Hematurija je prisustvo krvi, tačnije crvenih krvnih zrnaca, u mokraći. Kada je krvi dovoljno da mokraća postane crvena, ružičasta ili braon, boje čaja ili koka-kole, govori se o vidljivoj (makroskopskoj) hematuriji. Kod nevidljive (mikroskopske) hematurije mokraća izgleda potpuno normalno, a krv se otkriva tek test-trakom ili pregledom pod mikroskopom, najčešće slučajno, na sistematskom pregledu ili tokom neke druge bolesti.
Krv u mokraći uplaši roditelje, ali kod dece najčešće nema ozbiljan uzrok. Nevidljivu krv na test-traci ima oko 1% školske dece, a kod većine nestaje na ponovljenim analizama. Zbog vidljive krvi porodica brže dolazi lekaru, a uzrok se obično brzo razjasni: infekcija, kamen, povreda ili prolazno zapaljenje bubrega posle upale grla. Ređe je krv prvi znak bolesti bubrežnih filtera (glomerula), sitnih klupčića krvnih sudova koji prečišćavaju krv, ili nasledne bolesti, koje se dugo prate.
U ovom tekstu objašnjeno je kako razlikovati pravu krv od mokraće koja je samo crveno obojena, koji su najčešći uzroci kod dece, kada treba odmah potražiti pomoć, koji pregledi su zaista potrebni i kako se prati dete kod kojeg krv u mokraći ostaje, a drugih promena nema. Većini dece nisu potrebni bolni ili složeni pregledi, već strpljivo ponavljanje jednostavnih analiza.
Odakle krv potiče
Krv može da dolazi iz bubrežnih filtera ili iz ostalih delova mokraćnog sistema: iz šupljine u bubregu u kojoj se skuplja mokraća, iz mokraćovoda, bešike i mokraćne cevi. Ova razlika određuje koji su pregledi dalje potrebni. Krv iz bubrežnih filtera daje braon ili tamnu mokraću bez ugrušaka, često uz belančevine u mokraći. Krv iz mokraćnih puteva je jarko crvena ili ružičasta i u njoj mogu biti ugrušci.
Kada crvena mokraća nije krv
Nije svaka crvena mokraća krv. Boju mogu da promene:
Hrana – cvekla, kupine, borovnice i veštačke boje u slatkišima i napicima.
Lekovi – pojedini antibiotici mogu da oboje mokraću u crveno, a neki drugi lekovi u tamno ili braon.
Pigment iz mišića (mioglobin) – pojavljuje se u mokraći posle teške povrede ili raspadanja mišića, na primer posle iscrpljujućeg napora ili kod nekih virusnih infekcija.
Pigment iz crvenih krvnih zrnaca (hemoglobin) – kada se crvena krvna zrnca raspadaju još u krvotoku.
Kristali kod novorođenčadi – ružičasto-narandžasti kristali (urati) u peleni u prvim danima života, bezopasni.
Krv iz drugog izvora – menstruacija ili krvarenje iz nadražene kože oko mokraćne cevi.
Višak kalcijuma u mokraći i kamen – kada bubrezi izbacuju previše kalcijuma (hiperkalciurija), u mokraći može biti nevidljive ili vidljive krvi i pre nego što se stvori kamen.
Povreda – udarac u stomak, slabinu ili predeo između nogu; bubreg sa urođenom promenom krvari i posle manjeg udarca.
Urođene promene – proširenja i drugi oblici urođenih anomalija bubrega, kao i bolest sa mnogo cista u bubrezima (policistična bolest).
Sindrom orašara – vena koja odvodi krv iz levog bubrega pritisnuta je između glavne arterije tela (aorte) i jedne njene grane, pa krv povremeno prelazi u mokraću; češći je kod visoke i mršave dece.
Tumori – retki; kod male dece lekar misli na tumor bubrega kada se uz krv napipa masa u stomaku.
Kada je uzrok u bubrežnim filterima
Zapaljenje bubrega posle streptokokne infekcije – javlja se jednu do tri nedelje posle angine ili nekoliko nedelja posle kožne infekcije izazvane bakterijom streptokokom (lekari ga zovu poststreptokokni glomerulonefritis).
