Meni
Zakažite pregled

Bol u sakroilijačnom zglobu (disfunkcija SI zgloba)

Anesteziologija i terapija bola, Ortopedija
dr Džihan Abazović, Sava Medical bolnica

Dr Džihan Abazović

Specijalista urgentne medicine – regenerativna medicina.
Dr Nikola Vasilijević, anesteziolog, Sava Medical Hospital

Dr Nikola Vasilijević

Anesteziolog

Bol u sakroilijačnom zglobu potiče iz zgloba između krsne kosti i bočne kosti karlice i izaziva oko 15 do 30% hroničnog bola u donjem delu leđa, pa se lako zameni sa išijasom ili bolom iz kuka. U Sava Medical Hospital u Beogradu injekcije u ovaj zglob daju se pod kontrolom rendgena ili ultrazvuka.

Poznato i kao: disfunkcija SI zgloba, sakroileitis; engl. sacroiliac joint pain.

Ukratko o lečenju bola u sakroilijačnom zglobu

Dijagnostikarendgenski snimak karlice; magnetna rezonanca karlice i sakroilijačnih zglobova
Metode lečenjavežbe i lekovi; injekcija kortikosteroida i lokalnog anestetika; PRP; BMAC i SVF kod artroze; radiofrekventna denervacija
Trajanje operacijeinjekcija traje 10 do 20 minuta
Boravak u bolniciposle injekcije kući istog dana
Oporavakkancelarijski posao obično sledećeg dana; fizički posao i sport postepeno tokom 1 do 3 nedelje
Kontroleposle 2 do 6 nedelja
Povezane temeRegenerativna medicina · injekcija u sakroilijačni zglob · bol u donjem delu leđa · ankilozirajući spondilitis

Bol u sakroilijačnom zglobu je bol koji potiče iz zgloba između krsne kosti (sakruma), trouglaste kosti na dnu kičme, i bočne kosti karlice (ilijačne kosti). Sa svake strane postoji po jedan sakroilijačni zglob, koji se na leđima nalazi ispod dve male udubine iznad zadnjice. Zglob se pomera veoma malo, ali je izuzetno važan: preko njega se težina gornjeg dela tela prenosi na karlicu i noge, a pri hodu i trčanju ublažava udarce.

Procenjuje se da sakroilijačni zglob izaziva oko 15 do 30% hroničnog bola u donjem delu leđa. Bol se najčešće oseća sa jedne strane krsta i u zadnjici, a može se širiti u prepone ili niz zadnju stranu buta, pa se lako zameni sa išijasom ili bolom iz kuka. Zato je ovaj uzrok bola često dugo neprepoznat.

Lečenje počinje vežbama, prilagođavanjem aktivnosti i lekovima. Kada bol traje, primenjuju se injekcije u zglob pod kontrolom rendgena ili ultrazvuka, koje istovremeno potvrđuju da bol potiče iz zgloba i smanjuju ga. U okviru regenerativne medicine u zglob i okolne ligamente može se ubrizgati plazma bogata trombocitima (PRP). Opšte informacije o bolu u krstima nalaze se u tekstu o bolu u donjem delu leđa i išijasu.

Kortikosteroidne injekcije i radiofrekventnu denervaciju izvodi specijalista terapije bola; vidi Anesteziologija i terapija bola i blokada i radiofrekventna denervacija fasetnih zglobova.

Ilustracija karlice odpozadi sa označenim sakroilijačnim zglobovima, krsnom kosti i išijadičnim nervom
Ilustracija karlice odpozadi. Sakroilijačni zglobovi spajaju krsnu kost sa bočnim kostima karlice, a pored njih prolazi išijadični nerv. Izvor: BruceBlaus (Blausen Medical) / Wikimedia Commons, CC BY 3.0. Prevod oznaka na srpski; prilagođena slika pod CC BY 3.0.

Kako nastaje bol

Sakroilijačni zglob drže snažni ligamenti, a njegova stabilnost zavisi i od mišića karlice, trupa i zadnjice. Bol nastaje kada se zglob preoptereti, kada se ligamenti istegnu ili oslabe, kada se zglobne površine istroše ili kada se zglob zapali. Prevelika pokretljivost zgloba, ali i njegova ukočenost, mogu izazvati bol, jer se opterećenje neravnomerno prenosi.

