Meni
Zakažite pregled

Nefunkcionalni adenom hipofize

Endokrinologija

Nefunkcionalni adenom hipofize je dobroćudni tumor hipofize koji ne stvara višak hormona. Hipofiza je žlezda veličine zrna graška, smeštena u koštanom udubljenju na bazi lobanje (tursko sedlo), ispod mozga. Odmah iznad nje nalazi se mesto gde se ukrštaju vidni živci. Hipofiza upravlja radom štitaste žlezde, nadbubrežnih žlezda, jajnika i testisa i luči hormon rasta.

Pošto ovaj tumor ne luči hormone, nema ni tegoba koje bi rano upozorile na njega, kao kod tumora koji izazivaju akromegaliju ili Kušingov sindrom. Zato raste neprimećeno i u trenutku otkrivanja je često veći od 1 cm (makroadenom). Tada može da pritiska vidne živce, pa se sužava bočni vid, ili zdrav deo hipofize, pa nedostaju hormoni.

Sve češće se ovakav adenom otkrije slučajno, na snimku glave urađenom zbog povrede, vrtoglavice ili glavobolje. Najčešće se javlja posle 40. godine. Ne širi se na druge organe i nije rak. Posle prolaktinoma, ovo je najčešća vrsta tumora hipofize.

Mnogi mali adenomi se godinama ne menjaju i dovoljno je samo ih pratiti. Veći adenomi koji pritiskaju vidne živce leče se operacijom kroz nos. Posle lečenja potrebne su redovne kontrole, jer ostatak tumora ponekad ponovo raste.

Šta je nefunkcionalni adenom

Adenom nastaje kada se jedna ćelija hipofize počne nekontrolisano deliti. Kod većine nefunkcionalnih adenoma to su ćelije koje inače stvaraju hormone za jajnike i testise, ali tumor ih stvara u neaktivnom obliku ili u maloj količini, pa nema tegoba od viška hormona. Zašto se to dešava, najčešće se ne zna. Ređe su to „tihi“ adenomi drugih vrsta ćelija, koje patolog prepoznaje tek u izvađenom tkivu.

Kako adenom izaziva tegobe

  • Pritisak na ukrštanje vidnih živaca – kada adenom raste naviše, pritiska vlakna koja nose sliku iz spoljašnjih delova vidnog polja oba oka.
  • Pritisak na zdrav deo hipofize – hipofiza slabije luči hormone; najpre hormon rasta i hormone za polne žlezde, kasnije i hormone za štitastu i nadbubrežne žlezde. Ovo stanje se zove hipopituitarizam.
  • Pritisak na stabljiku hipofize – dopamin iz mozga ne stiže do hipofize, pa prolaktin blago poraste; videti hiperprolaktinemiju.
  • Širenje u stranu – u kavernozni sinus, prostor sa krvnim sudovima i živcima za pokrete oka.
  • Krvarenje u adenom – apopleksija hipofize, opisana u simptomima.

Veličina i oblici

  • Mikroadenom – manji od 1 cm; retko raste i retko izaziva tegobe.
  • Makroadenom – 1 cm ili veći; češće raste i pritiska okolne strukture.
  • Invazivni adenom – urasta u okolne šupljine i kost; teže se uklanja u celini.

Na MR snimku slično mogu izgledati i druge promene u turskom sedlu: ciste, kraniofaringeom, meningiom i drugi tumori baze lobanje ili zapaljenje hipofize (hipofizitis), pa nalaz tumači iskusan radiolog i endokrinolog. Pregled svih vrsta promena nalazi se u tekstu o tumorima hipofize.

Faktori rizika i prevencija

Poznatih faktora rizika gotovo nema. Retko adenom nastaje u okviru naslednih sindroma, kada se javlja u mlađem dobu ili kod više članova porodice. Bolest ne može da se spreči.

Slučajno otkriven adenom

Mnogi ljudi nemaju nikakve tegobe, a adenom se nađe na snimku urađenom iz drugog razloga. Takav nalaz zove se incidentalom hipofize. Sitne promene u hipofizi ima oko svaka deseta odrasla osoba, a većina njih nikada ne izazove probleme.

Ilustracija glave i mozga sa tumorom hipofize na bazi lobanje.
Hipofiza leži na bazi lobanje, odmah ispod ukrštanja vidnih živaca. Kada adenom poraste prema gore, pritiska vidne živce i najpre se sužava spoljni deo vidnog polja na oba oka. Izvor: BruceBlaus / Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0.

