Meni
Zakažite pregled

Predijabetes

Endokrinologija

Predijabetes je stanje u kojem je šećer u krvi viši od normalnog, ali još ne toliko visok da bi se postavila dijagnoza šećerne bolesti. Otkriva se na tri načina: povišenim šećerom našte, povišenim šećerom dva sata posle pijenja rastvora glukoze ili povišenim HbA1c, koji pokazuje prosečan šećer u poslednja 2–3 meseca. Za dijagnozu je dovoljan jedan od tri nalaza, a granična vrednost se obično proveri još jednom.

Predijabetes je veoma čest, a većina ljudi koji ga imaju to ne zna, jer ne izaziva tegobe. Bez promena u načinu života veliki deo njih u narednim godinama dobije dijabetes tipa 2. Već u fazi predijabetesa nešto je veći i rizik od bolesti srca i krvnih sudova.

U pozadini je najčešće insulinska rezistencija: ćelije slabije reaguju na insulin, a gušterača više ne uspeva da proizvede dovoljno insulina da šećer ostane potpuno normalan. Predijabetes se zato često javlja zajedno sa viškom kilograma, povišenim pritiskom, poremećenim masnoćama i masnom jetrom.

Predijabetes je upozorenje, a ne presuda. Gubitak nekoliko kilograma i redovno kretanje smanjuju rizik od dijabetesa više nego upola, a kod mnogih ljudi šećer se vraća u normalu. Kod pojedinih osoba sa posebno visokim rizikom lekar uz promenu navika uvodi i metformin.

Kako nastaje predijabetes

Posle obroka gušterača luči insulin, koji pomaže da šećer iz krvi uđe u ćelije. Kod insulinske rezistencije ćelije slabije reaguju, pa gušterača mora da luči više insulina. Godinama to uspeva. Kada sposobnost gušterače počne da opada, šećer najpre raste posle obroka ili ujutru našte, dok je ostatak dana još normalan. To je faza predijabetesa. Ako se gušterača i dalje preopterećuje, šećer nastavlja da raste do granica dijabetesa.

Tri oblika predijabetesa

  • Povišen šećer našte – glukoza našte od 5,6 do 6,9 mmol/L; deo laboratorija i lekara kao donju granicu koristi 6,1 mmol/L.
  • Poremećena tolerancija glukoze – šećer dva sata posle pijenja 75 g glukoze od 7,8 do 11,0 mmol/L; organizam sporije „sređuje“ šećer posle obroka.
  • Povišen HbA1c – vrednost od 5,7 do 6,4%.

Osoba može imati jedan, dva ili sva tri oblika. Rizik od dijabetesa je najveći kada su prisutna oba prva oblika ili kada je HbA1c blizu 6,4%.

Faktori rizika

  • Višak kilograma – posebno mast oko struka; videti gojaznost.
  • Godine – rizik raste posle 35. godine.
  • Dijabetes u porodici – kod roditelja, braće ili sestara.
  • Malo kretanja i ishrana sa mnogo zaslađenih napitaka i prerađene hrane.
  • Dijabetes u trudnoći ili rođenje bebe teže od 4 kg.
  • Sindrom policističnih jajnika – PCOS je čest uzrok predijabetesa kod mladih žena.
  • Povišen pritisak i masnoće – hipertenzija, nizak HDL ili povišeni trigliceridi; zajedno čine metabolički sindrom.
  • Masna jetra – steatoza jetre i predijabetes se međusobno pogoršavaju.
  • Lekovi i druge bolesti – kortikosteroidi, neki antipsihotici, raniji pankreatitis i hormonski poremećaji; videti sekundarni dijabetes.
  • Kratak san i pušenje.

Prevencija

Predijabetes se u velikoj meri može sprečiti održavanjem zdrave težine, svakodnevnim kretanjem i ishranom sa malo šećera i prerađene hrane. Isto važi i za sprečavanje prelaska predijabetesa u dijabetes.

