Meni
Zakažite pregled

Urinarne infekcije kod dece

Dečja nefrologija

Urinarna infekcija je upala mokraćnih puteva koju izazivaju bakterije, najčešće one koje normalno žive u crevima. Kada je zahvaćena samo mokraćna bešika, govori se o infekciji bešike (cistitis). Kada bakterije stignu do bubrega, nastaje infekcija bubrega (pijelonefritis), koja obično daje visoku temperaturu, a dete je bolesnije. Kod beba i male dece infekcija sa temperaturom gotovo uvek se shvata kao moguća infekcija bubrega.

Urinarne infekcije su jedne od najčešćih bakterijskih infekcija u detinjstvu. U prvim mesecima života češće su kod dečaka, a kasnije gotovo samo kod devojčica, jer im je mokraćna cev kraća. Kod beba sa visokom temperaturom bez jasnog uzroka urinarna infekcija je jedna od najčešćih ozbiljnih bakterijskih infekcija, pa im se mokraća uvek proverava.

Većina dece se brzo i potpuno oporavi uz pravilno lečenje antibioticima. Ipak, infekciju treba otkriti na vreme, iz dva razloga: infekcija bubrega kod male dece može da ostavi ožiljke na bubregu, a ponekad je prvi znak urođene promene mokraćnih puteva, kao što je vezikoureteralni refluks, odnosno vraćanje mokraće iz bešike ka bubregu. Zato se posle infekcije sa temperaturom kod dela dece rade dodatni pregledi, a kada se infekcije ponavljaju, proveravaju se navike mokrenja i stolice. U ovom tekstu objašnjeno je kako se infekcija prepoznaje, kako se pravilno uzima mokraća, kako se leči i kada su potrebna dalja ispitivanja.

Kako nastaje infekcija

Mokraća je normalno bez bakterija. Infekcija nastaje kada bakterije iz okoline čmara i spoljnih polnih organa uđu kroz mokraćnu cev u bešiku i tamo se razmnože. Ako se ne zaustave, mogu da se popnu kroz mokraćovode, cevi koje spajaju bubrege sa bešikom, sve do bubrega. Kod većine dece infekciju izaziva bakterija E. coli (ešerihija koli), koja normalno živi u crevima, a ređe neka druga crevna bakterija. Kod novorođenčadi bakterije ponekad stižu do bubrega krvlju, kao deo opšte infekcije.

Šema mokraćnog sistema sa označenim bubregom, mokraćovodom, bešikom i mokraćnom cevi
Mokraćni sistem: bubrezi, mokraćovodi, mokraćna bešika i mokraćna cev. Bakterije najčešće ulaze kroz mokraćnu cev i izazivaju infekciju bešike (cistitis), a ako se kroz mokraćovod popnu do bubrega, nastaje infekcija bubrega (pijelonefritis). Prikaz normalne anatomije. Izvor: Arcadian i saradnici / Wikimedia Commons, javno vlasništvo. Oznake prilagođene na srpsku latinicu.

Oblici urinarne infekcije

  • Infekcija bešike (cistitis) – peckanje, često mokrenje i bol u donjem delu stomaka, iznad stidne kosti, obično bez visoke temperature.
  • Infekcija bubrega (pijelonefritis) – temperatura od 38 °C ili viša, bol u slabini ili stomaku, a dete deluje bolesno.
  • Neuobičajen tok – dete je teško bolesno, mlaz mokraće je slab, u stomaku se napipa masa, analize pokazuju slabiji rad bubrega, infekcija je prešla u krv, nema poboljšanja posle dva dana lečenja ili infekciju ne izaziva E. coli, već neka druga bakterija. Ovakav tok češće ukazuje na urođenu promenu mokraćnih puteva.
  • Ponavljane infekcije – kada dete ima dve ili više infekcija bubrega, jednu infekciju bubrega i bar jednu infekciju bešike, ili tri i više infekcija bešike.
  • Bakterije bez tegoba – bakterije se nađu u mokraći, a dete nema nikakve tegobe. To nije bolest i ne leči se antibioticima.