IgA nefropatija – u bubrežnim filterima se talože antitela, belančevine odbrambenog sistema. Tipično je da se vidljiva krv u mokraći javi dan-dva posle prehlade ili angine i da se ponavlja.
IgA vaskulitis (Henoh-Šenlajnova purpura) – zapaljenje sitnih krvnih sudova sa osipom na nogama i bolom u zglobovima i stomaku; bubrezi su zahvaćeni kod dela dece.
Alportov sindrom – nasledna bolest koja zahvata bubrežne filtere, uho i oko. Krv u mokraći postoji od detinjstva, a kod dečaka sa oblikom bolesti vezanim za pol bolest vremenom napreduje.
Nasledno tanke opne bubrežnih filtera – lekari ovo zovu bolest tankih bazalnih membrana. Najčešće daje dugotrajnu nevidljivu krv u mokraći i ima dobru prognozu. Danas se zna da deo ovih osoba nosi promenu u istim genima kao kod Alportovog sindroma.
Šta povećava rizik i može li se sprečiti
Krv u mokraći kod roditelja, braće i sestara, gluvoća ili dijaliza u porodici, nedavna angina ili kožna infekcija i ranije urinarne infekcije povećavaju verovatnoću određenih uzroka. Većina uzroka ne može da se spreči, ali kod viška kalcijuma u mokraći i kamena pomažu dovoljno tečnosti i manje soli.
Kako izgleda mokraća
Kod vidljive krvi mokraća je ružičasta, crvena ili braon. Jarko crvena boja i ugrušci češće znače da krv dolazi iz bešike ili mokraćne cevi, a braon boja bez ugrušaka da dolazi iz bubrega. Ako se krv vidi samo na početku ili na kraju mokrenja, izvor je verovatnije u mokraćnoj cevi ili bešici. Nevidljiva krv ne menja izgled mokraće.
Prateći znaci prema uzroku
Peckanje i često mokrenje – uz temperaturu ili bol u slabini ukazuju na infekciju.
Jak bol u slabini koji dolazi u talasima – širi se ka preponi, uz mučninu; tipičan je za kamen.
Otoci oko očiju i manje mokraće – uz glavobolju i povišen pritisak, znaci su zapaljenja bubrega, na primer posle streptokokne infekcije.
Sitne tačkaste modrice na nogama i zadnjici – uz bol u zglobovima i bol u trbuhu, tipične su za IgA vaskulitis.
Slabiji sluh – kod deteta ili srodnika, uz dugotrajnu krv u mokraći, može da ukaže na Alportov sindrom.
Penušava mokraća i otoci nogu – znak da dete mokraćom gubi mnogo belančevina.
Razlike po uzrastu i tok
Kod male dece češći su infekcija, povreda i urođene promene, a retko tumor bubrega. Kod školske dece češći su zapaljenje bubrega posle streptokokne infekcije i IgA vaskulitis, a kod tinejdžera IgA nefropatija, višak kalcijuma u mokraći i krv posle napornog vežbanja, koja prolazi za dan-dva. Posle streptokokne infekcije vidljiva krv nestaje za nekoliko nedelja, a nevidljiva može da traje i godinu-dve. Kod IgA nefropatije vidljiva krv se javlja povremeno, uz infekcije, a između toga ostaje nevidljiva.
Kada se javiti lekaru
Hitno – mokraća puna krvi ili ugrušaka, dete ne može da mokri, krv posle jakog udarca u stomak ili leđa, ili tamna mokraća uz jaku glavobolju, otežano disanje, grčeve ili veoma malo mokraće (pozovite 194 ili idite u hitnu službu).
Bez odlaganja – crvena ili braon mokraća bez povrede, posebno uz otoke, temperaturu, bol, osip na nogama ili povišen pritisak.
Uskoro – nevidljiva krv nađena slučajno, ili krv u mokraći kod deteta čiji srodnici imaju bolest bubrega ili gluvoću.
Da li je to zaista krv
Prvi korak je da se potvrdi da je u mokraći zaista krv. Test-traka reaguje na crveni pigment iz krvi, pa je pozitivna i kada u mokraći postoji samo pigment iz mišića ili iz raspadnutih krvnih zrnaca, bez samih krvnih zrnaca. Zato se mokraća pregleda i pod mikroskopom, gde se crvena krvna zrnca mogu prebrojati. Nalaz se smatra pozitivnim kada ih ima više nego što je normalno. Nevidljivu krv treba potvrditi na dva do tri uzorka tokom nekoliko nedelja, jer često prolazi sama. Laboratorijske analize urina obuhvataju i urinokulturu, zasejavanje mokraće na bakterije, kada se sumnja na infekciju.
