Meni
Zakažite pregled

Bronhiolitis kod beba i male dece

Dečja pulmologija

Bronhiolitis je virusna infekcija najmanjih disajnih puteva u plućima, bronhiola, koja se javlja kod beba i male dece, najčešće u prvoj godini života. Kod većine beba leči se negom kod kuće – čišćenjem nosa, češćim manjim obrocima i praćenjem disanja.

Poznato i kao: engl. bronchiolitis.

Ukratko o lečenju bronhiolitisa kod beba i male dece

Dijagnostikapregled i procena težine; pulsna oksimetrija; rendgen pluća samo kod neobično teškog toka
Metode lečenjačišćenje nosa fiziološkim rastvorom; česti, manji obroci i nastavak dojenja; praćenje disanja i mokrih pelena
Povezane temeDečja pulmologija · opstruktivni bronhitis kod dece · upala pluća kod dece · astma kod dece

Bronhiolitis je virusna infekcija najmanjih disajnih puteva u plućima, bronhiola, koja se javlja kod beba i male dece, najčešće u prvoj godini života. Bronhiole su tanke cevčice koje dovode vazduh do plućnih mehurića. Kada ih virus zahvati, njihova sluzokoža otekne, stvara se sluz, a oštećene ćelije se ljušte i zapušavaju ionako uske prolaze. Beba zato diše ubrzano i naporno, kašlje i ponekad teško jede.

Bronhiolitis je najčešći razlog bolničkog lečenja beba u zimskim mesecima. Najčešći uzročnik je respiratorni sincicijalni virus (RSV), koji do druge godine preleži gotovo svako dete. Kod većine dece bolest počinje kao obična prehlada i prolazi kod kuće za dve do tri nedelje, uz pažljivo praćenje disanja i ishrane. Manji broj beba, posebno najmlađe, prevremeno rođene i one sa bolestima srca ili pluća, ima težak oblik i potrebna im je pomoć u bolnici.

Za bronhiolitis ne postoji lek koji ubija virus. Lečenje se zasniva na podršci: dovoljno tečnosti, čist nos, kiseonik kada je potreban i strpljenje dok organizam ne savlada infekciju. Zato je za roditelje najvažnije da znaju kako da negu sprovedu kod kuće i po kojim znacima da prepoznaju da je bebi potreban lekar.

Kako nastaje bronhiolitis

Virus se prenosi kapljicama pri kašljanju i kijanju i preko ruku i predmeta (igračke, kvake, cucle), na kojima može da preživi nekoliko sati. Najpre zahvata nos i grlo, a posle dva do tri dana spušta se u donje disajne puteve. U bronhiolama izaziva upalu, otok i nakupljanje sluzi i odumrlih ćelija. Kod odraslih i starije dece ovi disajni putevi su dovoljno široki da isti virus izazove samo prehladu, a kod bebe i mali otok značajno sužava prolaz za vazduh. Deo vazduha ostaje zarobljen u plućima, a deo plućnih mehurića se ne puni, pa se smanjuje količina kiseonika u krvi.

Uzročnici

  • Respiratorni sincicijalni virus (RSV) – uzročnik oko dve trećine slučajeva. Epidemije su svake zime, obično od novembra do marta.
  • Rinovirusi – virusi obične prehlade, česti uzročnici tokom cele godine.
  • Drugi virusi – metapneumovirus, virusi gripa, parainfluence, adenovirusi i korona virusi. Kod jednog deteta istovremeno mogu da budu prisutna i dva virusa.

Faktori rizika za težak oblik

  • Uzrast ispod tri meseca – najmanje bebe imaju najuže disajne puteve i najslabiju rezervu.
  • Prevremeno rođenje – posebno pre 32. nedelje trudnoće i kod beba sa bronhopulmonalnom displazijom.
  • Urođene srčane mane – posebno one sa povećanim protokom krvi kroz pluća. Više piše u tekstu o urođenim srčanim manama kod dece.
  • Hronične bolesti pluća, nerava i mišića – cistična fibroza, neuromišićne bolesti, Daunov sindrom, oslabljen imunitet.
  • Okolina – pušenje u kući i tokom trudnoće, starija braća i sestre u vrtiću ili školi, boravak u kolektivu, rođenje neposredno pre ili tokom sezone RSV-a.
  • Ishrana – bebe koje nisu dojene imaju nešto veći rizik od težeg toka.

