Meni
Zakažite pregled

Akromegalija

Endokrinologija

Akromegalija je retka bolest u kojoj hipofiza godinama stvara previše hormona rasta. Kod odraslih kosti više ne mogu da rastu u dužinu, pa se postepeno šire i zadebljavaju šake, stopala i kosti lica, a uvećavaju se i jezik, koža i unutrašnji organi. Kada se isti poremećaj javi u detinjstvu, pre završetka rasta, dete izraste neobično visoko (gigantizam).

Gotovo uvek uzrok je dobroćudni tumor hipofize, žlezde na donjoj strani mozga. Bolest se najčešće otkriva između 40. i 50. godine, podjednako kod muškaraca i žena. Promene napreduju toliko sporo da ih ni bolesnik ni porodica ne primećuju, pa od prvih promena do dijagnoze često prođe 5–10 godina. Nekada je prvi trag to što prsten više ne može da se navuče ili su cipele postale tesne.

Posledice viška hormona rasta idu mnogo dalje od izgleda. On opterećuje srce, podiže krvni pritisak i šećer u krvi, oštećuje zglobove i remeti disanje u snu. Bez lečenja skraćuje život, najviše zbog bolesti srca i krvnih sudova.

Kada se bolest otkrije i hormon vrati u normalu, rizici se znatno smanjuju, a očekivani životni vek postaje približan onom kod zdravih ljudi. Lečenje najčešće počinje operacijom kroz nos, a kada ona nije dovoljna, nastavlja se lekovima i ponekad zračenjem.

Kako nastaje akromegalija

Hipofiza luči hormon rasta (GH) u naletima, najviše tokom sna. Hormon rasta podstiče jetru da stvara IGF-1, supstancu koja zapravo deluje na kosti, hrskavicu, kožu i organe. Kod zdravih ljudi lučenje hormona rasta je pod kontrolom: kada IGF-1 poraste ili posle obroka sa šećerom, hipofiza ga smanjuje. Tumor ne poštuje te signale i luči hormon rasta neprekidno.

Hormon rasta istovremeno smanjuje dejstvo insulina, pa šećer u krvi raste, a telo zadržava so i vodu, pa raste i pritisak.

Tumor hipofize koji luči hormon rasta

Kod više od 95 od 100 bolesnika uzrok je somatotropni adenom, dobroćudni tumor ćelija hipofize koje stvaraju hormon rasta. Kod većine ljudi tumor je u trenutku otkrivanja veći od 1 cm (makroadenom) i ponekad urasta u okolne strukture. Deo ovih tumora luči i prolaktin, pa se javljaju i tegobe povišenog prolaktina. Više o ovim tumorima pročitajte u tekstu o tumorima hipofize.

Retki uzroci

  • Tumori van hipofize – vrlo retko tumor pankreasa ili pluća luči hormon koji podstiče hipofizu na lučenje hormona rasta.
  • Nasledni sindromi – višestruka endokrina neoplazija tip 1 (MEN1, uz hiperparatireoidizam i tumore pankreasa), promene gena AIP kod mladih osoba i drugi retki sindromi.

Faktori rizika i prevencija

Kod velike većine ljudi akromegalija nastaje bez jasnog razloga i nije nasledna. Rizik je veći samo kod osoba čiji srodnici imaju tumore hipofize ili poznat nasledni sindrom. Način života ne utiče na nastanak bolesti i ona ne može da se spreči. Može se samo otkriti ranije, kada lekar uoči povezanost tegoba koje se naizgled ne slažu, na primer karpalnog tunela, apneje u snu, šećerne bolesti i promene veličine obuće.

Dve šake odrasle osobe sa širokim dlanovima i debelim, kratkim prstima.
Kod akromegalije šake postaju šire i mesnatije, a prsti deblji, pa prstenje postaje tesno. Promena je toliko spora da je osoba i ukućani često ne primećuju godinama. Izvor: Philippe Chanson i Sylvie Salenave / Wikimedia Commons, CC BY 2.0.

Promene izgleda

  • Krupnije šake i stopala – prsten se ne može navući, veličina obuće raste za broj ili više, prsti postaju debeli.
  • Grublje crte lica – krupniji nos i usne, izraženi lukovi iznad očiju, istureno čelo i donja vilica.
  • Razmaknuti zubi i promena zagrižaja – vilica raste, pa se zubi razmiču, a gornji i donji zubi se ne poklapaju kao ranije.
  • Uvećan jezik i dublji glas.
  • Debela, masna koža i pojačano znojenje – znojenje je često jedna od prvih i najneprijatnijih tegoba; videti hiperhidrozu.
  • Kožne izrasline – sitne meke bradavice na vratu i ispod pazuha.

