Meni
Zakažite pregled

Centralni dijabetes insipidus (deficit arginin-vazopresina)

Endokrinologija

Centralni dijabetes insipidus je retka bolest u kojoj organizam ne stvara dovoljno hormona arginin-vazopresina (AVP), koji se naziva i antidiuretski hormon (ADH). Ovaj hormon nastaje u hipotalamusu, delu mozga iznad hipofize, a u krv se oslobađa iz zadnjeg dela hipofize. Njegov zadatak je da bubrezima „kaže“ da zadrže vodu. Kada ga nema dovoljno, bubrezi izbacuju velike količine razblažene mokraće, a osoba je stalno žedna i mnogo pije.

Od 2022. godine za ovu bolest se koristi novi naziv: deficit arginin-vazopresina (skraćeno AVP-D). Stari naziv je često mešan sa šećernom bolešću, sa kojom nema veze osim zajedničke reči „dijabetes“, što na grčkom znači „protok“. Zbog te zabune pacijentima u bolnici dešavalo se da im se umesto dezmopresina proverava šećer ili da im lek izostane, ponekad sa teškim posledicama. Oblik u kojem hormona ima, ali bubrezi na njega ne reaguju, danas se zove rezistencija na arginin-vazopresin (AVP-R; ranije nefrogeni dijabetes insipidus).

Bolest se najčešće javlja posle operacije u predelu hipofize, kod tumora i zapaljenja u tom delu mozga ili posle povrede glave, a kod dela ljudi uzrok ostaje nepoznat. Dok osoba može slobodno da pije, žeđ je štiti od isušivanja, pa je bolest pre svega naporna, zbog čestog mokrenja i buđenja noću. Opasna postaje kada osoba ne može da pije, na primer posle nesreće, u bolnici ili u besvesnom stanju.

Lečenje je jednostavno: lek dezmopresin zamenjuje hormon koji nedostaje. Uz pravilnu upotrebu leka, posebno uz pravilo da se pije samo kada ste žedni, većina ljudi živi i radi bez ograničenja.

Šema glave sa hipotalamusom, hipofizom i štitastom žlezdom i spiskom hormona koje luče.
Vazopresin (antidiuretski hormon) nastaje u hipotalamusu, a skladišti se i luči iz zadnjeg režnja hipofize. Kada ga nema dovoljno, bubrezi ne mogu da zadrže vodu, pa se izlučuje mnogo razblažene mokraće. Izvor: LadyofHats / Wikimedia Commons, javno vlasništvo. Prevod oznaka na srpski.

Kako nastaje bolest

Kada telo izgubi vodu, krv postaje „gušća“, a ćelije u hipotalamusu to odmah osete. Tada se oslobađa vazopresin, koji u bubrezima otvara „kanale“ za vodu, pa se ona vraća u krv, a mokraća postaje tamnija i koncentrovanija. Istovremeno se javlja žeđ. Kod centralnog dijabetesa insipidusa vazopresina nema ili ga je premalo, pa bubrezi propuštaju vodu kao sito. Tegobe se javljaju tek kada propadne veliki deo ćelija koje stvaraju ovaj hormon, oko 80–90%.

Uzroci

  • Operacija hipofize i okolnih struktura – najčešći uzrok. Posle operacije bolest je češće prolazna, a ređe trajna.
  • Tumori – kraniofaringeom, germinom i metastaze drugih tumora, na primer karcinoma dojke ili pluća, koje zahvataju dršku i zadnji deo hipofize. Obični adenomi hipofize, iako su najčešći tumori hipofize, retko izazivaju ovu bolest pre operacije; videti nefunkcionalni adenom hipofize i tumore baze lobanje.
  • Povreda glave – teška povreda ili krvarenje u mozgu, nekada prolazno.
  • Zapaljenje – hipofizitis koji zahvata dršku i zadnji deo hipofize, uključujući oblik izazvan imunoterapijom raka.
  • Infiltrativne bolesti – histiocitoza Langerhansovih ćelija, sarkoidoza i druge bolesti u kojima se ćelije nakupljaju u dršci hipofize.
  • Nasledni oblici – retki, javljaju se u porodici, često u detinjstvu ili mladosti.
  • Nepoznat uzrok (idiopatski oblik) – kod dela ljudi ni detaljno ispitivanje ne otkrije uzrok. Tada se magnetna rezonanca ponavlja, jer se mali tumor ili infiltrativna bolest ponekad pokažu tek kasnije.