Prevencija

Najvažnije mere su higijena ruku i izbegavanje kontakta bebe sa prehlađenim osobama. Odrasli i starija deca treba da peru ruke pre nego što uzmu bebu, da ne ljube bebu u lice dok su prehlađeni i da ne puše. Dojenje pruža delimičnu zaštitu. U mnogim zemljama danas postoje i dve mere specifične zaštite od RSV-a: monoklonska antitela koja se bebi daju u jednoj injekciji pred sezonu i štite je nekoliko meseci, i vakcina za trudnice u trećem trimestru, posle koje majka antitela prenosi bebi. Dostupnost ovih mera u Srbiji i to kome se preporučuju proverite sa pedijatrom. Kod prevremeno rođenih beba i beba sa srčanim manama zaštita antitelima se primenjuje već godinama.

Kako bolest počinje

Bronhiolitis obično počinje kao obična prehlada: curenje ili zapušen nos, kijanje, blago povišena temperatura i blag kašalj. Posle dva do tri dana kašalj se pojačava, a beba počinje da diše brže i napornije.

Tipične tegobe

  • Kašalj – suv ili vlažan, ponekad u napadima, posle kojih beba povrati.
  • Ubrzano disanje – kod beba ispod dva meseca više od 60 udisaja u minuti, kod starijih od 50 udisaja u minuti, mereno dok beba miruje.
  • Uvlačenje grudnog koša – pri udisaju se uvlače meka tkiva između rebara, ispod rebara ili iznad grudne kosti, a nozdrve se šire.
  • Sviranje i krkljanje – visok zvuk pri izdisaju ili pucketanje koje lekar čuje slušalicama.
  • Slabije jedenje – beba ne može istovremeno da diše i sisa, pa jede kraće, manje i češće prekida obrok.
  • Povišena temperatura – obično umerena, do 38,5 stepeni. Visoka temperatura nije tipična i traži proveru drugih uzroka.

Tok bolesti

Tegobe su najjače između trećeg i petog dana bolesti. Posle toga se disanje postepeno smiruje, a kašalj može da traje dve do tri nedelje, kod nekih beba i do četiri. Kod najmlađih beba, posebno prevremeno rođenih, prvi znak bolesti može biti apneja, kratak prestanak disanja duži od 15 do 20 sekundi, ili promena boje lica, čak i pre nego što se jave kašalj i ubrzano disanje.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno (pozovite 194 ili idite u najbližu hitnu službu) – beba prestaje da diše ili ima pauze u disanju, usne, jezik ili lice su plavičasti ili sivi, disanje je veoma ubrzano uz jako uvlačenje grudnog koša, beba ječi pri izdisaju, neobično je pospana, mlitava ili se teško budi.
  • Bez odlaganja (isti dan) – beba pojede manje od polovine uobičajene količine u toku poslednja tri do četiri obroka, ima malo mokrih pelena (manje od četiri za 24 sata ili nijednu tokom 12 sati), diše brže nego obično, ima temperaturu višu od 38 stepeni, a mlađa je od tri meseca, ili je temperatura viša od 39 stepeni u bilo kom uzrastu.
  • Uskoro – kašalj traje duže od tri do četiri nedelje, tegobe se ponovo pogoršavaju posle poboljšanja ili beba ima ponovljene epizode sviranja u grudima.

Pregled i procena težine

Dijagnoza bronhiolitisa postavlja se na osnovu tipičnih tegoba, uzrasta i nalaza na pregledu. Lekar broji udisaje, posmatra koliko beba napreže disanje, sluša pluća i proverava da li beba dovoljno pije i mokri. Najvažniji deo pregleda je procena težine bolesti, jer od nje zavisi da li dete može da se leči kod kuće.