Promene je najlakše uočiti poređenjem sa fotografijama od pre 5–10 godina.

Zglobovi, kosti i nervi

  • Bol u zglobovima – kolena, kukovi, ramena i kičma; hrskavica se zadebljava, a zatim brže troši.
  • Trnjenje i bol u šakama – zbog pritiska na nerv u ručnom zglobu; videti sindrom karpalnog tunela.
  • Prelomi pršljenova – kosti su veće, ali krhkije.

Srce, krvni sudovi i metabolizam

  • Povišen krvni pritisak – videti hipertenziju.
  • Šećerna bolest – hormon rasta smanjuje dejstvo insulina; videti sekundarni dijabetes.
  • Uvećano i zadebljalo srce – umor, gušenje pri naporu, otoci nogu i poremećaji ritma; vremenom se može razviti kardiomiopatija.

Disanje, creva i štitasta žlezda

  • Glasno hrkanje i prekidi disanja u snu – apneja u snu nastaje zbog uvećanog jezika i mekih tkiva grla; izaziva dnevnu pospanost i jutarnju glavobolju.
  • Polipi debelog creva – izrasline na sluznici creva češće su nego kod drugih ljudi, a neke od njih vremenom mogu preći u rak, pa se otkrivaju i uklanjaju na vreme.
  • Uvećana štitasta žlezda i čvorovi – videti čvor štitaste žlezde.

Tegobe zbog samog tumora

  • Glavobolja – česta i uporna, ponekad i kod malih tumora.
  • Sužavanje bočnog vida – kada tumor pritiska ukrštanje vidnih živaca iznad hipofize.
  • Poremećaj ciklusa, smanjena želja i problemi sa erekcijom – zbog pritiska na zdrav deo hipofize ili povišenog prolaktina.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – nagla, veoma jaka glavobolja uz povraćanje, pad vida, dvoslike ili pospanost, ili bol u grudima i gušenje (pozovite 194 ili idite u hitnu službu).
  • Bez odlaganja – u roku od nekoliko dana ako primetite sužavanje bočnog vida, ako se pojačava gušenje pri naporu i otoci nogu, ili ako imate jaku žeđ i često mokrenje.
  • Uskoro – zakažite pregled ako primetite da su vam šake, stopala ili crte lica krupniji nego ranije, ako se mnogo znojite, hrčete i budite umorni, ili ako uz karpalni tunel imate i šećernu bolest ili povišen pritisak.

Pregled endokrinologa

Na pregledu endokrinologa lekar pita kada su počele promene, da li se menjala veličina obuće i prstenja i kakve su tegobe sa zglobovima, snom, znojenjem i vidom. Često pomogne poređenje sa starim fotografijama. Lekar meri pritisak i pregleda lice, šake, stopala, zube, kožu i štitastu žlezdu.

IGF-1, prvi test

Prva analiza je IGF-1 iz krvi, deo laboratorijskih analiza u endokrinologiji. Njegova vrednost je stabilna tokom dana, pa se krv može vaditi u bilo koje doba. Normalan IGF-1 za godine i pol gotovo isključuje akromegaliju. Jasno povišen IGF-1 kod osobe sa tipičnim promenama potvrđuje bolest. Lažno niske ili visoke vrednosti mogu dati trudnoća, kontraceptivne pilule, loše regulisana šećerna bolest, bolest jetre i gladovanje.

Pojedinačno merenje hormona rasta nije dovoljno, jer se on luči u naletima i kod zdravih ljudi može biti povremeno visok.

Test opterećenja glukozom sa hormonom rasta

Kada IGF-1 nije jasno povišen, radi se oralni test opterećenja glukozom (OGTT) sa merenjem hormona rasta, jedan od dinamskih funkcionalnih testova. Ujutro, posle noćnog gladovanja, popijete rastvor glukoze, a krv se vadi više puta tokom 2 sata. Kod zdrave osobe šećer potisne hormon rasta skoro do nule. Kod akromegalije hormon rasta ne pada ispod granice ili čak raste.

Magnetna rezonanca hipofize

Kada je bolest potvrđena analizama, radi se magnetna rezonanca (MR) hipofize sa kontrastom. MR pokazuje veličinu tumora, njegov odnos prema vidnim živcima i da li urasta u susedne šupljine sa krvnim sudovima (kavernozni sinus). Od toga zavisi koliko je verovatno da operacija ukloni ceo tumor.

