Meni
Zakažite pregled

Alergijski rinitis kod dece (polenska kijavica i alergija na grinje)

Dečja pulmologija

Alergijski rinitis je upala sluzokože nosa koja nastaje kada imunološki sistem preterano reaguje na bezopasne čestice iz vazduha, kao što su polen, grinje, dlaka životinja ili spore buđi. Jedna je od najčešćih hroničnih bolesti dece, a cilj lečenja je da dete mirno spava, normalno diše na nos i bavi se sportom bez tegoba.

Poznato i kao: polenska kijavica; engl. allergic rhinitis in children.

Ukratko o lečenju alergijskog rinitisa kod dece

Dijagnostikarazgovor i pregled; kožne probe (prick test) ili specifična IgE antitela u krvi; pregled ORL specijaliste kod jednostranih tegoba
Metode lečenjakortikosteroidi u spreju za nos; antihistaminici druge generacije; ispiranje nosa fiziološkim rastvorom; alergen-specifična imunoterapija
Povezane temeDečja pulmologija · astma kod dece · alergija na hranu kod dece · klinički pregled dečjeg pulmologa

Alergijski rinitis je upala sluzokože nosa koja nastaje kada imunološki sistem preterano reaguje na inače bezopasne čestice iz vazduha: polen, grinje iz kućne prašine, dlaku i perut životinja ili spore buđi. Dete kija u nizovima, nos mu curi ili je stalno zapušen, svrbe ga nos i oči. Tegobe se ponavljaju u isto doba godine ili traju tokom cele godine.

Alergijski rinitis je jedna od najčešćih hroničnih bolesti dece, a javlja se kod svakog petog do svakog četvrtog deteta školskog uzrasta. Često se godinama pogrešno smatra „stalnim prehladama“. Iako nije opasan, može ozbiljno da smeta: dete loše spava, diše na usta, hrče, umorno je i nervozno, slabije se koncentriše u školi, a tegobe se pogoršavaju upravo u periodu testova i takmičenja.

Alergijski rinitis i astma kod dece su usko povezani. Veliki deo dece sa astmom ima i alergijski rinitis, a nelečen rinitis otežava kontrolu astme. Zbog toga dečji pulmolog kod dece sa alergijskim tegobama nosa uvek proverava i pluća. Uz pravilno lečenje većina dece nema značajnih tegoba, a kod dela dece se alergen-specifičnom imunoterapijom može uticati i na sam tok bolesti.

Kako nastaje alergijska reakcija

Kod deteta sklonog alergijama imunološki sistem pri prvim susretima sa alergenom stvara posebna antitela, IgE. Ona se vezuju za mastocite, ćelije u sluzokoži nosa i očiju. Pri sledećem kontaktu alergen se veže za antitela, a mastociti oslobađaju histamin i druge materije. Za nekoliko minuta javljaju se kijanje, svrab i curenje nosa. Nekoliko sati kasnije upala se nastavlja i sluzokoža otekne, pa je nos zapušen. Ako je dete stalno izloženo alergenu, upala postaje trajna.

Vrste alergijskog rinitisa

  • Sezonski (polenska kijavica) – tegobe se javljaju u periodu cvetanja biljaka na koje je dete alergično. Kod nas su to drveće u proleće (breza, leska, jova), trave krajem proleća i početkom leta i korovi krajem leta i početkom jeseni, posebno ambrozija.
  • Celogodišnji – izazivaju ga grinje iz kućne prašine, dlaka i perut životinja (mačka, pas, glodari), buđ i bubašvabe. Tegobe traju tokom cele godine, uz pogoršanja.
  • Mešoviti – dete je alergično i na sezonske i na celogodišnje alergene.

Faktori rizika

  • Nasledna sklonost – alergije ili astma kod roditelja, posebno kod oba roditelja.
  • Druge alergijske bolesti deteta – atopijski dermatitis (ekcem) u ranom detinjstvu, alergija na hranu, astma.
  • Izloženost duvanskom dimu i zagađenom vazduhu – pojačava upalu sluzokože.
  • Okolina – vlaga i buđ u stanu, tepisi i plišane igračke u spavaćoj sobi.