Test-trakica za mokraću: polja menjaju boju u zavisnosti od prisustva krvi, belančevina, šećera i drugih materija (levo trakica posle reakcije, desno neiskorišćena). Pozitivan nalaz krvi na trakici potvrđuje se mikroskopskim pregledom mokraće. Izvor: J3D3 / Wikimedia Commons, CC BY-SA 3.0.
Mikroskopski pregled mokraće
Pod mikroskopom se vidi i oblik crvenih krvnih zrnaca. Ako su izobličena, ili ako se vide cilindri, sitni „odlivci“ bubrežnih kanalića ispunjeni krvnim zrncima, krv najverovatnije dolazi iz bubrežnih filtera.
Belančevine, pritisak i rad bubrega
Najvažnija pitanja su da li uz krv postoje belančevine u mokraći, povišen pritisak i slabiji rad bubrega. Količina belančevina meri se u prvoj jutarnjoj mokraći, a krvni pritisak na kliničkom pregledu dečjeg nefrologa. Analize krvi obuhvataju kreatinin, materiju po kojoj se vidi kako rade bubrezi, krvnu sliku i belančevine u krvi. Kod sumnje na zapaljenje bubrega meri se i komplement C3, deo odbrambenog sistema koji je snižen posle streptokokne infekcije, kao i antitela na streptokok. Kod sumnje na višak kalcijuma meri se kalcijum u mokraći.
Ultrazvuk i druga snimanja
Ultrazvuk urotrakta pokazuje kamen, urođene promene, ciste i, retko, tumor. Posebna vrsta ultrazvuka koja prikazuje protok krvi (dopler) pomaže kod sumnje na sindrom orašara. Pregled bešike kamerom kroz mokraćnu cev (cistoskopija) kod dece je retko potreban.
Porodica, sluh i genetika
Lekar pita da li neko u porodici ima krv u mokraći, bolest bubrega, dijalizu ili gluvoću, a ponekad predlaže analizu mokraće roditeljima. Kada krv u mokraći dugo traje, a u porodici postoje slični nalazi, stručne preporuke savetuju genetsko testiranje, jer ono često postavlja dijagnozu Alportovog sindroma bez biopsije. Radi se i pregled sluha i očiju.
Biopsija bubrega
Biopsija bubrega je uzimanje malog komadića bubrega tankom iglom, uz pomoć ultrazvuka. Deca su pri tome u anesteziji ili dubokom snu izazvanom lekovima, a posle se prate jedan dan ili kratko u bolnici. Kada u mokraći postoji samo nevidljiva krv, biopsija se ne radi. Razmatra se kada uz krv postoje dugotrajne ili izražene belančevine u mokraći, slabiji rad bubrega, povišen pritisak ili nefrotski sindrom, ili kada komplement C3 ostane nizak duže nego što se očekuje.
Šta nalazi znače
Dete koje ima samo nevidljivu krv u mokraći, bez belančevina, sa normalnim pritiskom, kreatininom i ultrazvukom, ima odličnu prognozu. Belančevine u mokraći, povišen pritisak ili porast kreatinina menjaju procenu i znače da dalje ispitivanje ne treba odlagati.
Kako se pripremiti za pregled
Prva jutarnja mokraća – donesite je u sterilnoj posudi, iz srednjeg mlaza, posle pranja spoljnih polnih organa.
Bez napora i menstruacije – dan pre analize dete ne treba da ima naporan trening, a kod devojčica se analiza odlaže do nekoliko dana posle menstruacije.
Fotografija mokraće – ako je boja bila crvena ili braon, fotografija pomaže lekaru.
Hrana, lekovi i infekcije – zapišite šta je dete jelo i pilo, koje lekove uzima i da li je skoro imalo anginu ili kožnu infekciju.
Porodični podaci – raspitajte se o bolestima bubrega i sluha kod srodnika.