Najčešće bez tegoba

Predijabetes obično ne izaziva nikakve tegobe. Šećer je povišen premalo da bi izazvao žeđ ili često mokrenje. Najčešće se otkrije u rutinskim analizama, na sistematskom pregledu ili kod lekara zbog druge bolesti, na primer povišenog pritiska.

Znaci koji mogu pratiti predijabetes

  • Tamna, baršunasta koža – na vratu, pod pazuhom ili u preponama (acanthosis nigricans), znak visokog insulina.
  • Širi struk – mast se skuplja oko stomaka.
  • Neredovne menstruacije – kod žena sa PCOS.

Ovi znaci ne potvrđuju predijabetes, ali su razlog da se proveri šećer.

Tok kroz vreme

Kod dela ljudi predijabetes godinama ostaje isti, kod nekih se šećer vrati u normalu, a kod mnogih postepeno raste do dijabetesa tipa 2. Što je šećer viši i što ima više kilograma, to je prelazak brži. Povišen šećer, zajedno sa pritiskom i masnoćama, postepeno oštećuje krvne sudove i doprinosi aterosklerozi. Kod dela ljudi već u fazi predijabetesa nalaze se rane promene na nervima, očima ili bubrezima.

Znaci da je šećer već prešao u dijabetes

  • Pojačana žeđ i često mokrenje, i noću.
  • Nenameran gubitak kilograma i umor.
  • Zamagljen vid.
  • Česte infekcije – gljivične infekcije polnih organa, upale mokraćnih puteva, rane koje sporo zarastaju.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – jaka žeđ i mokrenje uz povraćanje, bol u stomaku, ubrzano disanje, zbunjenost ili izraženu pospanost, kao i bol u grudima ili znaci moždanog udara (pozovite 194 ili idite u hitnu službu).
  • Bez odlaganja – pojačana žeđ, često mokrenje, zamagljen vid ili gubitak kilograma bez dijete, ili šećer izmeren kod kuće ponovljeno iznad 11 mmol/L; javite se lekaru u roku od nekoliko dana.
  • Uskoro – nalaz šećera ili HbA1c u granicama predijabetesa, višak kilograma uz dijabetes u porodici ili raniji dijabetes u trudnoći; zakažite pregled u narednim nedeljama.

Ko treba da se testira

Pošto predijabetes nema tegoba, šećer proveravamo kod osoba sa povećanim rizikom:

  • Sve odrasle osobe od 35. godine.
  • Mlađe osobe sa viškom kilograma – uz bar još jedan faktor rizika, kao što su dijabetes u porodici, povišen pritisak ili masnoće, malo kretanja ili PCOS.
  • Žene koje su imale dijabetes u trudnoći – na svake tri godine, doživotno.
  • Osobe koje uzimaju lekove koji podižu šećer – kortikosteroide, neke antipsihotike ili lekove za HIV.

Ako je nalaz normalan, provera se ponavlja na tri godine, a ranije ako se pojave novi faktori rizika.

Glukoza našte

Glukoza našte meri se iz krvi uzete ujutru, posle najmanje 8 sati bez hrane, kroz laboratorijske analize. Merenje aparatom za prst nije dovoljno za dijagnozu, jer je manje tačno od laboratorijskog.

HbA1c

HbA1c (glikozilirani hemoglobin) pokazuje koliki deo hemoglobina u crvenim krvnim zrncima je vezao šećer i odražava prosečan šećer u poslednja 2–3 meseca. Nije potrebno biti našte. Nalaz može biti netačan kod anemije, posle krvarenja ili transfuzije, kod nekih naslednih bolesti hemoglobina, teže bolesti bubrega i u trudnoći. Tada se oslanjamo na glukozu.

Test opterećenja glukozom

Test opterećenja glukozom (OGTT) je najosetljiviji test. Ujutru, našte, uzima se krv, zatim se za 5 minuta popije 75 g glukoze rastvorene u vodi, a krv se ponovo uzima posle dva sata. Tokom čekanja treba mirno sedeti. Test otkriva poremećenu toleranciju glukoze, koju glukoza našte i HbA1c često ne pokažu. Ne radi se svakome; koristan je kod graničnih nalaza, kod žena sa PCOS ili ranijim dijabetesom u trudnoći i kada se HbA1c i glukoza ne slažu.