Tegobe zbog pritiska na vidne živce

  • Sužavanje bočnog vida – najčešće na oba oka, sa spoljašnje strane; ljudi udaraju u dovratke, ne vide automobile u susednoj traci ili osobu koja prilazi sa strane.
  • Zamućen ili slabiji vid – na jednom ili oba oka.
  • Bleđe boje – posebno crvena izgleda bledo.

Ispad vida razvija se toliko sporo da ga ljudi ne primete, pa ga često prvi otkrije oftalmolog ili optičar.

Glavobolja

Glavobolja je česta, obično tupa, u čelu ili iza očiju. Nije uvek povezana sa veličinom adenoma, pa operacija ne otklanja svaku glavobolju.

Tegobe zbog nedostatka hormona

  • Umor, slabost i manjak energije – zbog manjka kortizola, hormona štitaste žlezde ili hormona rasta; videti nedostatak hormona rasta kod odraslih.
  • Smanjena seksualna želja i problemi sa erekcijom – videti muški hipogonadizam.
  • Neredovne ili izostale menstruacije – videti poremećaje menstrualnog ciklusa.
  • Osetljivost na hladnoću, bleda koža i gojenje – kod manjka hormona štitaste žlezde.
  • Vrtoglavica pri ustajanju, mučnina i gubitak apetita – kod manjka kortizola; ovo stanje može postati opasno pri infekciji ili operaciji.

Apopleksija hipofize

Apopleksija je naglo krvarenje ili odumiranje tkiva u adenomu, zbog kog adenom za nekoliko sati nabubri. Javlja se kod manjeg broja ljudi sa adenomom i često je prvi znak da adenom uopšte postoji. Može je izazvati uzimanje lekova protiv zgrušavanja krvi, velika operacija ili trudnoća, ali najčešće nastaje bez povoda. Tipična je nagla, veoma jaka glavobolja, uz povraćanje, pad vida, dvoslike ili spušten kapak, a ponekad i pospanost i nizak pritisak zbog naglog manjka kortizola. To je hitno stanje koje se leči u bolnici.

Tok bez lečenja

Mikroadenomi retko rastu. Makroadenomi kod dela ljudi rastu polako, tokom godina, a kod drugih se ne menjaju. Zato se kod adenoma koji ne pritiska vidne živce često prvo prati kako se ponaša.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – nagla, veoma jaka glavobolja uz povraćanje, pad vida, dvoslike, spušten kapak, zbunjenost ili malaksalost do nesvestice (pozovite 194 ili idite u hitnu službu).
  • Bez odlaganja – u roku od nekoliko dana ako primetite sužavanje bočnog vida ili zamućen vid, ili ako uz poznat adenom imate izraženu malaksalost, gubitak apetita i vrtoglavicu pri ustajanju.
  • Uskoro – zakažite pregled ako vam je adenom slučajno nađen na snimku, ako imate dugotrajan umor, smanjenu želju ili izostale menstruacije bez jasnog razloga, ili ako vam je blago povišen prolaktin.

Pregled endokrinologa

Na pregledu endokrinologa lekar pita o vidu, glavobolji, umoru, ciklusu, seksualnoj funkciji i lekovima, a pregleda znake viška ili manjka hormona. Ako je adenom nađen slučajno, prvi zadatak je da se proveri da li ipak luči neki hormon i da li hipofiza normalno radi.

Magnetna rezonanca hipofize

Magnetna rezonanca (MR) hipofize sa kontrastom najbolje pokazuje veličinu adenoma, koliko je udaljen od vidnih živaca i da li urasta u kavernozni sinus. Snimanje traje 20–30 minuta, a kontrast se daje u venu. Ako je adenom otkriven na CT snimku, radi se i MR po posebnom protokolu za hipofizu. CT je zamena kada MR nije moguć, na primer kod nekih srčanih uređaja.

Pregled vidnog polja

Kompjuterska perimetrija je bezbolan pregled kod oftalmologa. Gledate u tačku na sredini ekrana i pritisnete dugme svaki put kada primetite svetlo sa strane. Radi se kod svih adenoma koji dodiruju vidne živce ili su im blizu. Ponekad se dopunjuje snimkom mrežnjače i vidnog živca (optička koherentna tomografija, OCT), koji pomaže da se proceni koliko vid može da se oporavi posle operacije.

Analize hormona

Laboratorijske analize krvi rade se kod svakog adenoma, bez obzira na veličinu.

