Meni
Zakažite pregled

Rana menopauza

Endokrinologija

Rana menopauza je prestanak menstruacija i rada jajnika između 40. i 45. godine života, dakle nekoliko godina pre prosečnih 51 godine. Može nastupiti prirodnim putem, kada jajnici sami prestanu da rade, ili naglo, posle operacije kojom se uklanjaju oba jajnika, što se naziva hirurška menopauza. Isto se dešava i posle hemioterapije ili zračenja karlice.

Prirodnu menopauzu između 40. i 45. godine ima otprilike jedna od dvadeset žena, a hirurška je česta jer se jajnici ponekad uklanjaju zajedno sa matericom ili zbog povećanog nasleđenog rizika od raka. Kada jajnici prestanu da rade pre 40. godine, radi se o drugom stanju, prevremenoj insuficijenciji jajnika, koje se drugačije ispituje i kod kojeg je trudnoća retko ipak moguća.

Tegobe su iste kao u menopauzi i perimenopauzi: talasi vrućine, noćno znojenje, nesanica, promene raspoloženja i suvoća vagine. Razlika je u tome što telo ostaje bez estrogena pet do deset godina ranije. Bez nadoknade to ubrzava gubitak koštane mase i povećava rizik od bolesti srca, a posle hirurške menopauze pre 45. godine opisuje se i veći rizik od slabljenja pamćenja u starijem dobu.

Zato hormonsku terapiju preporučujemo većini žena sa ranom menopauzom, bar do oko 50–51. godine, ako za to nema prepreka. U nastavku objašnjavamo zašto se ovde ne primenjuju ista pravila kao kod hormonske terapije u kasnijim godinama i kada je potreban drugačiji pristup.

Kako jajnici ranije prestaju sa radom

Žena se rađa sa zalihom folikula, malih mehurića u jajnicima u kojima sazrevaju jajne ćelije i nastaje estrogen. Zaliha se tokom života troši, a menopauza nastupa kada je skoro potrošena. Kod rane menopauze zaliha je manja od početka ili se troši brže, pa se hormoni gase nekoliko godina ranije. Kod hirurške menopauze jajnici se uklanjaju odjednom, pa estrogen pada u roku od nekoliko dana.

Prirodna rana menopauza

  • Nasleđe – najčešći razlog; ako su majka ili sestra ranije ušle u menopauzu, verovatnoća je veća.
  • Pušenje – pomera menopauzu za godinu-dve ranije, a kod jakih pušačica i više.
  • Autoimune bolesti – bolesti štitaste žlezde, šećerna bolest tip 1 i druge.
  • Raniji zahvati na jajnicima – operacije cisti i endometrioma kod endometrioze smanjuju zalihu folikula.
  • Uklanjanje materice uz očuvane jajnike – menopauza ponekad nastupi godinu-dve ranije nego što bi inače.
  • Mala telesna težina i žene koje nisu rađale imaju nešto ranije menopauzu.

Hirurška menopauza

Hirurška menopauza nastaje kada se uklone oba jajnika (obostrana ovarijektomija), sa matericom ili bez nje. Najčešći razlozi su:

  • Smanjenje nasleđenog rizika od raka – kod nosilaca promena u genima BRCA1 i BRCA2 savetuje se uklanjanje jajnika i jajovoda, jer smanjuje rizik od karcinoma jajnika.
  • Dobroćudne bolesti – teška endometrioza, velike ili ponovljene ciste, apscesi.
  • Rak materice, jajnika ili creva – kada je uklanjanje jajnika deo lečenja.
  • Uz histerektomiju – nekada su se jajnici uklanjali „preventivno“ pri operaciji materice; danas se kod mlađih žena bez povećanog rizika uglavnom čuvaju.

Menopauza posle lečenja raka

  • Hemioterapija – može trajno ugasiti jajnike, a kod žena posle 40. godine to se dešava češće nego kod mlađih.
  • Zračenje karlice – kod raka grlića materice, rektuma ili limfoma.
  • Lekovi koji gase rad jajnika – kod nekih oblika karcinoma dojke jajnici se namerno privremeno ili trajno isključuju lekovima.

Razlika od prevremene insuficijencije jajnika

Granica je 40. godina. Pre nje se stanje smatra prevremenom insuficijencijom jajnika: ispitivanje je opširnije (hromozomi, geni, autoimune bolesti), a jajnici kod dela žena povremeno prorade. Posle 40. godine prestanak rada jajnika je gotovo uvek konačan, a ispitivanje uzroka obično nije potrebno, osim kada postoje posebni znaci.