Tok posle operacije hipofize

Posle operacije u predelu hipofize pojačano mokrenje se često javi u prvim danima i prođe za nekoliko dana do nedelja. Kod dela pacijenata posle 5–10 dana nastupi suprotna faza: telo zadržava previše vode i pada natrijum u krvi. Zato se u tom periodu natrijum pažljivo prati, a dezmopresin se ne daje po rasporedu, već samo kada je mokrenje zaista obilno. Ako bolest traje duže od nekoliko meseci, verovatno je trajna.

Bolest koja se pojavi tek uz kortizol

Kod osoba kojima istovremeno nedostaje i kortizol, bolest može biti „skrivena“, jer manjak kortizola smanjuje izlučivanje vode. Kada se uvede hidrokortizon, mokrenje naglo postane obilno. Zbog toga se kod hipopituitarizma mokrenje prati i posle uvođenja hidrokortizona.

Trudnoća

U trudnoći posteljica stvara enzim koji razgrađuje vazopresin. Kod žene sa blagim, do tada neprepoznatim oblikom bolesti, ili kod bolesti jetre, to može izazvati prolazno pojačano mokrenje i žeđ, najčešće u drugoj polovini trudnoće. Posle porođaja ovaj oblik obično prolazi.

Faktori rizika i prevencija

Rizik imaju osobe koje se pripremaju za operaciju u predelu hipofize, osobe sa tumorom ili zapaljenjem u tom predelu i posle teške povrede glave. Samu bolest nije moguće sprečiti. Moguće je sprečiti njene komplikacije: pravilnim uzimanjem leka i time da osoblje u bolnici uvek zna da uzimate dezmopresin.

Mnogo mokraće i stalna žeđ

  • Obilno mokrenje – odrasla osoba izmokri više od 3 litra dnevno, a kod izražene bolesti i 10 litara ili više. Mokraća je bistra, kao voda.
  • Mokrenje noću – osoba se budi više puta da mokri i pije, pa je danju umorna i neispavana.
  • Jaka žeđ – mnogi imaju posebnu želju za hladnom vodom i ne mogu da izdrže bez vode ni kratko, na primer tokom vožnje ili sastanka.
  • Suva usta i koža, a kod nedovoljnog unosa tečnosti i zatvor.

Kada osoba ne može da nadoknadi tečnost

Ako osoba ne može da pije koliko mokri, nastaje isušivanje (dehidracija), a natrijum u krvi raste (hipernatrijemija). To se dešava kada je osoba bez svesti, posle nesreće ili operacije, kod povraćanja, kod starijih osoba sa demencijom, kod male dece i kod osoba koje su posle oštećenja hipotalamusa izgubile osećaj žeđi. Javljaju se:

  • Jaka slabost i malaksalost.
  • Razdražljivost, zbunjenost i pospanost.
  • Povišena temperatura i ubrzan puls.
  • Grčevi i gubitak svesti – kod teškog porasta natrijuma.

Tok bolesti

Bolest najčešće počne naglo: osoba može tačno da kaže od kog dana je počela da mnogo pije i mokri, što je razlikuje od navike da se mnogo pije. Posle operacije ili povrede tegobe se mogu povući za nekoliko dana ili nedelja. Kod tumora i zapaljenja bolest obično ostaje trajna, a kasnije se mogu javiti i nedostaci drugih hormona hipofize, pa su redovne kontrole neophodne.

