procenjuje rad bubrega. Zbog toga su važni raniji nalazi kreatinina: bez njih se ne može znati da li je oštećenje novo ili postoji od ranije.

Stadijumi

  • Stadijum 1 – kreatinin je 1,5 do 1,9 put veći od polaznog ili je porastao za 26,5 µmol/l.
  • Stadijum 2 – kreatinin je 2 do 2,9 puta veći od polaznog.
  • Stadijum 3 – kreatinin je tri ili više puta veći, iznad 354 µmol/l, ili je potrebna dijaliza.

Stadijum pomaže da se proceni težina i rizik, a smanjeno mokrenje se procenjuje posebno.

Analize krvi i mokraće

  • Kreatinin i urea – praćenje rada bubrega, često svakog dana dok traje oštećenje.
  • Kalijum, natrijum i bikarbonat – povišen kalijum i zakiseljenje krvi zahtevaju brzo lečenje.
  • Krvna slika, CRP, jetrene probe i CK – traže infekciju, bolest jetre ili oštećenje mišića.
  • Pregled mokraće i sediment – izmenjeni eritrociti i eritrocitni cilindri upućuju na glomerulonefritis, leukociti i eozinofili na alergijsku reakciju, a „blatnjavi“ granularni cilindri na oštećenje kanalića.
  • Belančevine u mokraći – odnos albumina ili proteina i kreatinina.
  • Imunološke analize – kod sumnje na glomerulonefritis ili vaskulitis.

Više u tekstovima o analizama krvi i bubrežnoj funkciji i analizama urina.

Snimanja i drugi pregledi

  • Ultrazvuk bubrega i bešike – radi se kod skoro svakog bolesnika, da bi se isključila prepreka oticanju mokraće i procenile veličina i građa bubrega. Mali, smežurani bubrezi upućuju na staru, hroničnu bolest. Više u tekstu o ultrazvuku uro-trakta.
  • Doppler bubrežnih krvnih sudova – kod sumnje na zapušenje arterije ili vene; vidi tekst o dopleru renalnih arterija.
  • Biopsija bubrega – kada uzrok nije jasan, a sumnja se na glomerulonefritis, vaskulitis ili alergijski nefritis, jer njihovo lečenje zahteva sigurnu dijagnozu.

Kako se pripremiti za pregled

  • Raniji nalazi kreatinina, iz poslednjih meseci i godina.
  • Tačan spisak lekova, uključujući lekove protiv bolova, antibiotike, suplemente i biljne preparate, sa datumom kada su uvedeni.
  • Beleške o mokrenju i težini – koliko mokrite i kako se menjala telesna težina.
  • Informacije o nedavnim snimanjima sa kontrastom, operacijama i infekcijama.

Kako se donosi odluka

Ne postoji jedan lek koji „popravlja“ bubreg. Lečenje se sastoji od otklanjanja uzroka, zaštite bubrega od daljeg oštećenja i lečenja posledica, dok bubreg ne počne ponovo da radi. Blaži oblici se mogu lečiti ambulantno, uz česte kontrole, a teži zahtevaju bolničko lečenje, ponekad u jedinici intenzivne nege. Nefrolog se uključuje kod težih oblika, nejasnog uzroka, sumnje na bolest samog bubrega i kada se razmatra dijaliza.

Otklanjanje uzroka

  • Nadoknada tečnosti – kod dehidracije i gubitka krvi, na usta ili infuzijama u venu, uz pažljivo praćenje da ne dođe do preopterećenja tečnošću.
  • Lečenje infekcije i sepse – antibiotici, tečnost i, po potrebi, lekovi koji podižu krvni pritisak.
  • Obustava lekova koji opterećuju bubrege – lekova protiv bolova iz grupe NSAIL, a privremeno i diuretika, ACE inhibitora, sartana i drugih, po proceni lekara. Doze ostalih lekova se prilagođavaju radu bubrega.
  • Oslobađanje prepreke – postavljanje katetera u bešiku kod zadržavanja mokraće, a kod prepreke u mokraćovodu stent ili nefrostoma kod urologa.
  • Ciljano lečenje bolesti bubrega – kortikosteroidi kod alergijskog nefritisa, imunosupresivni lekovi kod glomerulonefritisa i vaskulitisa.