Šta povećava rizik

  • Urođene promene mokraćnih puteva – na primer vezikoureteralni refluks ili, kod dečaka, valvula zadnje uretre, urođena pregrada u mokraćnoj cevi koja otežava oticanje mokraće.
  • Loše navike mokrenja i zatvor – dete zadržava mokraću, retko i nepotpuno prazni bešiku i ima zatvor. Lekari to zovu disfunkcija bešike i creva, a čest je razlog ponavljanih infekcija kod školske dece.
  • Bešika koja ne radi dobro zbog oštećenja nerava – kod dece sa oštećenjem nerava koji upravljaju bešikom, na primer kod spine bifide, pa je potrebna posebna nega bešike.
  • Uzrast i pol – bebe, dečaci u prvim mesecima života i devojčice od polaska u vrtić.
  • Uska kožica i slepljene male usne – izražena fimoza (uska kožica na polnom udu) kod dečaka i slepljene male usne kod devojčica mogu da otežaju pranje i oticanje mokraće.
  • Kateter u bešici – svaki put kada je u bešici tanka cevčica za izmokravanje (kateter), rizik od infekcije raste.

Kako sprečiti infekciju

Najviše pomažu dobre navike: dovoljno tečnosti tokom dana, redovno mokrenje bez odlaganja, dostupan i čist toalet u vrtiću i školi, lečenje zatvora i brisanje spreda prema nazad kod devojčica. Kod male dece pelene treba redovno menjati. O drugim merama, kao što su preparati brusnice ili mala dnevna doza antibiotika, odlučuje se posebno za svako dete sa ponavljanim infekcijama.

Bebe i deca do dve godine

Kod najmlađe dece znaci nisu jasni. Često je jedini znak visoka temperatura bez jasnog uzroka, ponekad uz razdražljivost, slabije sisanje, povraćanje, proliv, žutu boju kože kod novorođenčeta ili slabije napredovanje u težini. Mokraća može neprijatno da miriše, ali to nije pouzdan znak. Zato se bebi sa temperaturom bez jasnog uzroka uvek pregleda mokraća.

Predškolska i školska deca

Starija deca umeju da kažu šta ih muči, pa je infekciju lakše prepoznati.

  • Peckanje i bol pri mokrenju – dete se žali da ga „peče“ ili izbegava da mokri.
  • Često i hitno mokrenje – male količine, često uz osećaj da bešika nije prazna.
  • Ponovno umokravanje – kvašenje gaćica danju ili noću kod deteta koje je već bilo suvo.
  • Bol u donjem delu stomaka – iznad stidne kosti.
  • Mutna mokraća ili krv u mokraći – mokraća može biti ružičasta ili crvenkasta.

Znaci infekcije bubrega

  • Visoka temperatura – 38 °C ili više, često sa drhtavicom.
  • Bol u slabini ili leđima – sa jedne ili obe strane, ili neodređen bol u stomaku kod mlađe dece.
  • Mučnina i povraćanje – uz malaksalost i slab apetit.

Tinejdžeri

Kod devojaka su tegobe slične kao kod odraslih žena. Peckanje pri mokrenju u ovom uzrastu može da potiče i od upale spoljnih polnih organa ili polno prenosivih infekcija, pa lekar o tome razgovara diskretno, poštujući privatnost.

Tok bolesti

Uz odgovarajući antibiotik temperatura obično pada za 24–48 sati, a tegobe sa mokrenjem nestaju za nekoliko dana. Ako temperatura traje duže, lekar proverava da li antibiotik deluje na tu bakteriju, da li nešto ometa oticanje mokraće i da li se u bubregu stvorio gnojni čir. Kod dela dece infekcije se ponavljaju, najčešće u prvih nekoliko meseci posle prve.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – ako beba mlađa od tri meseca ima temperaturu od 38 °C ili više, ili ako je dete bilo kog uzrasta bledo, mlitavo, teško se budi, ne može da zadrži tečnost ili gotovo ne mokri (pozovite 194 ili idite u hitnu službu).
  • Bez odlaganja – ako dete ima temperaturu uz bol u slabini, povraćanje ili peckanje pri mokrenju, ili ako se temperatura ne spusti dva dana posle početka antibiotika.
  • Uskoro – ako se infekcije ponavljaju, ako dete ima tegobe sa mokrenjem bez temperature, zatvor ili umokravanje tokom dana.