Razlika od drugih stanja sa mnogo mokrenja

  • Šećerna bolest – i ona izaziva žeđ i mnogo mokrenja, ali zbog šećera koji izlazi mokraćom. Otkriva se jednostavnom analizom šećera u krvi i mokraći; videti dijabetes (šećernu bolest).
  • Primarna polidipsija – osoba pije previše tečnosti iz navike, zbog saveta da „treba piti mnogo vode“, zbog suvih usta od lekova ili zbog psihijatrijske bolesti, a bubrezi ispravno izbacuju višak. Kod nje dezmopresin može da bude opasan, jer izaziva pad natrijuma.
  • Rezistencija na vazopresin – bubrezi ne reaguju na hormon, na primer zbog dugotrajnog uzimanja litijuma, visokog kalcijuma kod hiperparatireoidizma, niskog kalijuma ili nasledne bolesti.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – zbunjenost, pospanost, grčevi ili gubitak svesti kod osobe sa ovom bolešću, kao i nemogućnost da pije ili zadrži tečnost zbog povraćanja; isto važi za jaku glavobolju, mučninu i zbunjenost posle uzimanja dezmopresina (pozovite 194 ili idite u hitnu službu).
  • Bez odlaganja – u roku od dan–dva ako posle operacije hipofize ili povrede glave počnete da mokrite velike količine i stalno ste žedni.
  • Uskoro – zakažite pregled ako nedeljama mokrite mnogo, budite se noću da biste pili i mokrili, a šećer u krvi vam je normalan.

Razgovor i osnovne analize

Na pregledu endokrinologa lekar pita kada su tegobe počele, koliko pijete, šta pijete i da li se budite noću, kao i o operacijama, povredama glave, lekovima (posebno litijumu) i drugim bolestima. Prvi korak je da se potvrdi da je mokraće zaista mnogo i da je razblažena.

  • Merenje količine mokraće za 24 sata – mokraća se skuplja u posudu tokom celog dana i noći; više od 3 litra kod odrasle osobe smatra se obilnim mokrenjem.
  • Natrijum i osmolalnost krvi – pokazuju koliko je krv „koncentrovana“.
  • Osmolalnost mokraće – pokazuje koliko je mokraća razblažena.
  • Šećer, kalcijum, kalijum i rad bubrega – isključuju šećernu bolest i druge uzroke obilnog mokrenja.

Ove analize su deo laboratorijskih analiza u endokrinologiji. Ako je natrijum u krvi povišen, a mokraća razblažena, dijagnoza je jasna i dodatni testovi često nisu potrebni. Kod normalnog natrijuma potrebno je razlikovati bolest od primarne polidipsije, i za to služe dinamski funkcionalni testovi.

Kopeptin

Sam vazopresin je teško tačno izmeriti. Zato se meri kopeptin, deo istog molekula koji se oslobađa zajedno sa vazopresinom i stabilan je u krvi. Nizak kopeptin posle podsticaja ukazuje na nedostatak hormona. Veoma visok kopeptin bez prethodnog uzdržavanja od tečnosti ukazuje da hormona ima, ali da bubrezi na njega ne reaguju.

Test sa hipertoničnim rastvorom

Test sa hipertoničnim rastvorom soli radi se u bolnici. U venu se daje slaniji rastvor od krvi, dok natrijum ne poraste do određene granice, a krv se vadi na pola sata. Na kraju se meri kopeptin. Test traje 2–3 sata i daje najpouzdaniji odgovor. Tokom testa osoba može da oseti jaku žeđ, glavobolju ili mučninu, koje brzo prolaze kada se posle testa popije voda.

Test sa argininom

Test sa argininom je jednostavniji. Arginin, aminokiselina koja podstiče lučenje hormona hipofize, daje se u venu tokom 30 minuta, a kopeptin se meri posle sat vremena. Pacijenti ga lakše podnose, ali je nešto manje pouzdan, pa se kod nejasnog nalaza dopunjuje drugim testom.

Test žeđi

Test žeđi (test uskraćivanja tečnosti) je najstariji test. Osoba ne pije nekoliko sati, uz stalno merenje težine, natrijuma i koncentracije mokraće. Kod zdrave osobe mokraća postaje koncentrovana, a kod ove bolesti ostaje razblažena. Na kraju se daje dezmopresin: ako se mokraća tada koncentriše, problem je u nedostatku hormona, a ako ne, u bubrezima. Test je dug i naporan i kod blažih oblika ne daje uvek jasan odgovor, pa se danas sve češće zamenjuje testovima sa kopeptinom.

