Meni
Zakažite pregled

Hipoglikemija (snižen šećer u krvi)

Endokrinologija

Hipoglikemija je stanje u kojem šećer (glukoza) u krvi padne ispod granice koja je potrebna za normalan rad organizma. Kod osoba koje se leče od šećerne bolesti o padu šećera govorimo kada je vrednost niža od 3,9 mmol/L. Mozak gotovo sav svoj „gorivo“ dobija iz glukoze i ne može je skladištiti, pa je prvi koji oseti nedostatak. Zato se pad šećera javlja drhtanjem, znojenjem i glađu, a kada se produbi, zbunjenošću, čudnim ponašanjem, pa i gubitkom svesti.

Najčešće se javlja kod osoba sa dijabetesom koje primaju insulin ili tablete koje podstiču lučenje insulina. Kod njih je pad šećera najčešća neželjena posledica lečenja, a ne znak da je dijabetes „prošao“. Kod osoba bez dijabetesa pravi pad šećera je redak i uvek zahteva da se nađe uzrok: lek, alkohol, teška bolest, nedostatak hormona, posledica operacije želuca ili, retko, tumor koji luči insulin.

Blag pad šećera se lako leči sa malo brzog šećera, po pravilu „15/15“. Težak pad šećera, kada osoba ne može sama sebi da pomogne, je hitno stanje i zahteva pomoć druge osobe, glukagon ili hitnu službu. Zato je dobro da i ukućani znaju kako izgleda vaš pad šećera i kako da pomognu.

Kako nastaje pad šećera u krvi

Kada šećer počne da pada, gušterača (pankreas) prestaje da luči insulin, a luči glukagon, hormon koji oslobađa zalihe šećera iz jetre. Pomažu i adrenalin i kortizol. Pad šećera nastaje kada je insulina previše u odnosu na hranu i potrošnju, ili kada ove odbrane ne rade.

Pad šećera kod osoba sa dijabetesom

Insulin iz injekcije, kao i insulin lučen pod dejstvom nekih tableta, deluje i kada je šećer već nizak. Najčešći okidači su:

  • Insulin – prevelika doza, injekcija bez obroka ili zamena brzog i dugodelujućeg insulina.
  • Sulfonilureje i glinidi – tablete koje teraju gušteraču da luči insulin (na primer glimepirid i gliklazid); pad šećera posle njih može trajati satima.
  • Preskočen ili zakasneo obrok.
  • Fizička aktivnost – mišići troše šećer i satima posle napora, pa šećer može pasti i noću.
  • Alkohol – koči oslobađanje šećera iz jetre, često tek ujutru posle večernjeg pića.
  • Slabiji rad bubrega i gubitak težine – lekovi duže deluju ili su potrebe manje, a doza ostaje ista.

Metformin i noviji lekovi za dijabetes sami retko obaraju šećer prenisko, ali to mogu uz insulin ili sulfonilureju.

Stepeni težine

  • Blag pad – šećer od 3,0 do 3,9 mmol/L; osoba sama prepoznaje tegobe i leči se.
  • Izražen pad – šećer ispod 3,0 mmol/L; treba odmah reagovati, i kada tegoba nema.
  • Težak pad – osobi je potrebna pomoć druge osobe, bez obzira na izmerenu vrednost.

Uzroci kod osoba bez dijabetesa

  • Lekovi – najčešće tuđi lek protiv dijabetesa uzet greškom, ređe drugi lekovi.
  • Alkohol – posebno posle opijanja bez hrane.
  • Teške bolesti – sepsa (teška infekcija), ciroza jetre, slabost bubrega, izgladnjivanje.
  • Nedostatak kortizola – kod Adisonove bolesti ili hipopituitarizma.
  • Posledica barijatrijske operacije – obično 1–3 godine posle operacije želuca radi mršavljenja, 1–3 sata posle obroka.
  • Tumor koji luči insulin – insulinom, redak tumor gušterače; padovi su najčešće našte i posle napora.
  • Retki uzroci – antitela na insulin i veliki tumori koji luče materiju sličnu insulinu.

Reaktivna hipoglikemija

Mnogi ljudi 2–4 sata posle obroka osete drhtanje i glad i misle da im je pao šećer. Kod većine je izmereni šećer tada normalan, pa se radi o pojačanoj reakciji na obrok, a ne o pravom padu šećera. Pravi pad šećera posle jela viđa se uglavnom posle operacija želuca, a ponekad i kod predijabetesa.

Faktori rizika i prevencija

Rizik je najveći kod osoba koje su u poslednjih nekoliko meseci već imale izražen ili težak pad šećera, koje primaju više injekcija insulina dnevno ili ne osećaju rane znake, kao i kod starijih osoba i osoba sa bolešću bubrega. Pad šećera se sprečava redovnim merenjem, obrocima usklađenim sa terapijom, prilagođavanjem doze pre napora i oprezom sa alkoholom.