Prevencija i smanjenje izloženosti

Sigurna prevencija nastanka alergije ne postoji. Kod deteta sa potvrđenom alergijom smanjenje izloženosti alergenu smanjuje tegobe:

  • Grinje – navlake za dušek i jastuk koje ne propuštaju grinje, pranje posteljine na 60 stepeni jednom nedeljno, što manje tepiha i plišanih igračaka u spavaćoj sobi, provetravanje i umerena vlažnost prostorija.
  • Polen – zatvoreni prozori u vreme jakog cvetanja, posebno ujutru i po vetrovitom danu, tuširanje i pranje kose posle boravka napolju, sušenje veša u kući, sunčane naočare.
  • Životinje – ljubimac van dečje sobe, a kod jakih tegoba razmotriti udomljavanje kod drugih ljudi.
  • Buđ – uklanjanje uzroka vlage i buđi.

Tipične tegobe nosa

  • Kijanje u nizovima – često ujutru ili posle izlaganja alergenu.
  • Curenje bistrog, vodenastog sekreta iz nosa.
  • Zapušen nos – dete diše na usta, hrče, govori „kroz nos“.
  • Svrab nosa – dete trlja nos dlanom nagore („alergijski pozdrav“), pa se na nosu može pojaviti poprečna bora.
  • Slivanje sekreta niz grlo – nakašljavanje i kašalj, posebno noću.

Tegobe očiju i druge tegobe

  • Alergijski konjunktivitis – svrab, crvenilo, suzenje i otok kapaka, najčešće kod polenske alergije.
  • Tamni podočnjaci zbog otoka i usporenog odliva krvi.
  • Umor, loš san i slabija koncentracija – zbog noćnog disanja na usta i buđenja.
  • Slabiji njuh i ukus.
  • Svrab neba, grla i ušiju.

Kako razlikovati alergiju od prehlade

Prehlada traje sedam do deset dana, često prati temperatura, a sekret iz nosa posle nekoliko dana postaje gust. Kod alergijskog rinitisa nema temperature, sekret je bistar, svrab je izražen, a tegobe traju nedeljama, ponavljaju se u istom periodu godine ili u istim okolnostima, na primer pri igri sa mačkom ili čišćenju prašine.

Komplikacije i pridružene bolesti

Nelečen alergijski rinitis kod dece se povezuje sa češćim upalama sinusa i uha, poremećajima spavanja, disanjem na usta koje može da utiče na razvoj zuba i vilice, i lošijom kontrolom astme. Kod dece alergične na polen ponekad se javlja svrab i otok usana posle jedenja svežeg voća ili povrća, takozvani oralni alergijski sindrom.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno (pozovite 194 ili idite u najbližu hitnu službu) – otok usana, jezika ili grla, otežano disanje ili gutanje, sviranje u grudima koje ne prolazi posle leka, ili opšta alergijska reakcija sa osipom i malaksalošću.
  • Bez odlaganja (isti dan) – jak bol u licu ili uhu sa temperaturom, otok oko oka, jako crvenilo i bol oka.
  • Uskoro (zakazani pregled) – tegobe nosa koje se ponavljaju ili traju duže od dve nedelje, hrkanje i disanje na usta, kašalj ili sviranje uz kijavicu, tegobe koje ometaju san i školu.

Razgovor i pregled

Lekar pita kada se tegobe javljaju, u kom periodu godine, gde i u kojim okolnostima, kakav je efekat lekova, da li dete ima ekcem, astmu ili alergiju na hranu i da li roditelji imaju alergije. Pregleda nos, gde se kod alergije često vidi bleda, otečena sluzokoža, kao i oči, grlo i uši, i sluša pluća. Kod deteta sa alergijskim rinitisom dečji pulmolog posebno traži znake astme.