Kako se donosi odluka
Krv u mokraći sama po sebi kod dece retko je opasna, pa se leči ono što je izaziva. Kada je uzrok jasan i prolazan, kao što su infekcija ili napor, dovoljno je lečiti uzrok i ponoviti analizu mokraće. Kada krv dolazi iz bubrežnih filtera ili uz nju postoje belančevine u mokraći ili povišen pritisak, odluke donosi dečji nefrolog, a kod kamena, povrede i urođenih promena i dečji urolog.
Lečenje prema uzroku
Antibiotici – kod urinarne infekcije, uz ponovnu analizu mokraće posle lečenja ako krv ne nestane.
Tečnost i manje soli – kod viška kalcijuma u mokraći i kamena. Mlečni proizvodi se ne izbacuju, jer kalcijum iz hrane ne povećava rizik od kamena. Kod većeg kamena urolog procenjuje da li ga treba razbiti ili ukloniti.
Mirovanje i praćenje – kod povrede bubrega, uz kontrolu krvne slike i ultrazvuka; zahvat je retko potreban.
Manje soli i tečnosti, lekovi za pritisak i za izmokravanje – kod zapaljenja bubrega posle streptokokne infekcije. Antibiotik se daje ako infekcija još traje. Većina dece se potpuno oporavi.
Lekovi koji štite bubrege – kod IgA nefropatije sa belančevinama u mokraći daju se ACE inhibitori, lekovi za pritisak koji smanjuju opterećenje bubrega, a kod težih oblika razmatraju se kortikosteroidi i drugi lekovi.
Lečenje bubrega kod IgA vaskulitisa – većini dece nije potrebno posebno lečenje bubrega, ali ako dete gubi mnogo belančevina ili bubrezi slabije rade, lečenje je slično kao kod drugih zapaljenja bubrežnih filtera.
ACE inhibitori kod Alportovog sindroma – kod dečaka sa oblikom vezanim za pol i kod dece sa težim naslednim oblikom (kada su promenjena oba primerka gena) uvode se odmah po postavljanju dijagnoze. Kod devojčica i nosilaca uvode se kada se u mokraći pojave belančevine ili poraste pritisak.
Samo praćenje – kod nasledno tankih opni bubrežnih filtera i kod sindroma orašara, koji se kod dece često povuče kako dete raste i dobija na težini.
Praćenje kada je u mokraći samo nevidljiva krv
Kada nevidljiva krv traje, a belančevina u mokraći nema i pritisak, kreatinin i ultrazvuk su uredni, lečenje nije potrebno. Dete se obično kontroliše jednom godišnje: analiza mokraće sa merenjem belančevina i merenje pritiska. Praćenje se nastavlja i u odraslom dobu, jer se kod dela osoba, posebno sa naslednim promenama, belančevine u mokraći i povišen pritisak jave tek godinama kasnije. Ako se pojave belančevine u mokraći (proteinurija), povišen krvni pritisak, vidljiva krv ili porast kreatinina, javite se lekaru pre zakazane kontrole.
Praćenje posle IgA vaskulitisa
Posle IgA vaskulitisa mokraća i krvni pritisak prate se najmanje 6–12 meseci, i kada su prvi nalazi normalni, jer bubreg može da se zahvati i nedeljama posle osipa. Roditelji mogu kod kuće da proveravaju mokraću test-trakom, prema uputstvu lekara.
Oporavak i okvirni rokovi
Posle infekcije ili napora krv nestaje za nekoliko dana. Posle zapaljenja bubrega izazvanog streptokokom otoci i povišen pritisak povlače se za jednu do dve nedelje. Dete se vraća u školu kada se oseća dobro i kada se pritisak normalizuje, a sportu se vraća postepeno, prema nalazima. Kod nevidljive krvi bez drugih promena vrtić, škola i sport nisu ograničeni.
Znaci za hitno javljanje
Odmah potražite pomoć ako dete mokri veoma malo ili uopšte ne mokri, ako se jave otoci, jaka glavobolja, povraćanje, otežano disanje ili grčevi, ako je krvi u mokraći mnogo i stvaraju se ugrušci, ili ako dete posle povrede postane bledo i pospano. Zapaljenje bubrega kod dela dece dovodi do akutnog oštećenja bubrega, naglog slabljenja rada bubrega koje se leči u bolnici.