Najčešći uzroci

  • Povreda – pad na zadnjicu, saobraćajna nesreća sa udarcem kroz noge, nagli iskorak u rupu.
  • Ponavljano opterećenje – trčanje, sportovi sa doskocima i jednostranim opterećenjem, kao što su golf, tenis i klizanje.
  • Trudnoća i porođaj – hormoni opuštaju ligamente, a težina i promena držanja opterećuju zglob. Bol se može zadržati i posle porođaja.
  • Artroza sakroilijačnog zgloba – trošenje zglobnih površina sa godinama, kao kod osteoartritisa drugih zglobova.
  • Razlika u dužini nogu i promenjen hod – npr. kod artroze kuka ili kolena, posle povreda stopala.
  • Posle operacije kičme – posebno posle učvršćivanja donjeg dela kičme, kada se opterećenje prenese na sakroilijačni zglob; vidi bol posle operacije kičme.
  • Zapaljenje zgloba (sakroileitis) – kod ankilozirajućeg spondilitisa, psorijaznog artritisa, reaktivnog artritisa i retko kod infekcije. Ova stanja se leče drugačije, uz reumatologa.

Faktori rizika

  • Trudnoća i period posle porođaja.
  • Gojaznost – povećava opterećenje zgloba.
  • Sedentarni način života i slabi mišići trupa i zadnjice.
  • Ranija operacija donjeg dela kičme.
  • Sportovi sa jednostranim opterećenjem.

Prevencija

Rizik se smanjuje redovnim jačanjem mišića trupa, karlice i zadnjice, održavanjem zdrave telesne težine, postepenim povećanjem opterećenja u sportu i pravilnim podizanjem tereta. U trudnoći pomažu vežbe prilagođene trudnicama i, po potrebi, karlični pojas.

Tipične tegobe

  • Bol sa jedne strane krsta – ispod pojasa, tačno iznad zadnjice; pacijent često jednim prstom pokaže bolno mesto.
  • Bol u zadnjici – može se širiti u prepone ili niz zadnju i spoljnu stranu buta, najčešće ne ispod kolena.
  • Bol pri prelasku iz sedenja u stajanje – i pri ustajanju iz automobila.
  • Bol pri dugom stajanju ili sedenju – naročito na bolnoj strani.
  • Bol pri penjanju uz stepenice, stajanju na jednoj nozi i okretanju u krevetu.

Manje tipične tegobe

Neki ljudi osećaju nestabilnost karlice, kao da „noga popušta“, ili škljocanje u krstima. Bol se ponekad javlja sa obe strane, naročito u trudnoći i kod zapaljenskih bolesti. Kod sakroileitisa u sklopu ankilozirajućeg spondilitisa bol je tipično najjači ujutru i u drugoj polovini noći, praćen ukočenošću koja traje duže od pola sata i popušta pri kretanju.

Kako se razlikuje od išijasa

Kod išijasa zbog pritiska na nervni koren bol se širi ispod kolena, često do stopala, uz trnjenje, a ponekad i slabost noge. Bol iz sakroilijačnog zgloba obično ostaje iznad kolena i nije praćen promenama osećaja i snage. Ova razlika nije uvek jasna, pa je potreban pregled.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – kod bola u krstima uz otežano mokrenje, gubitak kontrole mokrenja ili stolice, utrnulost u predelu međice ili naglu slabost nogu; kod visoke temperature uz jak bol u krstima; posle teške povrede.
  • Bez odlaganja (isti ili sledeći dan) – ako je bol izuzetno jak, ne popušta ni u mirovanju, ili postoji neobjašnjiv gubitak telesne težine ili ranije lečen karcinom.
  • Uskoro – ako bol u krstima i zadnjici traje duže od 4 do 6 nedelja, budi vas noću i ujutru prati duga ukočenost, ili ometa posao i san.

Pregled

Dijagnoza počinje pregledom ortopeda i traumatologa ili pregledom specijaliste terapije bola. Lekar ispituje gde je bol najjači, kako je počeo, šta ga pojačava i da li postoje znaci zapaljenske bolesti. Pregledom se procenjuju kičma, kukovi i nervi nogu, da bi se isključili drugi izvori bola.

Provokativni testovi

Postoji nekoliko jednostavnih testova pri kojima lekar pritiskom ili položajem noge opterećuje sakroilijačni zglob. Ako najmanje tri od pet testova izazovu poznati bol, verovatnoća da bol potiče iz sakroilijačnog zgloba je velika. Testovi su bezbolni osim u trenutku izazivanja poznatog bola.