Pravilno uzimanje mokraće

Tačna dijagnoza zavisi od toga kako je mokraća uzeta. Uzorak se uzima pre prve doze antibiotika. Ako ne može da se odnese u laboratoriju u roku od četiri sata, čuva se u frižideru.

  • Srednji mlaz – kod dece koja kontrolišu mokrenje: posle pranja spoljnih polnih organa vodom, prvi deo mokraće pusti se u toalet, a srednji deo uhvati u sterilnu posudu.
  • Hvatanje mlaza kod bebe – roditelj drži otvorenu sterilnu posudu i čeka da beba mokri. Zahteva strpljenje, ali daje pouzdan uzorak.
  • Kesica za urin – lepi se na kožu i korisna je samo za brzi pregled test-trakom. Bakterije sa kože često zagade uzorak, pa pozitivna urinokultura iz kesice nije pouzdana.
  • Kateter ili punkcija bešike – kada je dete teško bolesno ili kada mokraća ne može da se uhvati na drugi način, uzima se tankom cevčicom (kateterom) kroz mokraćnu cev ili, retko, iglom kroz kožu iznad stidne kosti, uz pomoć ultrazvuka.

Analiza mokraće i urinokultura

Pregled mokraće test-trakom brzo pokazuje da li u mokraći ima belih krvnih zrnaca (leukocita) i nitrita, materija koje stvaraju neke bakterije. Pozitivan nalaz znači da je infekcija verovatna, a negativan je kod starije dece uglavnom isključuje. Kod beba negativna test-traka ne isključuje infekciju sa sigurnošću.

Urinokultura je zasejavanje mokraće u laboratoriji, da bi se videlo da li u njoj rastu bakterije. Ona potvrđuje infekciju, pokazuje koja je bakterija u pitanju i na koje antibiotike je osetljiva (antibiogram). Rezultat stiže za 24–72 sata. Za dijagnozu je potrebno da u mokraći raste mnogo bakterija iste vrste, uz promene u analizi mokraće. Koliko je to „mnogo“ zavisi od načina na koji je mokraća uzeta. Ako raste više različitih bakterija, uzorak je najčešće zagađen.

Analize krvi

Analize krvi rade se kod male dece, teže bolesne dece i kod sumnje na infekciju bubrega. Krvna slika i CRP pokazuju koliko je jaka upala, a kreatinin, materija po kojoj se vidi kako rade bubrezi, pokazuje da li je rad bubrega očuvan. Ponekad se zaseje i krv, da se vidi da li su bakterije prešle u krvotok.

Ultrazvuk i drugi pregledi

  • Ultrazvuk urotrakta – bezbolan pregled bez zračenja. Pokazuje veličinu bubrega, da li su proširene šupljine u bubregu u kojima se skuplja mokraća, kakav je zid bešike i koliko mokraće ostaje posle mokrenja. Prema novim smernicama radi se posle prve infekcije sa temperaturom kod dece mlađe od pet godina. Kod beba mlađih od šest meseci obično se radi u roku od šest nedelja, a kod neuobičajenog toka infekcije, u bilo kom uzrastu, već tokom bolesti.
  • Snimanje bešike tokom mokrenja (MCUG) – kroz tanku cevčicu u bešiku se uvodi kontrastno sredstvo i snima se rendgenom dok dete mokri, da bi se videlo da li se mokraća vraća ka bubrezima. Ne radi se rutinski posle prve infekcije ako je ultrazvuk normalan. Radi se kada ultrazvuk pokaže veće promene, kod neuobičajenog toka infekcije i posle druge infekcije sa temperaturom, posebno kod dece mlađe od dve godine. Postoji i slično snimanje ultrazvukom, bez zračenja.
  • DMSA snimanje bubrega – posle ubrizgavanja male količine obeleživača sa slabim zračenjem, snimak pokazuje da li su na bubrezima ostali ožiljci. Radi se 4–6 meseci posle infekcije, kod neuobičajenog toka infekcije kod dece mlađe od tri godine i kod ponavljanih infekcija.