Magnetna rezonanca

Kada je dijagnoza postavljena, magnetna rezonanca hipofize traži uzrok. Zadnji deo hipofize kod zdravih ljudi na snimku obično svetli, jer sadrži uskladišten hormon; kod ove bolesti taj „svetli znak“ najčešće nedostaje. Zadebljana drška hipofize ukazuje na zapaljenje, infiltrativnu bolest ili tumor, pa se snimak ponavlja ili se rade dodatni pregledi. Proveravaju se i ostali hormoni hipofize.

Kako se pripremiti za pregled

  • Dnevnik pijenja i mokrenja – 2–3 dana zapisujte koliko pijete i koliko i kada mokrite.
  • Spisak lekova – posebno litijum, diuretici, lekovi za raspoloženje i lekovi koji izazivaju suva usta.
  • Pre testa – lekar će vam reći koliko dugo pre testa ne pijete i da li tada prekidate dezmopresin; ne ograničavajte tečnost sami kod kuće.
  • Raniji nalazi – snimci glave, otpusne liste posle operacije i nalazi natrijuma.

Kako se donosi odluka

Cilj lečenja je da se smanje mokrenje i žeđ, posebno noću, a da natrijum u krvi ostane normalan. Kod blagog oblika, kada osoba mokri nešto više od normalnog i dobro se oseća, lečenje lekom ponekad nije potrebno. Istovremeno se leči i uzrok bolesti, ako je poznat.

Dezmopresin

Dezmopresin je lek sličan prirodnom vazopresinu, ali deluje duže i ne podiže krvni pritisak. Doza i raspored određuju se za svaku osobu posebno. Često se počinje jednom dozom uveče, da bi se izbeglo buđenje noću, a zatim se po potrebi dodaje dnevna doza.

  • Tablete – najčešći oblik, pogodne za većinu pacijenata.
  • Tablete koje se tope pod jezikom – pogodne za osobe koje teško gutaju ili rade bez pauze za vodu.
  • Sprej za nos – deluje brzo, ali se kod prehlade i zapušenog nosa slabije upija, pa se tada prelazi na tablete.
  • Injekcija – koristi se u bolnici, posle operacije i kod osoba koje ne mogu da uzimaju lek na usta.

Nizak natrijum i pauza u dozi

Najvažniji rizik lečenja je pad natrijuma u krvi (hiponatrijemija). Dok dezmopresin deluje, bubrezi zadržavaju vodu; ako osoba tada pije više nego što je žedna, voda se nakuplja u telu i razblažuje krv. Pad natrijuma izaziva glavobolju, mučninu, povraćanje, zbunjenost, a kod teškog pada grčeve i gubitak svesti.

  1. Pijte samo kada ste žedni – ne pijte „za svaki slučaj“ ni zato što se preporučuje mnogo vode.
  2. Pauza u dozi – jednom nedeljno, prema dogovoru sa lekarom, sledeća doza se odloži dok se ne vrati obilno mokrenje. Tako telo izbaci višak vode koji se možda nakupio.
  3. Provera natrijuma – posle početka lečenja ili promene doze u roku od oko nedelju dana, a zatim periodično.
  4. Oprez uz alkohol i veće količine tečnosti – zabave, maratoni i veliki napori uz mnogo pića povećavaju rizik.
  5. Oprez uz neke lekove – lekovi protiv bolova iz grupe nesteroidnih antiinflamatornih lekova i neki antidepresivi i antiepileptici pojačavaju zadržavanje vode; recite lekaru za svaki novi lek.

Posle operacije hipofize

U prvim danima posle operacije dezmopresin se daje samo kada je mokrenje obilno, a natrijum se meri svakodnevno. Na otpustu pacijent dobija lek samo ako obilno mokrenje traje, uz uputstvo kako da prepozna nizak i visok natrijum. Posle nekoliko nedelja ili meseci lekar proverava, odlaganjem leka, da li se lučenje hormona oporavilo, jer je bolest posle operacije često prolazna.

Kada je izgubljen osećaj žeđi

Retko, kod oštećenja hipotalamusa, osoba izgubi i osećaj žeđi. Tada ne sme da se oslanja na žeđ: dobija dezmopresin u stalnoj dozi i tačno propisanu količinu tečnosti, svakog dana se meri u isto vreme, a natrijum proverava češće. Lečenje se planira sa endokrinologom i porodicom.