Prevencija

Prirodna rana menopauza obično se ne može sprečiti, ali prestanak pušenja može je odložiti. Pre operacije dobroćudnih promena vredi razgovarati sa ginekologom da li je moguće sačuvati jajnike ili bar deo njihovog tkiva.

Tegobe kao u menopauzi, samo ranije

  • Neredovni ciklusi – menstruacije se proređuju, a zatim izostanu; posle 12 meseci bez menstruacije menopauza je potvrđena.
  • Talasi vrućine i noćno znojenje – iznenadna vrelina u licu i grudima, crvenilo i znojenje.
  • Nesanica i umor.
  • Razdražljivost, anksioznost i potištenost.
  • Suvoća vagine i bol pri odnosima, češći nagon na mokrenje i infekcije bešike.
  • Bolovi u zglobovima i suva koža.

Nagla menopauza posle operacije

Posle uklanjanja oba jajnika tegobe počinju u roku od nekoliko dana i obično su jače nego kod prirodne menopauze, jer telo nema vremena da se postepeno prilagodi. Menstruacije prestaju odmah. Ako je uklonjena samo materica, a jajnici su ostali, menstruacija prestaje, ali hormoni se gase postepeno; tada se menopauza prepoznaje po valunzima i drugim tegobama.

Četiri crteža žene iz profila sa istaknutom kičmom koja se sa godinama postepeno povija.
Bez estrogena kosti posle menopauze gube masu, a pršljenovi se mogu sabiti i kičma povijati. Kod rane menopauze ovaj proces počinje nekoliko godina ranije, zato je nadoknada hormona do oko 51. godine važna za kosti. Izvor: Laboratoires Servier (Servier Medical Art) / Wikimedia Commons, CC BY-SA 3.0.

Uticaj na kosti

Estrogen usporava razgradnju kostiju. Kada ga nema ranije, gubitak koštane mase počinje pet do deset godina pre vremena, pa se ranije razvija osteoporoza sa većim rizikom od preloma kuka, kičme i ručnog zgloba. Gubitak ne boli i godinama se ne primećuje.

Srce i krvni sudovi

Kod žena sa ranom menopauzom, posebno hirurškom, bolesti srca i moždani udar javljaju se nešto češće i ranije nego kod vršnjakinja. Ovaj rizik je veći kod pušačica i žena sa povišenim pritiskom, šećerom ili holesterolom.

Pamćenje i raspoloženje

Mnoge žene opisuju zaboravnost i slabiju koncentraciju, koje se obično poprave kada se tegobe leče. Posle uklanjanja jajnika pre 45. godine bez nadoknade estrogena češće se opisuju poremećaji pamćenja u starijem dobu. Raspoloženje može biti dodatno opterećeno osećajem gubitka, posebno ako žena nije završila planove o porodici.

Seksualnost i plodnost

Smanjena seksualna želja i bol pri odnosima su česti. Posle prirodne rane menopauze spontana trudnoća praktično više nije moguća, a trudnoća se može ostvariti samo doniranom jajnom ćelijom u centru za vantelesnu oplodnju. Do potvrde menopauze, dok se menstruacije još povremeno javljaju, kontracepcija je i dalje potrebna.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – bol i otok jedne noge, bol u grudima, iznenadno gušenje, slabost dela tela ili otežan govor, posebno tokom hormonske terapije (pozovite 194 ili idite u hitnu službu).
  • Bez odlaganja – krvarenje posle potvrđene menopauze, obilno krvarenje sa vrtoglavicom ili neplanirano krvarenje posle prva 3 meseca terapije; javite se u roku od nekoliko dana.
  • Uskoro – izostanak menstruacije duže od nekoliko meseci pre 45. godine, valunzi i nesanica koji remete svakodnevicu, ili tegobe posle operacije jajnika; zakažite pregled.

Razgovor i pregled

Na pregledu endokrinologa ili ginekologa lekar pita o ciklusima, tegobama, operacijama, lečenju raka, pušenju, lekovima i menopauzi kod majke i sestara. Meri pritisak, težinu i obim struka, a ginekolog po potrebi radi pregled i ultrazvuk.

Analize krvi

Kod žene između 40. i 45. godine sa tegobama i promenama ciklusa laboratorijske analize pomažu da se potvrdi da jajnici prestaju sa radom.