Šta nalazi znače

Ako je prva infekcija brzo prošla, a ultrazvuk je normalan, dalja snimanja obično nisu potrebna. Proširenje u bubregu, zadebljan zid bešike ili ožiljci zahtevaju dalje preglede i praćenje. Stručne preporuke se u pojedinostima razlikuju, pa lekar o snimanjima odlučuje prema uzrastu deteta, toku bolesti i nalazu ultrazvuka.

Kako se pripremiti za pregled

  • Sterilna posuda – nabavite je u apoteci i ne dodirujte njenu unutrašnjost.
  • Sveža mokraća – najbolje uzorak uzet neposredno pre pregleda ili čuvan u frižideru do četiri sata.
  • Podaci o temperaturi – zapišite vrednosti i vreme merenja, kao i koje ste lekove za snižavanje temperature dali.
  • Raniji nalazi – urinokulture sa antibiogramima i nalazi ultrazvuka, posebno kod ponavljanih infekcija.
  • Za ultrazvuk bešike – dete treba da ima punu bešiku; neka popije vodu sat vremena pre pregleda i ne mokri do snimanja.

Kako se donosi odluka

Lečenje zavisi od uzrasta deteta, od toga koliko je bolesno i da li je infekcija zahvatila bubreg. Antibiotik se daje odmah posle uzimanja mokraće, pre rezultata urinokulture. Lekar ga bira prema tome koje su bakterije najčešće u našoj sredini i na koje lekove one reaguju. Kada stigne antibiogram, lekar proverava da li izabrani lek deluje na pronađenu bakteriju i po potrebi ga menja. Doza zavisi od telesne težine.

Lečenje kod kuće ili u bolnici

  • Lečenje kod kuće – za decu stariju od prvih meseci života koja se dobro drže, piju i mogu da uzimaju lek na usta. Kod većine dece sa infekcijom bubrega antibiotik na usta deluje jednako dobro kao kroz venu.
  • Lečenje u bolnici – za bebe mlađe od tri meseca, decu koja povraćaju i ne mogu da uzimaju lek na usta, decu koja su izgubila mnogo tečnosti ili su teško bolesna, kada se sumnja da je infekcija prešla u krv i kada nema poboljšanja posle dva dana lečenja.

Najmlađe bebe, deca koja povraćaju i teško bolesna deca u bolnici dobijaju antibiotik kroz venu, a čim dete počne da pije i bude mu bolje, prelazi se na lek na usta. Ostala deca i u bolnici često mogu odmah da piju lek. Dete istovremeno dobija dovoljno tečnosti, a prati se i rad bubrega.

Koliko traje lečenje

  • Infekcija bešike – kratko, najčešće tri dana kod dece starije od tri meseca.
  • Infekcija bubrega i infekcija sa temperaturom kod male dece – obično 7–10 dana, a novije smernice kod većine dece daju prednost kraćem lečenju, do sedam dana. Kod novorođenčadi, teže bolesne dece i dece sa promenama mokraćnih puteva lečenje može da traje duže.

Antibiotik se uzima do kraja propisanog vremena, i kada dete ranije ozdravi. Ako je dete dobro, kontrolna urinokultura posle lečenja nije potrebna. Bakterije u mokraći bez ikakvih tegoba ne leče se, jer antibiotik tada ne koristi, a bakterije zbog njega postaju otpornije na lekove.

Pomoć kod tegoba

  • Tečnost – dete treba da pije dovoljno, u malim i čestim gutljajima ako povraća.
  • Lekovi za temperaturu i bol – paracetamol je najčešće dovoljan. Ibuprofen se izbegava kada je dete izgubilo mnogo tečnosti, jer tada može da optereti bubrege.
  • Redovno mokrenje – dete ne treba da odlaže mokrenje ni kada peče; pomaže sedenje u mlakoj vodi.

Kada se infekcije ponavljaju

Kod dece koja imaju više infekcija lekar traži razlog. Najčešće su to loše navike mokrenja i stolice: dete retko mokri, zadržava mokraću, ne isprazni bešiku do kraja i ima zatvor. Lečenje počinje promenom navika: mokrenje na dva do tri sata, opušten položaj na toaletu sa osloncem za stopala, dovoljno tečnosti i lečenje zatvora. Ove mere smanjuju broj infekcija više od bilo kog leka. Ako dete ima i noćno mokrenje ili umokravanje tokom dana, to se leči zajedno sa infekcijama.