Alergološko testiranje

  • Kožne probe (prick test) – na kožu podlaktice nanose se kapi standardizovanih rastvora alergena (grinje, polen drveća, trava i korova, dlaka životinja, buđ). Koža se kroz kap lako ubode posebnom lancetom. Posle 15 do 20 minuta meri se crveni otok na mestu pozitivne probe. Test je brz, malo neprijatan i može da se radi već kod male dece.
  • Specifična IgE antitela u krvi – zamena za kožne probe kada one nisu moguće, na primer kod rasprostranjenog ekcema ili kada dete ne može da prekine lekove protiv alergije. Komponentna dijagnostika (testiranje na pojedinačne delove alergena) koristi se kod izbora imunoterapije.

Važno je da se nalaz tumači uz tegobe. Pozitivna proba bez tegoba pri kontaktu sa tim alergenom znači samo da je dete senzibilisano, ne i da je taj alergen uzrok tegoba.

Drugi pregledi

  • Spirometrija i FeNO – kod dece sa kašljem, sviranjem ili otežanim disanjem, radi procene astme.
  • Pregled ORL specijaliste – kod jednostranih tegoba, stalno zapušenog nosa uprkos lečenju, sumnje na uvećan treći krajnik, polipe ili iskrivljenu nosnu pregradu.
  • Rendgen sinusa i CT – kod dece se ne rade radi dijagnoze alergijskog rinitisa.

Šta nalazi znače

Dijagnoza je potvrđena kada su tipične tegobe povezane sa izlaganjem alergenu na koji je dokazana senzibilizacija. Nalaz pomaže da se planira izbegavanje alergena, izbor lekova i procena da li je dete kandidat za imunoterapiju. Negativni testovi kod tipičnih tegoba upućuju na druge uzroke, kao što su nealergijski rinitis, uvećan treći krajnik ili ponavljane infekcije.

Kako se pripremiti za pregled

  • Antihistaminike (lekove protiv alergije u tabletama i sirupu) obično treba prekinuti pet do sedam dana pre kožnih proba, prema uputstvu lekara. Sprejeve kortikosteroida za nos i pumpice za astmu ne prekidajte.
  • Dnevnik tegoba – kada se javljaju, gde, uz koje okolnosti.
  • Kremu na podlakticama ne nanosite na dan testiranja.
  • Ranije nalaze alergoloških testova ponesite.

Kako se donosi odluka

Cilj lečenja je da dete mirno spava, normalno diše na nos, ide u školu i bavi se sportom bez tegoba. Lečenje se bira prema vrsti alergena, težini i trajanju tegoba i prema tome da li dete ima i astmu. Kombinuju se izbegavanje alergena, lekovi i, kod odabrane dece, imunoterapija.

Lekovi

  • Kortikosteroidi u spreju za nos – najdelotvorniji lekovi za alergijski rinitis, posebno kod zapušenog nosa. Smiruju upalu sluzokože. Pun efekat se postiže posle nekoliko dana redovne upotrebe. U dozama za decu su bezbedni za dugotrajnu primenu, a u krv dospeva vrlo mala količina leka.
  • Antihistaminici druge generacije – tablete ili sirupi koji brzo smiruju kijanje, curenje i svrab, a ne izazivaju pospanost kao stariji lekovi. Manje deluju na zapušenost nosa.
  • Antihistaminici u spreju za nos i kapi za oči – brzo deluju na tegobe nosa i očiju.
  • Kombinovani sprejevi – kortikosteroid i antihistaminik u istom spreju, kod starije dece sa jačim tegobama.
  • Montelukast – ponekad kod dece koja imaju i astmu, uz praćenje promena sna i raspoloženja.
  • Ispiranje nosa fiziološkim rastvorom – uklanja alergene i sekret, smanjuje potrebu za lekovima.

Kapi za nos koje skupljaju sluzokožu ne koriste se duže od tri do pet dana, jer dugotrajna upotreba izaziva „povratnu“ zapušenost.

Pravilna upotreba spreja za nos

  1. Neka dete prvo izduva ili ispere nos.
  2. Glavu blago nagnite napred.
  3. Vrh spreja stavite u nozdrvu i usmerite ga ka spoljnom uglu oka iste strane, a ne ka nosnoj pregradi.
  4. Pritisnite sprej dok dete lagano udiše kroz nos.
  5. Ponovite sa drugom nozdrvom.

Usmeravanje spreja ka pregradi može da izazove krvarenje iz nosa. Kod sezonske alergije sprej je najbolje početi nedelju do dve pre očekivanog početka sezone polena.