Snimanja i analize

  • Rendgenski snimak karlice – pokazuje promene zglobnih površina, artrozu i znake zapaljenja.
  • Magnetna rezonanca (MR) karlice i sakroilijačnih zglobova – najosetljiviji pregled za rano zapaljenje zgloba (sakroileitis); radi se kada lekar sumnja na zapaljensku bolest. Kod nas se radi u okviru napredne radiološke dijagnostike u saradnji.
  • Laboratorijske analize krvi – pokazatelji zapaljenja i, po potrebi, HLA-B27, kod sumnje na ankilozirajući spondilitis.

Dijagnostička blokada

Najpouzdaniji način da se potvrdi da bol potiče iz sakroilijačnog zgloba je dijagnostička blokada: pod kontrolom rendgena ili ultrazvuka u zglob se ubrizga mala količina lokalnog anestetika. Ako bol jasno popusti u satima posle injekcije, izvor bola je potvrđen. Postupak je opisan u tekstu o injekciji u sakroilijačni zglob.

Šta nalazi znače

Kod mehaničkog bola iz sakroilijačnog zgloba snimci su često normalni ili pokazuju blage promene, a dijagnoza se zasniva na pregledu, testovima i blokadi. Ako MR pokaže zapaljenje zgloba, pacijent se upućuje reumatologu, jer je potrebno lečenje osnovne bolesti.

Kako se pripremiti za pregled

  • Opis bola – tačno mesto, šta ga pojačava, kakav je ujutru.
  • Ranija snimanja – MR kičme i karlice, rendgenski snimci, sa diskom.
  • Podaci o trudnoći, porođaju, povredama i operacijama kičme.
  • Spisak lekova – posebno lekovi za razređivanje krvi, ako bi se radila injekcija.
  • Odeća – udobna, koja omogućava pregled krsta i kukova.

Kako se donosi odluka

Lečenje zavisi od uzroka, trajanja i jačine bola. Kod mehaničkog bola većina pacijenata se oporavi uz vežbe i lekove. Kada bol traje duže od 6 do 12 nedelja ili je toliko jak da onemogućava vežbanje, uvode se injekcije. Zapaljenske bolesti leče se uz reumatologa.

Neoperativno lečenje

  • Program vežbi – jačanje mišića trupa, karlice i zadnjice, vežbe stabilizacije i blago istezanje. Najvažniji deo lečenja, uz fizioterapeuta, a zatim samostalno.
  • Prilagođavanje aktivnosti – izbegavanje dugog stajanja na jednoj nozi, sedenja sa prekrštenim nogama i naglih okreta trupa uz teret.
  • Karlični pojas – kod nestabilnosti, u trudnoći i posle porođaja; nosi se privremeno.
  • Lekovi protiv bolova – paracetamol, protivupalni lekovi u kraćim periodima.
  • Manualna terapija – kod nekih pacijenata kratkoročno smanjuje bol, kao deo programa vežbi.

Injekcije i regenerativno lečenje

  • Injekcija kortikosteroida i lokalnog anestetika u zglob – smanjuje zapaljenje i bol, a istovremeno potvrđuje izvor bola. Efekat traje nekoliko nedelja do nekoliko meseci.
  • Plazma bogata trombocitima (PRP) – plazma iz krvi pacijenta sa visokim sadržajem trombocita ubrizgava se u zglob i u ligamente sa zadnje strane zgloba. Cilj je smirivanje zapaljenja i jačanje oslabljenih ligamenata, sa dužim trajanjem efekta. Manja istraživanja ukazuju da PRP kod dela pacijenata daje duže olakšanje od kortikosteroida, ali dokazi su još ograničeni.
  • Koncentrat aspirata koštane srži (BMAC) i stromalna vaskularna frakcija (SVF) – razmatraju se pojedinačno, kod artroze sakroilijačnog zgloba i dugotrajnog bola kada druge injekcije nisu dale dovoljan efekat. Posle uzimanja koštane srži nema bola i pacijent odmah ide kući.
  • Radiofrekventna denervacija – kada injekcije pomažu samo kratko, toplotom se ciljano „isključuju“ male nervne grančice koje prenose bol iz zgloba. Efekat često traje mesecima. Princip je isti kao kod radiofrekventne denervacije fasetnih zglobova.

Injekcije u sakroilijačni zglob daju se pod kontrolom rendgena ili ultrazvuka, jer je zglob dubok i uzan, pa se bez snimanja lek često ne bi ubrizgao u sam zglob.