  • Prolaktin – razlikuje nefunkcionalni adenom od prolaktinoma, koji se leči lekovima, a ne operacijom.
  • IGF-1 – isključuje skriveni višak hormona rasta.
  • Jutarnji kortizol i ACTH – pokazuju rad nadbubrežnih žlezda; po potrebi se rade dinamski funkcionalni testovi.
  • TSH i FT4 – rad štitaste žlezde.
  • LH, FSH, testosteron ili estradiol – rad polnih žlezda.
  • Natrijum – nizak natrijum može biti znak manjka kortizola.

Testovi na višak kortizola rade se samo kada postoje znaci Kušingovog sindroma.

Šta nalazi znače

  • Prolaktin blago povišen – kod velikog adenoma obično znači pritisak na stabljiku; vraća se u normalu posle operacije.
  • Prolaktin veoma visok – verovatno prolaktinom; lečenje počinje lekom.
  • Nedostatak hormona – nadoknađuje se lekovima, a kortizol uvek prvi.
  • Mikroadenom bez tegoba i sa urednim hormonima – obično se samo prati.
  • Makroadenom koji pritiska vidne živce ili ispad vidnog polja – razlog za operaciju.

Kako se pripremiti za pregled

  • Snimci na disku – svi raniji MR i CT snimci glave, uz pisane nalaze.
  • Naočare – ponesite ih na pregled vidnog polja.
  • Vađenje krvi ujutro – kortizol se meri između 8 i 9 časova; ako uzimate hidrokortizon ili drugi kortikosteroid, pitajte lekara da li tog jutra uzimate lek pre vađenja krvi.
  • Spisak lekova – posebno kortikosteroida (tablete, injekcije u zglob, pumpice), hormonske kontracepcije i lekova protiv zgrušavanja krvi.
  • Biotin – prekinite suplemente sa biotinom 2 dana pre analiza.

Kako se donosi odluka

Odluka zavisi od veličine adenoma, odnosa prema vidnim živcima, vida, rada hipofize, godina, opšteg zdravlja i želja pacijenta. Najbolje je da je donese tim koji čine endokrinolog, neurohirurg, neurooftalmolog i radiolog sa iskustvom u bolestima hipofize. Postoje tri osnovne mogućnosti: praćenje, operacija i, kod ostatka tumora koji raste, zračenje.

Praćenje bez operacije

Mikroadenom bez tegoba i makroadenom koji je udaljen od vidnih živaca obično se samo prate. Praćenje ne znači da se ništa ne radi: MR, vid i hormoni se proveravaju u planiranim razmacima, a operacija se predlaže ako adenom počne da raste ili da pritiska vidne živce.

  • Mikroadenom – prva kontrolna MR obično posle 1–3 godine; ako je nalaz isti, razmaci se produžavaju ili se praćenje završava.
  • Makroadenom – prva kontrolna MR posle 6–12 meseci, zatim na 1–3 godine, uz pregled vidnog polja i hormone na 1–2 godine.

Lekovi

  • Nadoknada nedostajućih hormona – hidrokortizon, levotiroksin, testosteron ili estrogen, a po potrebi i hormon rasta. Ovi lekovi ne deluju na adenom, ali vraćaju energiju, čuvaju kosti i srce i sprečavaju opasan pad kortizola.
  • Kabergolin – kod dela ljudi može usporiti rast ostatka adenoma; nije redovno lečenje i koristi se samo u izabranim slučajevima.

Nijedan lek pouzdano ne smanjuje nefunkcionalni adenom, pa se adenom koji pritiska vidne živce leči operacijom.

Operacija kroz nos

Operacija je potrebna kada adenom pritiska vidne živce ili je već oštetio vidno polje, kada brzo raste, posle apopleksije sa padom vida, a ponekad i kada izaziva nedostatak hormona ili kada žena sa velikim adenomom planira trudnoću. Cilj je da se oslobode vidni živci i ukloni što veći deo adenoma, uz čuvanje zdravog dela hipofize.

Neurohirurg adenomu prilazi kroz nos i koštanu šupljinu iza nosa (transsfenoidalna operacija), najčešće endoskopom. Na licu ne ostaju ožiljci. Zahvat se radi u opštoj anesteziji i obično traje 1,5–3 sata. Boravak u bolnici je najčešće 3–5 dana. Samo kod veoma velikih adenoma neobičnog oblika ponekad je potrebna operacija kroz otvaranje lobanje. Izvađeno tkivo analizira patolog, koji određuje vrstu ćelija i koliko brzo se dele, što pomaže u planiranju kontrola.

