Klinički pregled dečjeg nefrologa je pregled deteta kod koga postoji sumnja na bolest bubrega i mokraćnih puteva ili kod koga je takva bolest već poznata. Nefrolog razgovara sa roditeljima i detetom, meri krvni pritisak i rast, traži otoke i druge znake bolesti bubrega, a zatim odlučuje koje su analize i snimanja zaista potrebni.
Bolesti bubrega kod dece dugo mogu proticati bez tegoba. Povišen pritisak, belančevine ili krv u mokraći često se otkriju slučajno, na sistematskom pregledu, pa je pažljiv pregled prilika da se problem uoči na vreme. Pregled je bezbolan i traje 30 do 45 minuta.
Kada se radi
- Ponavljane urinarne infekcije – posebno sa temperaturom (urinarne infekcije kod dece).
- Proširenje bubrega na ultrazvuku pre ili posle rođenja – sumnja na urođene anomalije bubrega i mokraćnih puteva ili vezikoureteralni refluks.
- Krv u mokraći – vidljiva ili otkrivena analizom (hematurija).
- Belančevine u mokraći – penušava mokraća ili pozitivan nalaz trakicom (proteinurija).
- Otoci oko očiju i nogu – mogući znak nefrotskog sindroma.
- Povišen krvni pritisak izmeren više puta (hipertenzija kod dece).
- Noćno mokrenje posle pete godine – naročito uz dnevne tegobe (enureza).
- Povišen kreatinin ili poremećaj elektrolita – hronična bolest bubrega, elektrolitni poremećaji ili praćenje posle akutnog oštećenja bubrega.
- Bolesti bubrega u porodici – na primer ciste u bubrezima ili nasledni nefritis.
Ako dete naglo malo mokri, ima jake otoke, otežano diše, ima jaku glavobolju sa povraćanjem ili visoku temperaturu i deluje bolesno, ne čekajte zakazani pregled; javite se hitnoj službi ili pozovite 194.
Kako se pripremiti
- Dnevnik mokrenja – najmanje dva dana, najbolje vikendom, beležite vreme i količinu svakog mokrenja (merenom posudom), koliko je dete popilo, epizode umokravanja i stolice. Kod noćnog mokrenja vodite i kalendar suvih i mokrih noći.
- Merenja pritiska – ako je pritisak meren ranije, ponesite zapisane vrednosti i datume.
- Ranije nalaze – analize mokraće i krvi, urinokulture, ultrazvuk, izveštaje iz porodilišta i otpusne liste.
- Podatke o rastu – zdravstveni karton sa ranijim visinama i težinama.
- Spisak lekova – uključujući lekove protiv bolova, suplemente i biljne preparate.
- Uzorak mokraće – ako lekar to zatraži, prvi jutarnji uzorak u sterilnoj posudi.
Priprema deteta po uzrastu
- Mala deca – recite da će doktor „zagrliti ruku“ manžetnom i da to samo malo stegne; dozvolite da prvo isproba manžetnu na igrački.
- Školska deca – uključite ih u vođenje dnevnika mokrenja; tako bolje razumeju pregled i sarađuju.
- Adolescenti – omogućite deo razgovora nasamo, jer se o mokrenju i telesnim promenama lakše govori bez roditelja.

Kako izgleda pregled
- Razgovor – tok trudnoće i prenatalni ultrazvuk, ranije infekcije, navike mokrenja i pražnjenja creva, unos tečnosti, lekovi i bolesti bubrega u porodici.
- Merenje rasta – visina i težina upisuju se u percentilne krivulje, jer hronična bolest bubrega može usporiti rast.
- Merenje krvnog pritiska – posle nekoliko minuta mirovanja, u sedećem položaju, na desnoj nadlaktici oslonjenoj u visini srca. Manžetna se bira prema obimu ruke: njen gumeni deo treba da bude širok oko 40% obima nadlaktice i da obuhvati 80 do 100% obima. Premala manžetna daje lažno visok pritisak, a prevelika lažno nizak.
- Pregled – otoci oko očiju i na potkolenicama, koža, srce, trbuh i slabine, spoljašnji polni organi uz prisustvo roditelja i donji deo leđa, gde promene na koži mogu ukazati na poremećaj nerava mokraćne bešike.
Kako se tumači krvni pritisak
Normalan pritisak kod dece zavisi od uzrasta, pola i visine, pa se vrednosti porede sa percentilnim tablicama. Prema smernicama Američke akademije za pedijatriju (AAP) iz 2017. godine, kod dece mlađe od 13 godina pritisak ispod 90. percentila je normalan, između 90. i 95. percentila povišen, a na ili iznad 95. percentila govori o hipertenziji. Od 13. godine koriste se granice slične odraslima: 120–129/ispod 80 mmHg je povišen pritisak, a 130/80 mmHg i više hipertenzija. Dijagnoza se ne postavlja na osnovu jednog merenja, već kada su vrednosti povišene na tri odvojena pregleda, a često se potvrđuje 24-časovnim merenjem pritiska.
Šta nalaz pokazuje
Na kraju pregleda nefrolog objašnjava nalaz i predlaže plan. Ne moraju sva deca da rade sve preglede; lekar bira one koji odgovaraju na konkretno pitanje:
- Analize urina – trakica, sediment, urinokultura, odnos belančevina i kreatinina.
- Analize krvi – kreatinin i procena funkcije bubrega, elektroliti, albumin.
- Ultrazvuk uro-trakta – veličina i građa bubrega, proširenje kanalnog sistema, mokraćna bešika.
Posle pregleda
Dobijate pisani izveštaj sa zaključkom, preporukama o ishrani, unosu tečnosti i navikama mokrenja i terminom kontrole. Kod deteta sa povišenim pritiskom ili bolešću bubrega pritisak se meri na svakom pregledu. Ako se pre kontrole pojave otoci, temperatura, krv u mokraći ili dete mokri znatno manje nego inače, javite se ranije.
Najčešća pitanja
Može li pritisak da se meri aparatom za odrasle?
Može, ako ima manžetnu odgovarajuće veličine za obim detetove ruke. Pogrešna manžetna je najčešći razlog lažno povišenih vrednosti kod dece.
Zašto dete mora da dođe na tri merenja pritiska?
Pritisak kod dece često bude povišen zbog uzbuđenja i straha u ordinaciji. Ponovljena merenja u razmaku od nekoliko nedelja ili 24-časovno merenje pokazuju stvarnu sliku.
Da li dete pre pregleda treba da pije više vode?
Ne. Neka pije kao i obično, da bi dnevnik mokrenja i nalaz mokraće pokazali stvarno stanje. Prekomerno pijenje može razblažiti mokraću i promeniti rezultat.
Od kada se deci redovno meri pritisak?
Prema smernicama AAP, zdravoj deci pritisak se meri jednom godišnje od treće godine. Deci sa bolešću bubrega, gojaznošću ili dijabetesom meri se na svakom pregledu.
Da li je pregled polnih organa neophodan?
Kod dečaka i devojčica sa infekcijama, otocima ili poremećajima mokrenja kratak pregled pomaže da se otkriju upala, sraslosti ili anatomske promene. Radi se uz roditelja i uz poštovanje stida deteta.






