Kako se donosi odluka
Cilj lečenja je da se pritisak spusti na vrednost koja štiti bubrege, srce i mozak, da se smanji albumin u mokraći i uspori pad rada bubrega. Lekar bira ciljnu vrednost i lekove prema godinama, stadijumu bolesti bubrega, količini albumina, šećernoj bolesti, bolestima srca i podnošljivosti lekova. Lečenje vode lekar opšte prakse, kardiolog i nefrolog, zavisno od težine bolesti.
Ciljne vrednosti pritiska
Smernice KDIGO iz 2021. predlažu da gornji pritisak kod osoba sa hroničnom bubrežnom bolešću bude ispod 120 mmHg, ako se meri standardizovano i dobro podnosi. Evropske smernice za hipertenziju (ESH 2023) kod većine preporučuju vrednosti ispod 130/80 mmHg, a kod starijih osoba sklonih vrtoglavici i padovima cilj je blaži. Previše nizak pritisak može izazvati slabost i nesvesticu, pa se doze podešavaju postepeno.
Promene načina života
- Manje soli – ispod oko 5 g dnevno. Najviše soli unosimo kroz hleb, suhomesnate proizvode, sireve i gotovu hranu, a ne iz slanika.
- Ishrana bogata povrćem i voćem (tzv. DASH ishrana), ako kalijum nije povišen.
- Smanjenje telesne težine kod prekomerne težine.
- Redovna fizička aktivnost – najmanje 150 minuta umerenog kretanja nedeljno.
- Prestanak pušenja i umereno pijenje alkohola.
- Dovoljno sna i lečenje apneje u snu, ako postoji.
Lekovi
- ACE inhibitori ili sartani – lekovi prvog izbora kod bolesti bubrega sa albuminom u mokraći, jer pored pritiska smanjuju i albumin. Ne kombinuju se međusobno.
- Blokatori kalcijumskih kanala (na primer amlodipin) – često u kombinaciji.
- Diuretici – tiazidni ili, kod uznapredovale bolesti bubrega, diuretici Henleove petlje; hlortalidon je delotvoran i kod smanjenog rada bubrega.
- Antagonisti mineralokortikoidnih receptora (spironolakton) – kod pritiska koji se ne kontroliše sa tri leka, uz praćenje kalijuma.
- SGLT2 inhibitori – kod hronične bubrežne bolesti dodatno usporavaju napredovanje, kako je opisano u tekstu o hroničnoj bubrežnoj bolesti.
- Statini – za smanjenje rizika od bolesti srca i krvnih sudova.
Kombinacija lekova u jednoj tableti olakšava redovno uzimanje. Posle uvođenja ili povećanja ACE inhibitora, sartana ili diuretika proveravaju se kreatinin i kalijum.
Lečenje maligne hipertenzije
Maligna hipertenzija se leči u bolnici, lekovima u venu, uz postepeno spuštanje pritiska tokom sati i dana, a ne naglo, da se ne bi ugrozio protok krvi kroz mozak, srce i bubrege. Kod dela bolesnika rad bubrega se posle stabilizacije delimično oporavi, a neki trajno ostanu na dijalizi.
Lečenje suženja bubrežne arterije
Kod aterosklerotskog suženja osnovno lečenje su lekovi: za pritisak, statini i lekovi protiv zgrušavanja. Proširenje arterije balonom i stentom razmatra se samo kod odabranih bolesnika, na primer kod brzog pada rada bubrega, ponovljenog naglog edema pluća ili pritiska koji se ne može kontrolisati. Kod fibromuskularne displazije kod mlađih žena proširenje balonom često daje dobar rezultat.
Oporavak i rokovi
Posle promene terapije pritisak se stabilizuje za dve do četiri nedelje, pa se tada procenjuje efekat. Albumin u mokraći se smanjuje tokom nekoliko meseci. Kod hronične nefroskleroze cilj je da se rad bubrega održi stabilnim.
Kada se hitno javiti
Javite se hitno kod pritiska iznad 180/120 mmHg uz glavobolju, poremećaj vida, bol u grudima, gušenje ili znake moždanog udara.
Kontrole i svakodnevni život
Kontrole su na tri do dvanaest meseci, zavisno od stadijuma, sa merenjem pritiska, kreatinina, kalijuma i albumina u mokraći. Merite pritisak kod kuće i zapisujte vrednosti. Lekove za pritisak ne prekidajte sami kada se vrednosti normalizuju, jer je normalan pritisak upravo rezultat lekova. Tokom proliva, povraćanja ili jakog znojenja posavetujte se sa lekarom o privremenoj pauzi diuretika, ACE inhibitora i sartana.