Ostali hormoni i vid

  • Ostali hormoni hipofize – prolaktin, kortizol, hormoni štitaste žlezde i polni hormoni, da bi se videlo da li tumor luči i prolaktin i da li zdrav deo hipofize radi.
  • Pregled vidnog polja – kada je tumor blizu ukrštanja vidnih živaca.

Pregledi zbog pratećih bolesti

  • Šećer, HbA1c i masnoće u krvi – na početku i tokom praćenja.
  • EKG i ultrazvuk srca – pokazuju zadebljanje srčanog mišića, rad zalistaka i snagu srca.
  • Kolonoskopija – preporučuje se pri postavljanju dijagnoze, zbog češćih polipa.
  • Snimanje disanja tokom sna – kod hrkanja, prekida disanja ili dnevne pospanosti.
  • Ultrazvuk štitaste žlezde – kada je žlezda uvećana ili se pipa čvor.
  • Gustina kostiju i snimak kičme – kod bolova u leđima ili drugih rizika za prelome.

Kod mladih osoba i kada u porodici postoje tumori hipofize, endokrinolog može predložiti genetsko testiranje.

Kako se pripremiti za pregled

  • Stare fotografije – lica i šaka, od pre 5, 10 i 15 godina.
  • Podaci o obući i prstenju – da li se i kada promenila veličina.
  • Spisak lekova – posebno kontraceptivnih pilula i hormonske terapije, jer menjaju IGF-1.
  • Za test sa glukozom – dođite ujutro, posle 8–10 sati bez hrane, i planirajte 2–3 sata; tokom testa mirujte i ne pušite.

Kako se donosi odluka

Cilj lečenja je da se IGF-1 vrati u normalu za godine i pol, da se tumor ukloni ili zaustavi, da se sačuva rad ostatka hipofize i da se leče prateće bolesti. Odluku zajedno donose endokrinolog, neurohirurg i, po potrebi, radioterapeut, najbolje u centru sa velikim iskustvom u lečenju bolesti hipofize. Kod većine ljudi prvi korak je operacija, a lekovi i zračenje dolaze kada operacija ne izleči bolest ili nije moguća.

Operacija kroz nos

Neurohirurg tumoru prilazi kroz nos i koštanu šupljinu iza nosa (transsfenoidalna operacija), najčešće pomoću endoskopa, tanke cevi sa kamerom. Na licu ne ostaju ožiljci. Zahvat se radi u opštoj anesteziji i obično traje 1,5–3 sata. Boravak u bolnici je najčešće 3–5 dana. Izvađeno tkivo se pregleda pod mikroskopom; nalaz potvrđuje vrstu tumora i pomaže da se predvidi kako će ostatak tumora reagovati na lekove.

Kod malih, jasno ograničenih tumora operacija u rukama iskusnog hirurga izleči bolest kod većine bolesnika. Kod velikih tumora i onih koji urastaju u kavernozni sinus potpuno uklanjanje je ređe, ali smanjenje tumora olakšava dalje lečenje lekovima. Kod osoba sa teškom apnejom ili slabošću srca ponekad se pre operacije nekoliko meseci daju lekovi, da bi anestezija bila bezbednija.

Mogući problemi posle operacije su prolazno pojačano mokrenje i jaka žeđ (centralni dijabetes insipidus), pad natrijuma u krvi oko nedelju dana kasnije, krvarenje iz nosa i, ređe, curenje moždane tečnosti iz nosa, zapaljenje moždanica ili novi nedostatak hormona hipofize (hipopituitarizam).

Lekovi

  • Analozi somatostatina (oktreotid, lanreotid) – najčešće korišćeni lekovi. Koče lučenje hormona rasta i kod dela ljudi smanjuju tumor. Daju se kao injekcija dugog dejstva jednom mesečno, a deo bolesnika koji dobro reaguje može preći na kapsule oktreotida. Česti su proliv, nadutost i bol u stomaku na početku, a moguć je i kamen u žučnoj kesi.
  • Pasireotid – noviji analog somatostatina za one kod kojih stariji lekovi nisu dovoljni. Često podiže šećer u krvi, pa se šećer pažljivo prati.
  • Pegvisomant – blokira dejstvo hormona rasta u tkivima i vraća IGF-1 u normalu kod većine ljudi. Daje se kao injekcija pod kožu i ne podiže šećer u krvi, pa je pogodan kod šećerne bolesti. Ne smanjuje tumor, pa se povremeno radi MR i proveravaju jetrene probe.
  • Kabergolin – tableta koja se uzima jednom ili dvaput nedeljno; pomaže kod blago povišenog IGF-1 ili kada tumor luči i prolaktin, sam ili uz druge lekove.