  • FSH – povišen nalaz, ponovljen posle nekoliko nedelja, uz izostanak menstruacije potvrđuje menopauzu. Kod žena koje uzimaju kombinovane pilule nalaz nije pouzdan.
  • Test na trudnoću – kada menstruacija izostane, a kontracepcija se ne koristi.
  • TSH i prolaktin – isključuju bolesti štitaste žlezde i hiperprolaktinemiju, koje takođe zaustavljaju menstruacije.

Posle uklanjanja oba jajnika analize nisu potrebne za dijagnozu: menopauza je sigurna.

Kada je uzrok potrebno tražiti

Kod većine žena posle 40. godine dodatno ispitivanje uzroka nije potrebno. Ono se razmatra ako u porodici postoje intelektualne teškoće ili poremećaji hoda i drhtanja kod starijih muškaraca (moguća promena gena FMR1), kod znakova autoimunih bolesti ili kada je menstruacija izostala blizu 40. godine.

Procena kostiju i srca

  • Merenje gustine kostiju (DXA) – kratko snimanje kičme i kuka niskom dozom zračenja; korisno u vreme rane menopauze, posebno ako se hormonska terapija ne uzima ili postoje drugi rizici.
  • Šećer i masnoće u krvi, krvni pritisak i telesna težina – za procenu rizika za srce.
  • Mamografija i pregled dojki – prema godinama i porodičnom riziku, posebno kod nosilaca BRCA promena, kod kojih se dojke prate po posebnom programu uz ultrazvuk dojki i magnetnu rezonancu.
  • Ginekološki ultrazvuk – ultrazvuk karlice kod neplaniranog krvarenja ili pre operacije.

Šta nalazi znače

Visok FSH uz izostanak menstruacije potvrđuje da jajnici više ne rade i da su tegobe hormonske. Snižena gustina kostiju znači da je hormonska terapija još važnija, a ponekad je potreban i lek za kosti. Povišen pritisak, šećer ili holesterol utiču na izbor oblika hormonske terapije, na primer flastera umesto tableta.

Kako se pripremiti za pregled

  • Kalendar menstruacija za poslednjih godinu dana.
  • Operativni i onkološki izveštaji – tačno šta je uklonjeno i zašto.
  • Rezultati genetskog testiranja ako ste nosilac BRCA ili druge promene.
  • Spisak lekova, uključujući tamoksifen, inhibitore aromataze i biljne preparate.

Kako se donosi odluka

Kod rane menopauze cilj lečenja nije samo uklanjanje tegoba, već i nadoknada hormona koje bi jajnici inače stvarali još nekoliko godina. Zato hormonsku terapiju preporučujemo i ženama koje nemaju izražene tegobe, ako za nju nema prepreka. Odluka se donosi zajedno sa ginekologom ili endokrinologom, uz razgovor o ličnim i porodičnim rizicima.

Zašto se hormonska terapija preporučuje

Rizici hormonske terapije koji se često pominju u javnosti odnose se uglavnom na žene koje je počinju posle 60. godine ili godinama posle menopauze. Kod žene od 42 ili 44 godine terapija samo vraća nivo hormona koji bi inače imala. Prema onome što danas znamo, nadoknada do prosečnih godina menopauze ne povećava rizik od raka dojke iznad rizika vršnjakinja koje još imaju menstruacije, a štiti kosti, srce i verovatno pamćenje. Terapija se uzima najmanje do oko 50–51. godine. Posle toga se odlučuje kao i kod drugih žena u menopauzi: da li je nastaviti zbog tegoba ili postepeno prekinuti.

Oblici hormonske terapije

  • Estrogen sa progestagenom – kod žena koje imaju matericu, jer progestagen štiti sluzokožu materice od zadebljanja i hiperplazije endometrijuma.
  • Samo estrogen – posle uklanjanja materice.
  • Flaster ili gel – estrogen preko kože ne povećava rizik od tromboze; prednost kod migrene, viška kilograma i povišenog pritiska.
  • Hormonska spirala – može zameniti progestagen u tabletama i istovremeno štiti od trudnoće dok menopauza nije potvrđena.
  • Kombinovane kontracepcijske pilule – kod nepušačica bez drugih rizika mogu se koristiti do potvrde menopauze, jer istovremeno štite od trudnoće.
  • Testosteron – razmatra se kod izrazito smanjene seksualne želje, posebno posle hirurške menopauze, kada estrogen nije dovoljan.

Doza se podešava prema tegobama. Mlađim ženama su često potrebne nešto veće doze nego ženama posle 50. godine.