Tabela sa vrednostima šećera našte i dva sata posle 75 g glukoze, sa poljima za normalan nalaz, predijabetes i dijabetes.
Tumačenje šećera našte i testa opterećenja glukozom: zeleno je normalan nalaz, žuto i narandžasto su oblici predijabetesa, a crveno dijabetes. Tabela prikazuje granicu za povišen šećer našte od 6,1 mmol/L; mnogi lekari kao donju granicu koriste 5,6 mmol/L. Izvor: Aydintay / Wikimedia Commons, javno vlasništvo. Prevod oznaka na srpski. Vrednosti su preračunate u mmol/L.

Šta nalazi znače

  • Normalno – glukoza našte ispod 5,6 mmol/L, dva sata posle glukoze ispod 7,8 mmol/L, HbA1c ispod 5,7%.
  • Granične vrednosti – glukoza našte 5,6–6,9 mmol/L, dva sata posle 7,8–11,0 mmol/L ili HbA1c 5,7–6,4%; to je predijabetes.
  • Dijabetes – glukoza našte 7,0 mmol/L ili viša, dva sata posle 11,1 mmol/L ili viša ili HbA1c 6,5% ili viši, potvrđeno ponovljenim nalazom.

Jedan granični nalaz se obično ponavlja. Kada je postavljena dijagnoza predijabetesa, proveravaju se i pritisak, masnoće, jetreni enzimi i rad bubrega, jer zajedno određuju ukupan rizik i lečenje. Na pregledu endokrinologa lekar procenjuje i da li je potreban lek.

Kako se pripremiti za pregled

  • Glukoza i OGTT – 8–12 sati bez hrane; voda je dozvoljena; ne pušite pre i tokom testa.
  • Uobičajena ishrana pre OGTT – tri dana pre testa jedite kao inače, bez gladovanja i izbacivanja hleba i testenina, jer to može dati lažno loš nalaz.
  • Odložite test – ako imate temperaturu, akutnu bolest ili ste nedavno operisani.
  • Spisak lekova – posebno kortikosteroida, diuretika i lekova za psihijatrijske bolesti.

Kako se donosi odluka

Cilj lečenja je da se spreči ili odloži dijabetes i smanji rizik od bolesti srca. Osnova lečenja za svakoga je promena načina života. Lekar uz to procenjuje koliko je rizik visok: visina šećera i HbA1c, telesna masa, godine, raniji dijabetes u trudnoći i prateće bolesti. Prema tome se odlučuje da li je potreban i lek, kao i koliko često se rade kontrole.

Promena načina života

  • Gubitak kilograma – cilj je bar 5–7% početne težine, a gubitak od 7–10% daje još veću korist. Svaki izgubljeni kilogram smanjuje rizik.
  • Kretanje – najmanje 150 minuta nedeljno umerenog napora, na primer 30 minuta brzog hoda pet dana u nedelji, uz vežbe snage dva puta nedeljno.
  • Ishrana – mediteranski način ishrane ili ishrana sa manje ugljenih hidrata imaju najbolji efekat; najviše pomaže izbacivanje zaslađenih napitaka, slatkiša i belog brašna.
  • San i pušenje – 7–8 sati sna i prestanak pušenja.
  • Strukturisani program – redovni susreti sa nutricionistom ili grupni programi za prevenciju dijabetesa olakšavaju promenu i održavanje navika.

Ovakva promena načina života smanjuje rizik od prelaska u dijabetes za više od polovine, a korist traje godinama i posle završetka programa.