Alergen-specifična imunoterapija

Imunoterapija je jedini način lečenja koji menja sam tok alergije. Dete dobija postepeno povećavane, a zatim redovne doze alergena na koji je alergično, u obliku kapi ili tableta pod jezik ili, ređe, injekcija. Imunološki sistem se postepeno „navikava“ na alergen. Lečenje traje tri do pet godina, a efekat se zadržava i posle završetka. Kod dece može da smanji tegobe rinitisa, potrebu za lekovima i, prema dostupnim istraživanjima, verovatnoću razvoja astme. Pogodna je za decu, najčešće od pete godine, sa jasno dokazanom alergijom na jedan ili mali broj alergena (grinje, polen trava, drveća ili ambrozije) i tegobama koje se ne kontrolišu dovoljno lekovima. Odluku donosi alergolog ili dečji pulmolog, a prvu dozu dete obično dobija pod nadzorom lekara.

Kada je potreban hirurški zahvat

Operacija ne leči alergiju. ORL specijalista može preporučiti zahvat kod dece kod kojih uvećan treći krajnik, polipi ili iskrivljena nosna pregrada dodatno otežavaju disanje, posle procene. Boravak u bolnici zbog alergijskog rinitisa nije potreban.

Život sa alergijskim rinitisom

  • Škola – lekovi koji ne izazivaju pospanost i redovno lečenje tokom sezone polena pomažu koncentraciji. U periodu testova važno je ne prekidati terapiju.
  • Sport – dozvoljen bez ograničenja. Tokom sezone polena bolje je trenirati u zatvorenom ili posle kiše, a posle treninga se istuširati.
  • Putovanja i raspust – boravak na moru ili planini van perioda cvetanja može da donese olakšanje polenskim alergičarima.
  • Pratite prognozu polena – mnoge službe objavljuju koncentracije polena po danima.
  • Znaci za hitno javljanje – otok usana i grla, otežano disanje ili gutanje.

Kontrole

Deca sa alergijskim rinitisom idu na kontrolu pred sezonu polena ili na šest do dvanaest meseci, a češće tokom imunoterapije. Na kontroli se procenjuje odgovor na lečenje, tehnika upotrebe spreja i pojava astme. Alergološke probe se ponavljaju kada se tegobe promene ili pre odluke o imunoterapiji.

Najčešća pitanja

Kod dela dece tegobe vremenom oslabe, ali kod većine alergija traje i u odraslom dobu. Lečenje i imunoterapija mogu znatno da smanje tegobe.

Savremeni sprejevi u preporučenim dozama nisu pokazali značajan uticaj na rast. Lekar ipak koristi najmanju delotvornu dozu i prati dete.

Samo kod potvrđene alergije na tu životinju i jakih tegoba uprkos lečenju. Odluku donesite posle razgovora sa lekarom.

Da. Polenska kijavica često počinje između pete i desete godine, posle nekoliko sezona izlaganja polenu.

Može. Kod polenske alergije ponekad svrbe usta posle svežeg voća. To se razlikuje od prave alergije na hranu i procenjuje se kod lekara.

Promena mesta ne leči alergiju, a na novom mestu mogu da postoje drugi alergeni. Ponekad privremeno olakšava tegobe tokom sezone polena.

Kapi i tablete pod jezik nisu bolne i daju se kod kuće. Injekcije su mali ubod pod kožu, kao kod vakcine.

Dete prvo izduva ili ispere nos, glava se blago nagne napred, a vrh spreja se usmeri ka spoljnom uglu oka iste strane, a ne ka nosnoj pregradi. Usmeravanje spreja ka pregradi može da izazove krvarenje iz nosa.

Kod sezonske alergije sprej je najbolje početi nedelju do dve pre očekivanog početka sezone polena.

Lečenje traje tri do pet godina, a efekat se zadržava i posle završetka. Imunoterapija je jedini način lečenja koji menja sam tok alergije.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Medical Hospital se nalazi u Beogradu, u rezidencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs.

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od 00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 36 00 i +381 67 777 36 00

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama, je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.