Hormonska terapija posle operacije zbog rizika od raka

Kod nosilaca BRCA promena koji nisu imali rak dojke, a uklonjeni su im jajnici, kratkotrajna hormonska terapija do oko 50. godine se uglavnom smatra prihvatljivom, najčešće samo estrogen ako je uklonjena i materica. Odluka se donosi zajedno sa onkologom i genetičarem. Posle raka dojke koji zavisi od hormona sistemska hormonska terapija se ne daje.

Kada hormoni nisu mogući

  • Lečenje valunga bez hormona – fezolinetant, neki antidepresivi iz grupa SSRI i SNRI ili gabapentin.
  • Lokalni vaginalni estrogen – krema, vaginalete ili prsten za suvoću vagine i mokraćne tegobe; kod žena lečenih od raka dojke uz saglasnost onkologa.
  • Lekovi za kosti – bisfosfonati i drugi lekovi kod niske gustine kostiju.
  • Kognitivno-bihevioralna terapija – razgovorna terapija koja pomaže kod valunga, nesanice i potištenosti.

Pre planirane operacije jajnika

Ako vam predstoji operacija materice ili jajnika zbog dobroćudne bolesti, pitajte da li jajnici mogu ostati. Ako je njihovo uklanjanje neophodno, dobro je plan hormonske terapije napraviti pre operacije, kako bi se mogla započeti ubrzo posle nje, čim hirurg proceni da je to bezbedno. Sama operacija se radi u opštoj anesteziji, najčešće laparoskopski (kroz nekoliko malih rezova), uz boravak u bolnici od jednog do nekoliko dana, a uklonjeno tkivo se šalje na patohistološki pregled.

Zdrave navike

  • Vežbe sa opterećenjem i snage – za kosti i mišiće.
  • Kalcijum i vitamin D – kroz ishranu, a vitamin D po potrebi kao dodatak.
  • Prestanak pušenja – najvažnija pojedinačna mera za srce i kosti.
  • Zdrava težina i kontrola pritiska, šećera i holesterola.

Oporavak i okvirni rokovi

Valunzi popuštaju za 2–4 nedelje od početka terapije, a puni efekat se vidi za oko 3 meseca. Posle laparoskopskog uklanjanja jajnika većina žena se vraća lakšem poslu za 2–3 nedelje, a težem fizičkom radu i napornom sportu za 4–6 nedelja; posle otvorene operacije oporavak traje duže. Putovanja su moguća čim se osećate dobro, a na dugim letovima pijte dovoljno tečnosti i povremeno prošetajte.

Znaci za hitno javljanje

  • Bol i otok jedne noge, iznenadan bol u grudima ili gušenje (moguća tromboza dubokih vena ili plućna embolija).
  • Iznenadna slabost dela tela, poremećaj govora ili vida.
  • Temperatura, jak bol u stomaku ili krvarenje iz rane posle operacije.

Kontrole i život posle rane menopauze

Prva kontrola je posle 3 meseca od početka terapije, a zatim jednom godišnje: razgovor o tegobama i krvarenju, pritisak, težina i pregled dojki. Gustina kostiju se ponavlja prema prvom nalazu. Oko 51. godine zajedno sa lekarom odlučujete o nastavku. Uz terapiju i zdrave navike žene sa ranom menopauzom mogu da žive kao i njihove vršnjakinje, bez posebnih ograničenja u poslu, sportu i putovanjima.

Najčešća pitanja

Ne. Hormonska terapija ne izaziva gojenje. Kilogrami u ovom periodu češće dolaze zbog sporijeg metabolizma, lošeg sna i manje kretanja, pa pomažu redovne vežbe i umerena ishrana.

Posle 40. godine, kada je prošlo 12 meseci bez menstruacije, povratak redovnih ciklusa je vrlo redak. Svako krvarenje posle toga, osim planiranog krvarenja na hormonskoj terapiji, treba proveriti kod ginekologa.

Godine ulaska u menopauzu delom se nasleđuju. Ako ste rano ušli u menopauzu, ćerkama i sestrama je korisno da to znaju, posebno kada planiraju trudnoću.

Pušenje se ne preporučuje, jer zajedno sa tabletama estrogena povećava rizik od tromboze i bolesti srca. Ako ne uspevate da prestanete, lekar će dati prednost flasteru ili gelu.

Da. Posle oporavka od operacije sport se preporučuje, posebno vežbe snage, trčanje i ples, jer čuvaju kosti. Napornim treninzima vraćate se postepeno, prema savetu hirurga.

Kod većine žena poboljšava ga, jer smanjuje suvoću vagine i bol pri odnosima. Ako je želja i dalje izrazito smanjena, lekar može razmotriti dodatak testosterona ili lokalnog vaginalnog estrogena.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.