Pregledi koji se rade

  • Pulsna oksimetrija – bezbolno merenje zasićenosti krvi kiseonikom pomoću lepljivog senzora na prstu ili stopalu. Vrednosti ispod oko 90 do 92 posto, zavisno od smernica i uzrasta, znače da je bebi potreban kiseonik.
  • Brzi test na viruse – bris nosa na RSV, grip i korona virus. Ne menja lečenje kod većine beba, ali pomaže u bolnici zbog smeštaja i sprečavanja širenja infekcije.

Kod tipičnog, blagog bronhiolitisa rendgen pluća i analize krvi nisu potrebni. Oni ne pomažu u lečenju, a rendgenski nalaz kod bronhiolitisa često liči na upalu pluća i vodi do nepotrebnih antibiotika.

  • Rendgen pluća – radi se kada je tok neobično težak, kada se stanje naglo pogorša ili kada postoji sumnja na komplikaciju, kao što je upala pluća ili deo pluća bez vazduha.
  • Analize krvi i urina – kod beba ispod dva do tri meseca sa visokom temperaturom, da bi se isključila bakterijska infekcija, najčešće infekcija mokraćnih puteva.
  • Gasne analize krvi – u bolnici, kod teškog oblika, za procenu potrebe za pojačanom podrškom disanju.

Šta nalazi znače

Ako beba dobro diše, ima zasićenost kiseonikom u granicama koje smernice smatraju bezbednim i pije dovoljno, može da se leči kod kuće, uz jasne instrukcije i kontrolu. Niska zasićenost, iscrpljenost, apneje i slab unos tečnosti razlozi su za bolničko lečenje. Kada beba ima ponovljene epizode sviranja, posebno posle prve godine, lekar razmatra sviranje u grudima kod male dece i astmu.

Kako se pripremiti za pregled

  • Zabeležite unos tečnosti i mokre pelene – koliko je beba pojela i koliko puta je imala mokru pelenu u poslednjih 24 sata.
  • Snimite disanje – kratak video bebe bez majice dok diše pomaže lekaru, posebno ako se disanje promeni do pregleda.
  • Očistite nos pre pregleda – zapušen nos sam po sebi ubrzava disanje i otežava procenu.
  • Ponesite knjižicu – podatke o porođaju, nedelji trudnoće i ranijim bolestima.

Kako se donosi odluka

Za bronhiolitis ne postoji lek koji skraćuje bolest. Lečenje je podrška organizmu dok se ne izbori sa virusom. Lekar odlučuje o mestu lečenja na osnovu uzrasta, težine disanja, zasićenosti kiseonikom, unosa tečnosti i rizičnih faktora. Većina beba leči se kod kuće.

Nega kod kuće

  • Čišćenje nosa – kapi fiziološkog rastvora u nos i blago izvlačenje sekreta aspiratorom pre obroka i spavanja olakšavaju disanje i sisanje. Nos ne treba čistiti agresivno i više od nekoliko puta dnevno, jer to iritira sluzokožu.
  • Česti, manji obroci – beba lakše pojede manju količinu, pa je bolje hraniti je češće. Dojenje treba nastaviti.
  • Položaj – beba spava na leđima, na ravnoj podlozi, prema preporukama za bezbedno spavanje. Podizanje uzglavlja jastucima se ne preporučuje.
  • Snižavanje temperature – paracetamol ili ibuprofen (ibuprofen tek posle trećeg meseca i ako beba pije), u dozi prema telesnoj težini.
  • Vazduh bez dima – u stanu se ne sme pušiti.
  • Praćenje – roditelji prate disanje, ishranu, mokre pelene i opšte stanje, posebno u periodu između trećeg i petog dana.

Šta se ne preporučuje

Prema savremenim smernicama, kod bronhiolitisa se rutinski ne koriste inhalacije salbutamola, adrenalina ili kortikosteroida, tablete i sirupi kortikosteroida, antibiotici, sirupi protiv kašlja ni fizikalna terapija grudnog koša. Istraživanja su pokazala da kod većine beba ne skraćuju bolest i ne smanjuju potrebu za bolnicom, a mogu imati neželjena dejstva. Antibiotik se daje samo kada postoji dokazana ili jasno verovatna bakterijska infekcija. Sirupi protiv kašlja i kapi za nos koje skupljaju sluzokožu nisu bezbedni za bebe.