Kontrole i život sa nalazom
Deca koja imaju samo nevidljivu krv u mokraći nemaju ograničenja u ishrani, sportu ni vakcinaciji. Kod naslednih bolesti, kao što je Alportov sindrom, praćenje traje celog života, uz kontrolu sluha i vida, a cilj lečenja je da se što duže odloži hronična bolest bubrega. Mladi sa naslednim promenama kasnije dobijaju genetsko savetovanje o tome kolika je verovatnoća da bolest prenesu na svoju decu.
Najčešća pitanja
Da li dete sa krvi u mokraći sme da trenira?
Kada u mokraći postoji samo nevidljiva krv, sport nije ograničen. Ako se posle napornog treninga jave vidljiva krv ili tamna mokraća, dete treba da prekine trening, pije tečnost i javi se lekaru.
Može li cvekla da izazove lažno pozitivan nalaz na test-traci?
Ne. Cvekla boji mokraću u crveno, ali test-traka na krv ostaje negativna. Nalaz pod mikroskopom razlikuje prebojenu mokraću od prave krvi.
Da li dete sa krvi u mokraći može da primi vakcine?
Da, prema redovnom kalendaru, uključujući vakcinu protiv gripa. Izuzetak su deca koja uzimaju lekove koji smanjuju odbranu organizma: kod njih se o živim vakcinama unapred dogovara sa nefrologom.
Treba li pregledati braću i sestre?
Kod sumnje na Alportov sindrom ili nasledno tanke opne bubrežnih filtera savetuje se analiza mokraće srodnicima, a kada se nasledna promena potvrdi, i genetsko testiranje.
Može li osoba sa naslednom krvi u mokraći biti davalac bubrega?
Nosioci promena gena za Alportov sindrom ne treba da budu davaoci bubrega, jer im je i sopstvena funkcija bubrega kasnije ugrožena. Svaki potencijalni davalac prolazi detaljnu procenu.
Da li je krv u peleni novorođenčeta uvek krv?
Ne. Ružičasto-narandžaste mrlje u prvim danima najčešće su kristali urata, kada beba još ne dobija dovoljno mleka. Ako mrlje traju ili beba slabo jede, javite se pedijatru.
Da li treba ograničiti so i meso?
Kada u mokraći postoji samo nevidljiva krv, ne. Kod viška kalcijuma u mokraći savetuje se manje soli, a kod zapaljenja bubrega ishranu u akutnoj fazi određuje lekar.
Da bismo pružili najbolje iskustvo, koristimo tehnologije poput kolačića za čuvanje i/ili pristup informacijama o uređaju. Saglasnost sa ovim tehnologijama će nam omogućiti da obrađujemo podatke kao što su ponašanje pri pregledanju ili jedinstveni ID-ovi na ovoj veb lokaciji. Nepristanak ili povlačenje saglasnosti može negativno uticati na određene karakteristike i funkcije.
Funkcionalno
Uvijek aktivan
Tehničko skladištenje ili pristup je striktno neophodan za legitimnu svrhu omogućavanja korišćenja određene usluge koju izričito zahteva pretplatnik ili korisnik, ili za jedinu svrhu obavljanja prenosa komunikacije preko elektronske komunikacione mreže.
Preference
Tehničko skladištenje ili pristup su neophodni za legitimnu svrhu čuvanja preferencija koje ne zahtevaju pretplatnik ili korisnik.
Statistika
Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u statističke svrhe.Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u anonimne statističke svrhe. Bez sudskog poziva, dobrovoljne saglasnosti od strane vašeg Internet provajdera ili dodatne evidencije treće strane, informacije sačuvane ili preuzete samo za ovu svrhu se obično ne mogu koristiti za vašu identifikaciju.
Marketing
Tehničko skladište ili pristup su potrebni za kreiranje korisničkih profila za slanje reklama ili za praćenje korisnika na veb lokaciji ili na nekoliko veb lokacija u slične marketinške svrhe.
Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).
Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.
Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.
Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.
U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.
U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.
Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.
Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.
Radno vreme bolnice
Stacionar i operacioni blok
Svakog radnog dana od 00:00 – 24:00
Ambulantno-poliklinički deo
Radni dan 7:00 – 20:00
Subota 8:00 – 13:00
Jezik komunikacije
Srpski
Engleski
Ruski
Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku
Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.
Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.
Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.
Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.
Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.
Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.
Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.
Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.
Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.
Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.
Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).
Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.
O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.
Zakazivanje operacije
Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:
Lične podatke:
Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.
Medicinsku dokumentaciju:
Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
Spisak lekova koje uzimate
Željeni termin operacije
Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.
Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.
Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.
Priprema za bolničko lečenje
Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika
Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.
Preoperativna priprema
Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.
Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.
Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:
Vrsta anestezije
Laboratorijske analize
Pregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)
Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)
Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezija
Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urina
Pregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestimabez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .
Za decu
Vrsta anestezije
Laboratorijske analize
Pregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)
Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urina
Pregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezija
Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urina
rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove
Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02
Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.
Šta je potrebno poneti u bolnicu?
Odrasli pacijenti
Lična dokumenta U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
Medicinska dokumentacija
Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
Lične stvari:
Veš, češalj, pribor za brijanje
Pomagalo ( ako ga koristite):
naočari i futrola
sočiva sa kutijicom za čuvanje
slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
štap, štake..
Mobilni telefon i punjač
Lap top / Tablet i punjač
Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
Medicinska dokumentacija
Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)
LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
Lične stvari:
Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
Omiljenu igračku
Omiljenu knjigu, bojanku
Tablet / iPad
Prijem u bolnicu
Prijem u bolnicu može biti:
Na dan operacije
Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)
Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.
Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.
Po prijemu u bolnicu medicinska sestra/tehničar će Vas zamoliti da joj predate:
Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).
Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:
ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
o alergiji na lekove i hranu
o intoleranciji na određene namirnice
ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)
Boravak u bolnici
Smeštaj
Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.
Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.
Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe
Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.
Svaki apartman poseduje:
„alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
odlazak do toaleta
korišćenje noćne posude
podešavanje položaja kreveta
donošenje vode
Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj. U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
Pristup wireless (bežičnoj) mreži
U svakom apartmanu postoji:
Kućni red
Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.
Smeštaj pratioca
Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama, je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.
Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.
Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.
Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.
Neposredna priprema za operaciju
Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije
Pre operacije je potrebno da:
Skinete nakit, pirsing, sat
Skinite lak za nokte i šminku
Obrijete bradu i brkove
Operete kosu i istuširate se
Operete zube
Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
Obučete bolničku spavaćicu
Pred određene hirurške intervencije je potrebno:
Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje
Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.
Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).
Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.
Pregled anesteziologa
Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.
Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.
Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.
Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.
Potpisivanje pristanka na operativni zahvat
Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.
Priprema pacijenta za anesteziju
Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.
Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.
Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.
Anestezija
Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.
Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.
Opšta anestezija
Intravenska anestezija (analgosedacija)
Prilikom intravenske anestezije anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.
Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)
Endotrahealna anestezija
U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.
Regionalna anestezija
Epiduralna anestezija
U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).
Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.
Spinalna anestezija
U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.
Pleksus („blok“) anestezija
Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.
Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.
Neposredni postoperativni tok
Postoperativno praćenje
Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.
U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:
Vaše opšte stanje i stanje svesti
Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
Mokrenje
Drenažu (ukoliko imate dren)
Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice
U prvim satima posle operacije možete osetiti:
bol u operisanoj regiji
mučninu
blagi bol ili grebanje u grlu
suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.
Menadžment bola
Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.
Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.
Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.
Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka
Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.
Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.
Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).
Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.
Kontrole operatora i previjanja
Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.
Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.
Vizite
Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.
Ishrana
Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.
Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.
Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.
Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:
eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.
Prevencija povreda i padova
Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.
Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru
Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.
U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.
Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.
Posetilac se moli da:
ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
ne dovodi decu u posetu
obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
isključi mobilni telefon tokom posete
ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.
Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.
Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.
Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.
Pobrinućemo se da jasno razumete:
koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
kakav režim ishrane treba da poštujete
kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu
Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.
Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.
Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.
Na tim pregledima lekar proverava:
stanje operativne rane
da li je terapija odgovarajuća
razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
prati tok oporavka
Medicinske usluge je moguće platiti:
Gotovinom (u dinarima)
Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.
Sava Medical Hospital ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.
Generali osiguranje Srbija
Globos osiguranje
Milenijum osiguranje
Wiener Städtische
Triglav osiguranje
Dunav osiguranje
DDOR osiguranje
Uniqa osiguranje
Sava osiguranje
Allianz
Cigna
AP Companies
Savitar
Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.
Fondovi zdravstvenog osiguranja
Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.