Rani znaci upozorenja

Kada šećer počne da pada, organizam luči adrenalin. On izaziva prve tegobe, koje služe kao alarm:

  • Drhtanje i nemir.
  • Znojenje – često hladan znoj, i bez napora.
  • Lupanje srca.
  • Jaka glad.
  • Peckanje oko usana i trnjenje prstiju.
  • Bledilo i razdražljivost.

Znaci da mozak nema dovoljno šećera

Ako se pad ne zaustavi, javljaju se tegobe koje pokazuju da mozak nema dovoljno goriva. Okolina ih često primeti pre same osobe:

  • Slabija koncentracija i usporenost – teško se računa, čita ili prati razgovor.
  • Zamućen ili dvostruk vid.
  • Zbunjenost, nesigurnost u hodu i nerazgovetan govor – lako se zameni sa pijanstvom.
  • Neobično ponašanje – svadljivost, plač, odbijanje pomoći.
  • Pospanost, grčevi i gubitak svesti – znaci teškog pada šećera.

Noćni pad šećera

Tokom sna rani znaci često prođu neprimećeno. Na noćni pad šećera upućuju noćne more, znojenje u snu, jutarnja glavobolja i umor posle buđenja. Senzor za stalno merenje šećera noćne padove otkriva najlakše.

Kada rani znaci nestanu

Kod osoba koje dugo imaju dijabetes ili često imaju padove šećera alarm slabi, pa prvi znak može biti zbunjenost ili gubitak svesti. To stanje se zove neprepoznavanje hipoglikemije. Češće je kod dijabetesa tip 1, kod starijih i uz beta-blokatore (lekove za srce i pritisak koji prikrivaju lupanje srca). Osećaj se često vraća posle nekoliko nedelja bez padova.

Tegobe kod osoba bez dijabetesa

Tegobe su iste, a vreme njihovog javljanja upućuje na uzrok. Padovi šećera našte, posle preskočenog obroka ili posle napora upućuju na insulinom, lek ili nedostatak hormona, a padovi 1–3 sata posle obroka na posledicu operacije želuca. Ponavljani napadi zbunjenosti koji prolaze posle jela ponekad se dugo pogrešno smatraju epilepsijom.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – osoba je zbunjena, ne može da guta, ima grčeve ili je bez svesti, ne oporavlja se posle šećera ili glukagona, ili je šećer pao posle sulfonilureje (pozovite 194 ili idite u hitnu službu).
  • Bez odlaganja – u roku od dan–dva ako ste imali težak pad šećera rešen kod kuće, ako vam šećer pada više puta nedeljno ili ne osećate rane znake.
  • Uskoro – zakažite pregled ako imate tegobe slične padu šećera bez dijabetesa ili vam šećer pada posle operacije želuca.

Merenje šećera u trenutku tegoba

Osoba sa dijabetesom pad šećera potvrđuje aparatom za šećer (glukometrom) iz kapi krvi sa prsta ili očitavanjem senzora. Ako aparat nije pri ruci, a tegobe su tipične, prvo se leči, pa onda meri. Senzor za stalno merenje pokazuje kretanje šećera tokom dana i noći i može da upozori zvukom kada šećer pada.

Kod osobe bez dijabetesa kućni aparat nije dovoljno pouzdan za dijagnozu. Nalaz se potvrđuje analizom krvi iz vene, uzetom u trenutku tegoba.

Whipple-ova trijada

Kod osobe bez dijabetesa lekar o pravom padu šećera govori kada su ispunjena tri uslova (Whipple-ova trijada): postoje tegobe koje odgovaraju padu šećera, u tom trenutku je izmeren nizak šećer, a tegobe nestaju kada se šećer podigne. Ako neki uslov nedostaje, opsežna ispitivanja obično nisu potrebna.

Analize krvi u trenutku pada šećera

Kada je pad šećera potvrđen, pre davanja šećera uzima se krv za laboratorijske analize:

  • Insulin, C-peptid i proinsulin – C-peptid i proinsulin nastaju zajedno sa insulinom u gušterači; visoke vrednosti znače da insulin luči sam organizam.
  • Beta-hidroksibutirat – ketonsko telo; nizak nalaz znači da insulin koči razgradnju masti.
  • Provera lekova u krvi – traže se sulfonilureje i glinidi.
  • Antitela na insulin – kod sumnje na autoimuni oblik.

Produženi test gladovanja

Ako se pad šećera ne može „uhvatiti“ u svakodnevnom životu, radi se produženi test gladovanja, jedan od dinamskih funkcionalnih testova. Izvodi se u bolnici, pod nadzorom. Pacijent ne jede, pije vodu, a šećer se meri na nekoliko sati. Test se prekida kada šećer padne i jave se tegobe, ili posle 72 sata, a u trenutku pada uzima se krv za navedene analize.