Lečenje u bolnici

Bolničko lečenje je potrebno bebama sa apnejama, niskom zasićenošću kiseonikom, jako ubrzanim i napornim disanjem ili slabim unosom tečnosti. U bolnici se primenjuju:

  • Kiseonik – preko tankih cevčica u nosu, dok zasićenost ne bude stabilna.
  • Visokoprotočni zagrejani i ovlaženi kiseonik – kod beba koje napornije dišu, pomoću posebnih nosnih nastavaka.
  • Tečnost i ishrana – preko tanke sonde kroz nos do želuca ili infuzijom u venu, kada beba ne može dovoljno da pije.
  • Podrška disanju – CPAP (kontinuirani pozitivan pritisak preko maske ili nastavaka) ili, retko, mehanička ventilacija u jedinici intenzivne nege.
  • Čišćenje nosa – nežno, pre obroka.

Bolničko lečenje obično traje dva do četiri dana. Beba se otpušta kada je zasićenost kiseonikom stabilna bez dodatnog kiseonika, kada dovoljno pije i kada roditelji znaju na šta treba da obrate pažnju kod kuće.

Oporavak kod kuće

  • Kašalj – može da traje dve do četiri nedelje, i to je očekivano.
  • Vrtić i jaslice – dete se vraća kada je bez temperature, jede normalno i diše mirno, obično posle sedam do deset dana.
  • Kupanje i šetnja – kupanje je dozvoljeno, a kratke šetnje kada beba diše mirno i nema temperaturu.
  • Ponovno javljanje – ako se disanje ponovo ubrza, beba prestane da jede ili se vrati temperatura posle nekoliko dana bez nje, što može da znači komplikaciju, kao što je upala uha ili pluća.

Kontrole i dugoročno

Posle blagog bronhiolitisa posebne kontrole kod pulmologa obično nisu potrebne. Oko trećine dece koja su imala bronhiolitis, posebno težak, u narednim godinama ima ponovljene epizode sviranja u grudima uz prehlade. Kod većine se ove tegobe smiruju do školskog uzrasta. Ako se epizode ponavljaju, potrebna je procena dečjeg pulmologa radi isključivanja astme i drugih bolesti.

Najčešća pitanja

Da. Imunitet posle RSV infekcije nije trajan, pa beba može ponovo da oboli iste ili sledeće sezone, ali je druga infekcija obično blaža.

Obično sedam do deset dana, a male bebe i deca sa oslabljenim imunitetom mogu da šire virus i do četiri nedelje. Pranje ruku i izbegavanje kontakta sa drugim bebama tada su najvažniji.

Kod beba koje se leče kod kuće nema dokaza da skraćuju bolest. U bolnici se ponekad koristi hipertoni rastvor soli, po odluci lekara.

Ne nužno. Deo dece kasnije ima sviranje uz prehlade, ali većina nema astmu. Rizik je veći kod dece sa alergijama i astmom u porodici.

Kratka šetnja na svežem vazduhu je dozvoljena kada beba diše mirno i nema temperaturu. Izbegavajte zatvorene prostore sa puno ljudi.

Potpuno odvajanje obično nije moguće, ali starije dete treba da pere ruke, ne ljubi bebu u lice i ne deli igračke i cucle sa njom dok je prehlađeno.

Zabeležite koliko je beba pojela i koliko puta je imala mokru pelenu u poslednjih 24 sata, snimite kratak video bebe bez majice dok diše i očistite nos pre pregleda, jer zapušen nos sam po sebi ubrzava disanje.

Kašalj može da traje dve do četiri nedelje, i to je očekivano. Dete se vraća u jaslice kada je bez temperature, jede normalno i diše mirno, obično posle sedam do deset dana.

Ako se disanje ponovo ubrza, beba prestane da jede ili se vrati temperatura posle nekoliko dana bez nje, što može da znači komplikaciju, kao što je upala uha ili pluća.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Medical Hospital se nalazi u Beogradu, u rezidencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs.

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od 00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 36 00 i +381 67 777 36 00

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama, je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.