Kada jedan lek nije dovoljan, lekovi se kombinuju. Deluju samo dok se uzimaju, a doza se podešava prema IGF-1, uz najmanju dozu koja održava normalne vrednosti.

Zračenje

Zračenje se primenjuje kada posle operacije ostane tumor koji raste ili kada bolest ne može da se kontroliše lekovima. Može biti jednokratno, precizno usmereno (stereotaksična radiohirurgija), ili podeljeno u više kratkih svakodnevnih seansi tokom nekoliko nedelja. Deluje sporo: hormon rasta opada godinama, pa se lekovi uzimaju i dalje. U narednim godinama kod dela ljudi slabi rad zdravog dela hipofize, pa su doživotne kontrole hormona obavezne.

Lečenje pratećih bolesti

  • Pritisak i šećer – leče se uobičajenim lekovima za pritisak i šećernu bolest; kada se akromegalija kontroliše, potrebe za lekovima se često smanje.
  • Apneja u snu – aparat koji tokom sna blago potiskuje vazduh kroz masku (CPAP).
  • Zglobovi i karpalni tunel – fizikalna terapija, lekovi protiv bola, a kod karpalnog tunela ponekad i mala operacija.
  • Zubi i vilica – ortodontsko ili hirurško ispravljanje zagrižaja tek kada je bolest pod kontrolom.

Oporavak i okvirni rokovi

Otok šaka i lica, znojenje i glavobolja često se smanje već u prvim danima ili nedeljama posle uspešne operacije. Promene kostiju lica, šaka i stopala ostaju, a oštećenje zglobova se ne povlači, ali prestaje da napreduje. Posle operacije većina se vraća kancelarijskom poslu za 2–4 nedelje, a fizički teškom poslu i sportu za 4–6 nedelja. Prvih nedelja ne izduvavajte snažno nos i ne dižite teret, a o letenju avionom odlučuje hirurg. Uspeh operacije procenjuje se analizom IGF-1 oko 3 meseca posle zahvata, kada se radi i kontrolna MR.

Znaci za hitno javljanje

  • Bistra tečnost koja curi iz nosa – posebno kada se nagnete napred.
  • Jaka glavobolja, temperatura i ukočen vrat – moguće zapaljenje moždanica.
  • Jaka žeđ i mokrenje više litara dnevno.
  • Malaksalost, povraćanje, zbunjenost ili nizak pritisak – mogući pad natrijuma ili nedostatak kortizola.
  • Jako krvarenje iz nosa ili pad vida.

Kontrole i život sa akromegalijom

Tokom lečenja lekovima IGF-1 se proverava na 3–6 meseci, a kada je bolest stabilna, jednom do dva puta godišnje. MR se ponavlja prema veličini tumora i vrsti leka. Redovno se prate pritisak, šećer i masnoće, a ultrazvuk srca i snimanje sna ponavljaju se prema prvim nalazima. Kolonoskopija se ponavlja na 5 godina ako su nađeni polipi ili IGF-1 ostaje povišen, a na 10 godina ako je nalaz bio uredan. Kada je IGF-1 normalan, rizici bolesti se približavaju onima kod zdravih ljudi, pa većina može normalno da radi i živi.

Najčešća pitanja

U velikoj većini slučajeva nije, a deca obolelog nemaju veći rizik. Genetsko testiranje se predlaže kod osoba obolelih pre 30. godine i kada u porodici postoje tumori hipofize ili bolest paraštitastih žlezda.

Da, iako je plodnost kod nelečene bolesti često smanjena. Lekovi se obično prekidaju pre planiranog začeća, po dogovoru sa endokrinologom. Tokom trudnoće bolest je najčešće mirna, a vid se proverava kod većih tumora.

Za neke lekove da. Lanreotid i pegvisomant bolesnik ili član porodice može da daje kod kuće posle obuke, dok se oktreotid dugog dejstva obično daje u ambulanti.

Nosite ih u ručnom prtljagu, u torbi za hlađenje, uz potvrdu lekara. Planirajte termine injekcija tako da putovanje ne pomeri dozu za više od nekoliko dana.

Ako imate ispad vidnog polja ili dnevnu pospanost zbog apneje u snu, ne vozite dok se to ne leči i dok lekar ne proceni vid. Kada su vid i san uredni, vožnja nije ograničena.

Preporučuju se plivanje, vožnja bicikla i hodanje, koji štede zglobove. Teške tegove i kontaktne sportove odložite dok bolest nije pod kontrolom i dok kardiolog ne pregleda srce.

Umereno, povremeno. Alkohol podiže šećer i masnoće u krvi i pogoršava apneju u snu, koje su kod akromegalije ionako česte, pa ga je bolje svesti na minimum.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.