Operativno lečenje

Kod malog broja pacijenata sa jakim, dugotrajnim bolom koji je potvrđen blokadom i ne reaguje na drugo lečenje, razmatra se učvršćivanje sakroilijačnog zgloba (artrodeza), najčešće minimalno invazivno, kroz mali rez sa strane zadnjice, implantatima koji spajaju krsnu i karličnu kost. Radi se u opštoj anesteziji, uz boravak u bolnici 1 do 2 dana i hod uz štake nekoliko nedelja.

Tok injekcije

Pacijent leži na stomaku. Koža se dezinfikuje i umrtvi, a lekar pod kontrolom rendgena ili ultrazvuka uvodi tanku iglu u donji deo zgloba i ubrizgava lek. Procedura traje 10 do 20 minuta, a pacijent posle kraćeg odmora ide kući istog dana. Detaljno je opisana u tekstu o injekciji u sakroilijačni zglob.

Oporavak kod kuće

  • Prvi dan – odmor od napora, bez vožnje ako je primenjen lek za smirenje ili ako noga prolazno oslabi od anestetika.
  • Prvih nekoliko dana – moguće prolazno pojačanje bola; pomažu hladni oblozi.
  • Posle PRP-a – nedelju dana pre i bar 2 nedelje posle ne uzimaju se protivupalni lekovi; za bol se koristi paracetamol.
  • Vežbe – nastavljaju se posle 3 do 7 dana, kada bol popusti, jer su one osnova dugoročnog rezultata.

Povratak poslu i sportu

Kancelarijski posao je obično moguć sledećeg dana posle injekcije. Fizički zahtevan posao i sport nastavljaju se postepeno, tokom 1 do 3 nedelje, prema bolu. Posle operativnog učvršćivanja povratak kancelarijskom poslu je moguć posle 2 do 6 nedelja, a fizičkom posle 3 do 6 meseci.

Kada se hitno javiti posle procedure

  • Visoka temperatura, crvenilo, otok ili gnoj na mestu uboda.
  • Jak bol koji se pojačava iz dana u dan.
  • Slabost ili utrnulost noge koja ne prolazi posle nekoliko sati.
  • Otežano mokrenje ili gubitak kontrole stolice.

Kontrole i život sa bolom u sakroilijačnom zglobu

Kontrola je posle 2 do 6 nedelja, kada se procenjuje efekat i odlučuje o daljem lečenju. Ako je injekcija pomogla, može se ponoviti. Najbolji dugoročni rezultat postižu pacijenti koji redovno vežbaju i održavaju snagu mišića trupa i karlice.

Moguće komplikacije

Injekcije su bezbedne. Mogući su prolazno pojačanje bola, prolazna slabost noge zbog anestetika, a kod kortikosteroida prolazno crvenilo lica i porast šećera kod dijabetesa. Infekcija i krvarenje su veoma retki.

Najčešća pitanja

Ne. Pojas se nosi privremeno, tokom aktivnosti koje izazivaju bol, dok vežbe ne ojačaju mišiće koji prirodno stabilizuju karlicu.

Kod većine žena bol popusti u prvih nekoliko meseci posle porođaja, uz vežbe. Ako traje duže, potreban je pregled.

Kortikosteroidne injekcije obično najviše 3 do 4 puta godišnje. PRP se može ponoviti kada lekar proceni da je opravdano.

Mnogima prija spavanje na zdravoj strani sa jastukom između kolena, jer tako karlica ostaje ravna.

Kod mnogih da. Pomaže mekši jastuk, sedenje ravnomerno na obe sedne kosti i češće ustajanje.

Najčešće nije. Na reumatsku bolest ukazuju jutarnja ukočenost duža od pola sata, noćni bol i početak pre 40. godine.

Zglob je dubok i uzan, pa se bez snimanja lek često ne bi ubrizgao u sam zglob. Zato se injekcije u sakroilijačni zglob daju pod kontrolom rendgena ili ultrazvuka.

Pacijent leži na stomaku, koža se dezinfikuje i umrtvi, a lekar uvodi tanku iglu u donji deo zgloba i ubrizgava lek. Procedura traje 10 do 20 minuta, a pacijent posle kraćeg odmora ide kući istog dana.

PRP se ubrizgava u zglob i u ligamente sa zadnje strane zgloba, sa ciljem smirivanja zapaljenja i jačanja oslabljenih ligamenata. Manja istraživanja ukazuju da PRP kod dela pacijenata daje duže olakšanje od kortikosteroida, ali dokazi su još ograničeni.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Medical Hospital se nalazi u Beogradu, u rezidencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs.

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od 00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 36 00 i +381 67 777 36 00

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama, je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.