Vid se popravlja kod većine ljudi kod kojih je bio oštećen, često već u prvim danima, a dalje tokom nekoliko meseci. Oporavak je bolji kada pritisak nije dugo trajao. Rad hipofize se kod dela ljudi popravi, ali se može javiti i novi nedostatak hormona.

Mogući problemi posle operacije

  • Pojačano mokrenje i jaka žeđ – centralni dijabetes insipidus, najčešće prolazan.
  • Pad natrijuma u krvi – obično 5–10 dana posle operacije; javlja se kao mučnina, glavobolja i malaksalost.
  • Curenje moždane tečnosti iz nosa – retko; ponekad zahteva ponovnu malu operaciju.
  • Zapušen nos, kraste i slabiji njuh – obično prolaze za nekoliko nedelja.
  • Retke ozbiljne komplikacije – zapaljenje moždanica, krvarenje ili pogoršanje vida.

Zračenje

Zračenje se razmatra kada posle operacije ostane deo adenoma koji raste, kada se adenom vrati, a ponovna operacija nosi veliki rizik. Može biti jednokratno, precizno usmereno (stereotaksična radiohirurgija), ili podeljeno u više kratkih svakodnevnih seansi tokom 5–6 nedelja. Kod većine ljudi zaustavlja dalji rast. Tokom narednih godina kod dela ljudi slabi rad hipofize, pa se hormoni proveravaju doživotno.

Lečenje apopleksije

Kod apopleksije se odmah u venu daje hidrokortizon i nadoknađuje tečnost. Ako je vid jako ili sve više oštećen, ili je svest poremećena, operacija se radi hitno. Kod blažih oblika često je dovoljno lečenje lekovima, uz svakodnevnu proveru vida.

Oporavak i okvirni rokovi

Većina se posle operacije vraća kancelarijskom poslu za 2–4 nedelje, a fizički teškom radu i sportu za 4–6 nedelja. Prvih nedelja ne treba snažno izduvavati nos, dizati teret ni roniti, a o letenju avionom odlučuje hirurg. Vožnja je dozvoljena kada se vid oporavi i oftalmolog potvrdi da vidno polje zadovoljava propise.

Znaci za hitno javljanje

  • Bistra tečnost koja curi iz nosa – posebno pri naginjanju napred.
  • Jaka glavobolja, temperatura i ukočen vrat.
  • Nov pad vida – posle operacije ili tokom praćenja.
  • Malaksalost, povraćanje, zbunjenost ili nesvestica – mogući pad natrijuma ili nedostatak kortizola.

Kontrole i život posle lečenja

Prva MR posle operacije radi se obično posle 3–6 meseci i služi kao polazni snimak. Zatim se MR ponavlja jednom godišnje nekoliko godina, a kasnije ređe. Ostatak adenoma može ponovo da raste i posle mnogo godina, pa su kontrole dugotrajne. Hormoni i vidno polje proveravaju se prema nalazima. Ko uzima hidrokortizon, treba da zna kako se doza povećava tokom bolesti sa temperaturom, povraćanjem ili pred operaciju i da nosi karticu ili narukvicu sa podatkom o lečenju. Uz redovne kontrole većina ljudi normalno radi i živi.

Najčešća pitanja

Ponekad se adenom smanji posle neprimetnog krvarenja ili odumiranja dela tkiva. To je retko i ne može se predvideti, pa nije razlog da se odustane od kontrola.

Kod mikroadenoma trudnoća obično protiče bez problema. Hipofiza se u trudnoći prirodno uvećava, pa se kod makroadenoma blizu vidnih živaca pre začeća razmatra operacija, a tokom trudnoće proverava vid.

Kontrast za MR je bezbedan za većinu ljudi. Kod teške bolesti bubrega bira se posebna vrsta kontrasta ili drugačiji pregled. Razmaci između snimanja planiraju se tako da se snimanje ne ponavlja bez potrebe.

Da. Adenom koji nije operisan ne ograničava letenje, putovanja ni boravak na visini. Ograničenja važe samo prvih nedelja posle operacije kroz nos.

Gotovo nikada. Članove porodice nije potrebno snimati, osim ako lekar posumnja na redak nasledni sindrom zbog mladog uzrasta ili drugih tumora u porodici.

Kod adenoma koji se prati vežbanje nije zabranjeno. Ako se tokom napora javi nagla, veoma jaka glavobolja ili pad vida, odmah prekinite i javite se hitnoj službi.

Da, kada su vam potrebni zbog srca ili tromboze. Oni malo povećavaju rizik od krvarenja u adenom, pa endokrinologu recite da ih uzimate i znajte znake apopleksije.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.