Test sa mešovitim obrokom

Kod padova šećera posle jela, na primer posle barijatrijske operacije, pacijent pojede uobičajen obrok, a šećer i insulin se mere narednih 5 sati. Klasičan test opterećenja glukozom za ovo nije pogodan, jer i kod zdravih osoba može dati lažno nizak šećer.

Ostali pregledi

Prema sumnji se proveravaju kortizol, rad jetre i bubrega. Snimanje gušterače CT-om ili magnetnom rezonancom (radiološka dijagnostika) radi se tek kada analize pokažu da organizam sam luči previše insulina.

Šta nalazi znače

  • Nizak šećer, visok insulin i C-peptid, bez leka u krvi – organizam luči previše insulina; najčešće insulinom ili posledica operacije želuca.
  • Nizak šećer, visok insulin, nizak C-peptid – insulin je unet spolja.
  • Nizak šećer i nizak insulin – uzrok je alkohol, bolest jetre, nedostatak hormona ili retki tumori.
  • Normalan šećer u vreme tegoba – tegobe nisu posledica pada šećera.

Kako se pripremiti za pregled

  • Dnevnik šećera – vrednosti, vreme, obroci, napor, alkohol; ponesite aparat ili podatke sa senzora.
  • Spisak svih lekova – i lekova ukućana do kojih ste mogli doći.
  • Opis napada – ako je moguće, neka dođe i osoba koja vas je videla tokom tegoba.
  • Pred test gladovanja – lekar daje pisano uputstvo o lekovima i poslednjem obroku; ne dolazite sami kolima.

Kako se donosi odluka

Lečenje ima dva dela: brzo podizanje šećera i otklanjanje uzroka. Kod osoba sa dijabetesom svaki izražen ili težak pad šećera je razlog da se pregleda terapija. Kod osoba bez dijabetesa lečenje zavisi od nađenog uzroka.

Prst sa kapi krvi pored uređaja za ubod, pre merenja šećera aparatom.
Kada sumnjate na pad šećera, izmerite ga aparatom iz kapi krvi sa prsta ili očitajte senzor. Ako je šećer ispod 3,9 mmol/L, uzmite 15 g brzog šećera i ponovite merenje posle 15 minuta. Izvor: Reversing Your Diabetes Today / Wikimedia Commons, CC0. Isečen deo fotografije.

Pravilo 15/15 kod blagog pada šećera

Kada je šećer ispod 3,9 mmol/L, a osoba je svesna i može da guta, postupite ovako:

  1. Uzmite 15 g brzog šećera – na primer tablete glukoze (broj tableta piše na pakovanju), oko 150 ml voćnog soka ili običnog gaziranog soka koji nije „light“, ili jednu kašiku šećera ili meda rastvorenu u vodi.
  2. Sačekajte 15 minuta – sedite i odmarajte se, bez napora i vožnje.
  3. Ponovo izmerite šećer – ako je i dalje ispod 3,9 mmol/L, ponovite korak 1.
  4. Pojedite manji obrok ili užinu – kada se šećer vrati, ako do sledećeg obroka ima više od sat vremena; na primer hleb sa sirom ili voće.

Za prvu pomoć izbegavajte čokoladu i kolače: mast usporava upijanje šećera. Uz insulinsku pumpu sa automatskim doziranjem obično je dovoljno manje šećera, prema uputstvu lekara.

Glukagon kod teškog pada šećera

Ako je osoba bez svesti, ima grčeve ili ne može da guta, ništa joj se ne daje na usta, jer se može zagrcnuti. Okrenite je na bok i dajte glukagon:

  • Glukagon u prahu za nos – uređaj se stavi u nozdrvu i pritisne; udisanje nije potrebno.
  • Glukagon u injekciji – gotova olovka ili komplet u kojem se prah meša sa tečnošću; ubrizgava se u butinu ili nadlakticu.

Osoba se obično osvesti za 10–15 minuta i tada treba da pojede nešto slatko, pa obrok. Ako se ne osvesti, pozovite 194. Glukagon treba da ima svako ko prima insulin ili ima visok rizik, a ukućani i kolege treba da znaju gde stoji i kako se daje. Osobi kojoj je pao šećer niko ne sme dati insulin.

Lečenje u bolnici

Hitna služba šećer podiže glukozom u venu. U bolnici se ostaje kada je pad izazvan sulfonilurejom ili dugodelujućim insulinom, jer šećer može ponovo da pada 1–3 dana, kao i kada uzrok nije jasan.