Lečenje uzroka i boravak u bolnici

Lečenje uzroka zavisi od bolesti: tumor se operiše ili zrači, a hipofizitis i infiltrativne bolesti leče se lekovima koji smiruju zapaljenje ili hemoterapijom. Dezmopresin se uglavnom uvodi ambulantno. U bolnicu se ide posle operacije, radi testova sa kopeptinom i kod poremećaja natrijuma.

Hitno stanje: kada ne možete da pijete

Ako osoba sa ovom bolešću ne može da pije, zbog nesreće, operacije, povraćanja ili gubitka svesti, vrlo brzo nastaju dehidracija i visok natrijum. Potrebni su hitan prijem, tečnost u venu i dezmopresin u injekciji. Natrijum se spušta postepeno, uz merenje na nekoliko sati, jer prebrzo spuštanje može oštetiti mozak. Kod svakog prijema u bolnicu i pre svake operacije recite lekarima da imate deficit arginin-vazopresina i da dezmopresin ne sme da se izostavi, a ni da se daje bez praćenja natrijuma.

Oporavak i okvirni rokovi

Mokrenje i žeđ se smanjuju već posle prve doze, a san se popravlja u prvim danima lečenja. Uz podešenu dozu nema ograničenja u radu, sportu i putovanjima. Na vrućini i pri naporu pijte prema žeđi i nosite vodu sa sobom. Na put ponesite lek u ručnom prtljagu i rezervu; kod promene vremenske zone večernju dozu uzimajte pred spavanje po lokalnom vremenu.

Znaci za hitno javljanje

  • Glavobolja, mučnina, povraćanje ili zbunjenost uz dezmopresin – mogući nizak natrijum.
  • Grčevi ili gubitak svesti.
  • Povraćanje ili proliv zbog kojih ne možete da pijete.
  • Jaka žeđ, slabost i zbunjenost kada lek nije uzet ili nije delovao.

Kontrole i život sa bolešću

Dok se doza podešava, natrijum se proverava češće, a kasnije na 6–12 meseci i kod svake promene leka ili zdravlja. Magnetna rezonanca se ponavlja prema uzroku, a kod nepoznatog uzroka u prvim godinama redovno. Proveravaju se i ostali hormoni hipofize. Nosite karticu ili narukvicu na kojoj piše da imate deficit arginin-vazopresina (centralni dijabetes insipidus) i da uzimate dezmopresin, posebno ako vam nedostaje i kortizol.

Najčešća pitanja

Da. Dezmopresin se nastavlja tokom trudnoće i dojenja, a potrebna doza u trudnoći može da poraste. Natrijum se tada proverava češće, a porođaj se planira uz znanje lekara da uzimate ovaj lek.

Povremeno i umereno, da. Pivo i druga pića u većoj količini povećavaju unos tečnosti i rizik od niskog natrijuma, a alkohol otežava da prepoznate stvarnu žeđ. Te večeri ne pijte ništa preko žeđi.

Da. Kod dugih napora, na primer maratona, pijte prema žeđi, a ne po rasporedu, jer kombinacija dezmopresina i velike količine tečnosti može da snizi natrijum. Pre takmičenja plan dogovorite sa lekarom.

Najčešće nije, jer je posledica operacije, tumora, povrede ili zapaljenja. Retki nasledni oblici javljaju se u više članova porodice, obično od detinjstva; tada se savetuje genetsko testiranje.

Da, uz podešenu terapiju. Na duže vožnje ponesite vodu i lek. Ako imate i oštećenje vidnog polja zbog tumora hipofize, o vožnji odlučuje oftalmolog.

Ako primetite da ponovo mnogo mokrite, uzmite dozu kada se setite. Ne uzimajte duplu dozu sledeći put. Jedna propuštena doza obično izaziva samo pojačano mokrenje i žeđ, uz uslov da imate pristup vodi.

Lek ne leči bolest, već zamenjuje hormon koji nedostaje, pa se tegobe vraćaju posle prekida. Izuzetak je bolest posle operacije ili povrede, kada lekar proverava da li se lučenje hormona oporavilo.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.