Metformin kod pojedinih osoba

Metformin je lek koji smanjuje otpuštanje šećera iz jetre. Ne uzima se umesto promene navika, već uz nju, i ne propisuje se svakome sa predijabetesom. Razmatra se kod osoba sa posebno visokim rizikom:

  • Mlađi od 60 godina sa izraženom gojaznošću – indeks telesne mase 35 ili više.
  • Viši šećer ili HbA1c – glukoza našte oko 6,1 mmol/L ili viša, ili HbA1c 6,0% ili viši.
  • Žene koje su imale dijabetes u trudnoći.

Metformin smanjuje rizik od dijabetesa za otprilike trećinu, manje od promene načina života. Najčešća neželjena dejstva su mučnina, nadimanje i proliv, koji se smanjuju ako se doza povećava postepeno i lek uzima uz obrok. Kod dugotrajne upotrebe povremeno se proverava vitamin B12.

Drugi lekovi i operacija

  • Lekovi za gojaznost – agonisti GLP-1 receptora i tirzepatid kod osoba sa izraženom gojaznošću snažno smanjuju težinu i šećer.
  • Operacija gojaznosti – kod teške gojaznosti barijatrijska operacija, koja se radi u specijalizovanom centru, uveliko smanjuje rizik od dijabetesa.
  • Lečenje pritiska i masnoća – kada su povišeni, leče se kao i kod osoba bez predijabetesa; videti dislipidemije.

Oporavak i okvirni rokovi

Promena navika ne zahteva bolovanje i ne ograničava posao, sport, putovanja ni vožnju. Šećer i HbA1c ponovo se proveravaju posle 3–6 meseci, jer je HbA1c potrebno oko tri meseca da pokaže promenu. Razuman tempo mršavljenja je pola kilograma do kilogram nedeljno, pa se cilj od 5–7% kod većine postiže za 3–6 meseci.

Znaci za hitno javljanje

  • Jaka žeđ, povraćanje i ubrzano disanje – mogu značiti veoma visok šećer.
  • Zbunjenost ili izražena pospanost.
  • Bol u grudima, gušenje ili iznenadna slabost polovine tela.

Kontrole i život sa predijabetesom

Šećer ili HbA1c proveravaju se najmanje jednom godišnje, a češće kod višeg rizika. Na kontrolama se prate i težina, struk, pritisak i masnoće. Ako se šećer vrati u normalu, rizik ostaje nešto veći od prosečnog, pa se provere nastavljaju i navike čuvaju. Predijabetes ne ograničava svakodnevni život, a za većinu ljudi je prilika da na vreme spreče dijabetes.

Najčešća pitanja

Preporučujemo da pre začeća smanjite višak kilograma i proverite šećer i HbA1c. U trudnoći je veći rizik od dijabetesa u trudnoći, pa se šećer proverava već na početku trudnoće, a zatim ponovo u drugom tromesečju.

Kod predijabetesa redovno merenje aparatom obično nije potrebno. Važnije su laboratorijske kontrole glukoze i HbA1c. Aparat ima smisla ako lekar tako preporuči ili ako se jave tegobe koje ukazuju na visok šećer.

Zaslađivači bez kalorija mogu pomoći da se smanji unos šećera, posebno kada zamenjuju zaslađene sokove. Najbolje je postepeno se navići na manje slatko, a voda ostaje najbolji napitak.

Povremeno i u maloj količini, uz obrok. Pivo, kokteli i slatka vina unose mnogo kalorija i šećera i otežavaju mršavljenje. Ako uzimate lekove, proverite sa lekarom kako se slažu sa alkoholom.

Smete, u umerenim porcijama. Bolji su integralni hleb, ovsene pahuljice i kuvan krompir od belog hleba, peciva i pomfrita. Pola tanjira neka čini povrće, a četvrtinu belančevine.

Ne. Predijabetes ne ograničava vožnju ni rad, jer ne izaziva pad šećera niti tegobe. Ograničenja mogu postojati samo kod lečenja dijabetesa nekim lekovima koji snižavaju šećer, o čemu odlučuje lekar.

Deci sa viškom kilograma i dijabetesom ili predijabetesom u porodici korisno je proveriti šećer od puberteta ili od 10. godine. Još važnije su zdrave navike cele porodice.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.