Lečenje posledica

  • Ravnoteža tečnosti – kod viška tečnosti diuretici, ograničenje unosa i dnevno merenje težine.
  • Povišen kalijum – lekovi koji kalijum premeštaju u ćelije ili ga izbacuju iz organizma, ishrana sa manje kalijuma i, kod opasnih vrednosti, dijaliza.
  • Zakiseljenje krvi – bikarbonat.
  • Ishrana – dovoljno energije i belančevina, jer bolesno telo troši više; kalijum i fosfor se ograničavaju prema nalazima.

Dijaliza

Dijaliza je postupak kojim aparat preuzima deo posla bubrega i prečišćava krv. Kod akutnog oštećenja uvodi se kada lekovi ne mogu da kontrolišu opasno povišen kalijum, teško zakiseljenje krvi, višak tečnosti u plućima ili kada se nakupe otpadne materije koje izazivaju zbunjenost, krvarenje ili upalu srčane maramice. Kod akutnog oštećenja dijaliza je najčešće privremena: radi se dok bubrezi ne počnu ponovo da rade. Za nju se u krupnu venu na vratu ili preponi postavlja privremeni kateter. Sava Medical Hospital ne radi dijalizu, pa nefrolog bolesnika kome je ona potrebna upućuje u centar za dijalizu.

Boravak u bolnici

Dužina boravka zavisi od uzroka i težine, od nekoliko dana kod dehidracije do više nedelja kod teške sepse ili posle velike operacije. Tokom boravka svakog dana se prate kreatinin, kalijum, količina mokraće i telesna težina.

Oporavak kod kuće

Posle otpusta rad bubrega se često oporavlja još nekoliko nedelja do meseci. Važno je:

  • Uzimati samo propisane lekove i ne vraćati obustavljene lekove bez dogovora sa lekarom. Lekovi za pritisak i srce često se ponovo uvode postepeno.
  • Izbegavati lekove protiv bolova iz grupe NSAIL; za bol koristiti paracetamol u preporučenoj dozi.
  • Piti tečnost prema savetu lekara i meriti telesnu težinu.
  • Postepeno se vraćati aktivnostima – lakši posao je obično moguć za jednu do dve nedelje posle otpusta, a puna snaga se vraća za nekoliko nedelja, zavisno od osnovne bolesti.

Kada se hitno javiti

Javite se odmah ako ponovo primetite znatno manje mokraće, otoke, gušenje, lupanje srca, jaku slabost ili zbunjenost.

Kontrole i život posle akutnog oštećenja

Prema smernicama KDIGO, rad bubrega treba proveriti najkasnije tri meseca posle akutnog oštećenja, a često i ranije, na jednoj do dve nedelje posle otpusta. Ako rad bubrega ostane smanjen ili se pojave belančevine u mokraći, bolesnik se dalje prati kao osoba sa hroničnom bubrežnom bolešću. Pri svakom budućem pregledu, snimanju sa kontrastom ili operaciji recite lekaru da ste imali akutno oštećenje bubrega.

Moguće komplikacije

Višak tečnosti u plućima, opasni poremećaji srčanog ritma zbog kalijuma, infekcije, krvarenje iz digestivnog trakta i, dugoročno, hronična bubrežna bolest. Kod malog broja bolesnika rad bubrega se ne oporavi, pa je potrebna trajna dijaliza ili transplantacija.

Najčešća pitanja

Dovoljno tečnosti pomaže kod dehidracije, ali preterano pijenje ne štiti bubrege i može biti štetno kod bolesti srca. Količinu odredite prema savetu lekara.

Kod većine bolesnika sa akutnim oštećenjem dijaliza je privremena. Kod dela onih sa teškim oštećenjem ili ranijom bolešću bubrega rad se ne oporavi dovoljno, pa dijaliza postaje trajna.

Posle akutnog oštećenja bubrega bolje je izbegavati ibuprofen i slične lekove. Ako su neophodni, uzimajte ih samo kratko i uz saglasnost lekara.

Neki lekovi za pritisak smanjuju protok krvi kroz bubreg tokom dehidracije. Lekar ih privremeno obustavlja i vraća kada se rad bubrega stabilizuje.

Mogu. Neki biljni preparati, suplementi za mišićnu masu i velike doze vitamina opterećuju bubrege ili utiču na lekove. Recite lekaru sve što uzimate.

Kreatinin kasni za stvarnim oštećenjem i zavisi od mišićne mase. Zato lekar prati njegovu promenu tokom vremena, količinu mokraće i druge nalaze.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.