Antibiotik za sprečavanje novih infekcija

Antibiotska zaštita (profilaksa) je mala dnevna doza antibiotika koja se uzima mesecima da bi se sprečila nova infekcija. Ne daje se rutinski posle prve infekcije. O njoj se odlučuje za svako dete posebno, na primer kod beba sa izraženim refluksom, kod dece sa čestim infekcijama bubrega ili dok se čeka lečenje urođene promene. Smanjuje broj novih infekcija, ali bakterije zbog nje lakše postaju otporne, pa se daje ograničeno vreme, a lekar povremeno procenjuje da li je i dalje potrebna.

Lečenje urođenih promena

Kada je uzrok infekcija vezikoureteralni refluks, suženje ili druga promena mokraćnih puteva, lečenje se planira zajedno sa dečjim urologom. Kod dečaka sa ponavljanim infekcijama i promenama mokraćnih puteva ponekad se razmatra i obrezivanje.

Oporavak i okvirni rokovi

  • Prvi dani – temperatura se obično povlači za 1–2 dana, a peckanje za 2–3 dana.
  • Vrtić i škola – dete se vraća kada je 24 sata bez temperature i dobro se oseća. Urinarna infekcija nije zarazna.
  • Sport – posle infekcije bubrega obično posle jedne do dve nedelje, kada se dete oporavi.
  • Kod kuće – nastavite sa dovoljno tečnosti i redovnim mokrenjem i posle prestanka tegoba.

Znaci za hitno javljanje

Hitan pregled je potreban ako dete tokom lečenja postane mlitavo, teško se budi, povraća sve što popije, prestane da mokri, ubrzano diše, ima hladne ruke i noge ili sitne tačkaste modrice po koži.

Kontrole i život posle infekcije

Posle jedne infekcije koja je brzo prošla, uz normalan ultrazvuk, redovne kontrole nisu potrebne. Roditelji treba da znaju da se infekcija može ponoviti i da kod svake sledeće temperature bez jasnog uzroka mokraću treba pregledati bez odlaganja, u roku od jednog do najviše tri dana. Deca sa ožiljcima na oba bubrega, slabijim radom bubrega, ponavljanim infekcijama ili urođenim promenama prate se kod dečjeg nefrologa: povremeno se meri krvni pritisak i proverava da li u mokraći ima belančevina, jer ožiljci kod malog broja dece kasnije dovode do povišenog krvnog pritiska ili hronične bolesti bubrega.

Najčešća pitanja

Nije. Bakterije potiču iz detetovih creva i ne prenose se kontaktom, igrom ili zajedničkim kupanjem, pa nema potrebe da se dete odvaja od druge dece.

Preparati brusnice kod nekih devojčica sa ponavljanim infekcijama mogu malo smanjiti njihov broj, ali dokazi su ograničeni. Ne leče već nastalu infekciju i ne zamenjuju antibiotik.

Pena i mirisni sapuni mogu da iritiraju osetljivu kožu i izazovu peckanje slično infekciji. Kod sklonosti tegobama bolje je tuširanje ili kupanje u čistoj vodi.

Ne. Prerano prekidanje može ostaviti deo bakterija koje izazovu novu infekciju i podstiču otpornost na antibiotike. Ako se jave neželjena dejstva, javite se lekaru.

Može, kada je potpuno zdravo. Posle kupanja je korisno da odmah skine mokar kupaći kostim i da ne odlaže mokrenje.

Sama infekcija se ne nasleđuje, ali vezikoureteralni refluks se češće javlja u porodicama. Ako roditelj ili brat ili sestra imaju refluks, recite to lekaru.

Za sada nema dovoljno dokaza da probiotici sprečavaju urinarne infekcije kod dece. Mogu da pomognu kod proliva tokom antibiotika, ali ne zamenjuju druge mere.

Vakcinacija se odlaže dok traje temperatura i akutna bolest. Kada se dete oporavi, može da nastavi vakcinaciju po redovnom kalendaru, bez posebne pauze zbog antibiotika.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.