Prilagođavanje terapije dijabetesa

  • Promena doze ili vrste insulina – savremeni dugodelujući insulini ređe izazivaju noćne padove.
  • Zamena tableta – sulfonilureja se često zamenjuje lekovima koji ne obaraju šećer prenisko.
  • Senzor sa alarmom – preporučujemo ga osobama sa čestim ili noćnim padovima.
  • Insulinska pumpa – posebno pumpa koja sama smanjuje dozu kada šećer pada.
  • Edukacija – računanje ugljenih hidrata i menjanje doze pre napora, tokom bolesti i uz alkohol.
  • Blaži ciljevi – kod starijih i teško bolesnih osoba, kojima pad šećera više šteti od blago povišenog šećera.

Vraćanje osećaja za pad šećera

Kod osoba koje ne osećaju rane znake lekar privremeno postavlja nešto više ciljne vrednosti. Ako se padovi strogo izbegavaju 2–3 nedelje, rani znaci se kod mnogih vraćaju.

Lečenje kod osoba bez dijabetesa

  • Prekid ili zamena leka – koji je izazvao pad šećera.
  • Nadoknada kortizola – hidrokortizon kod Adisonove bolesti ili slabosti hipofize.
  • Ishrana posle barijatrijske operacije – manji i češći obroci, malo prostih šećera, više belančevina i vlakana; po potrebi lek akarboza, koji usporava upijanje šećera.
  • Operacija insulinoma – uklanjanje tumora najčešće trajno rešava padove.
  • Lečenje osnovne bolesti – jetre, bubrega ili infekcije, i prestanak preteranog pijenja alkohola.

Vožnja i pad šećera

Ako primate insulin ili sulfonilureju, izmerite šećer pre vožnje i na svaka 2 sata duže vožnje; ako je ispod 5 mmol/L, prvo nešto pojedite. Kod prvih znakova pada šećera zaustavite vozilo, izvadite ključ, sedite na mesto suvozača i lečite se. Vožnju nastavite tek kada se šećer vrati i prođe bar 45 minuta. U vozilu uvek držite brzi šećer. Posle teškog pada šećera o vožnji odlučuje lekar.

Oporavak i okvirni rokovi

Posle blagog pada šećera oporavak traje 15–30 minuta i obaveze se mogu nastaviti, osim vožnje do opisanog roka. Posle teškog pada umor i glavobolja mogu trajati do kraja dana. Posle bolničkog lečenja zbog sulfonilureje povratak poslu je obično posle nekoliko dana, kada se terapija promeni.

Znaci za hitno javljanje

  • Gubitak svesti ili grčevi.
  • Nema oporavka posle dva ponovljena koraka pravila 15/15 ili posle glukagona.
  • Pad šećera posle sulfonilureje, posebno kod starije osobe ili osobe sa bolešću bubrega.
  • Povraćanje koje onemogućava unos šećera kod osobe koja prima insulin.

Kontrole i život sa sklonošću ka padu šećera

Na svakoj kontroli lekar pita o padovima šećera i pregleda podatke iz aparata ili senzora. Uvek nosite brzi šećer. Pre sporta izmerite šećer i po dogovoru sa lekarom pojedite nešto ili smanjite dozu insulina. Alkohol pijte umereno, uz hranu, i izmerite šećer pre spavanja.

Najčešća pitanja

Najviše pomaže senzor sa alarmom za nizak šećer; kod nekih senzora podatke u realnom vremenu može da prati i član porodice na svom telefonu. Pored kreveta držite brzi šećer, a glukagon na mestu za koje zna neko od bliskih.

Blagi padovi koji se brzo leče ne oštećuju mozak trajno. Teški i dugi padovi, posebno kod starijih osoba, povezani su sa padovima, povredama i slabljenjem pamćenja, pa se ponavljani padovi uvek prijavljuju lekaru.

U ručnom prtljagu nosite lekove, aparat, trake, senzore, glukagon i brzi šećer, uz potvrdu lekara o terapiji. Kod promene vremenske zone raspored insulina dogovorite sa lekarom pre puta, jer se doze ponekad pomeraju.

Kod trudnica koje primaju insulin padovi šećera su češći, naročito u prvom tromesečju i kod jakih mučnina. Zato se šećer meri češće, a doza se podešava zajedno sa endokrinologom tokom cele trudnoće. Blag pad šećera koji se brzo leči obično ne šteti bebi.

Ne mora svako. Užina pred spavanje korisna je ako je šećer pred spavanje nizak, posle večernjeg treninga ili alkohola. Ako noćni padovi postoje redovno, rešenje je obično promena doze ili vrste insulina.

Da, uz dobro podešenu terapiju i plan obroka za smenu. Za rad na visini, sa mašinama ili za profesionalnu vožnju potrebna je procena lekara, a ponekad i senzor sa alarmom.

Ne. Kofein ne podiže šećer, a „light“ i energetska pića bez šećera ne leče pad šećera. Obični zaslađeni sok može poslužiti kao brzi šećer, ali kafa i kofein mogu prikriti tegobe.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.