Meni
Zakažite pregled

Virusne infekcije donjih disajnih puteva (grip, kovid, RSV)

Pulmologija

Virusne infekcije donjih disajnih puteva su infekcije bronhija i pluća koje izazivaju respiratorni virusi, pre svega virusi gripa (influence), SARS-CoV-2, koji izaziva kovid, i respiratorni sincicijalni virus (RSV). Isti virusi kod većine ljudi izazovu samo prehladu ili blagu bolest gornjih disajnih puteva, ali se kod dela obolelih spuste niže i izazovu akutni bronhitis, virusnu upalu pluća ili teško pogoršanje hronične bolesti pluća ili srca.

Ove infekcije imaju sezonski karakter i najčešće su od kasne jeseni do proleća. Kod mlađih i zdravih osoba uglavnom prolaze za jednu do dve nedelje. Rizik od teškog toka najveći je kod starijih osoba, trudnica i osoba sa hroničnim bolestima pluća, srca, bubrega, šećernom bolešću, gojaznošću ili oslabljenim imunitetom.

Za razliku od bakterijskih infekcija, virusne infekcije ne leče se antibioticima. Kod gripa i kovida postoje antivirusni lekovi koji kod osoba sa povećanim rizikom smanjuju verovatnoću teškog toka, ali deluju najbolje kada se uzmu rano, u prvim danima bolesti. Zato je važno znati ko treba da se javi lekaru odmah, a ko može da se leči kod kuće.

Kako se virusi prenose

Respiratorni virusi prenose se kapljicama i sitnim česticama koje nastaju pri kašljanju, kijanju i govoru, kao i preko ruku i površina. Ulaze kroz nos, usta i oči. Inkubacija, vreme od zaraze do prvih tegoba, kod gripa je jedan do četiri dana, kod kovida obično dva do pet dana, a kod RSV-a četiri do šest dana. Osoba je najzaraznija u prvim danima bolesti, a delimično i dan pre pojave tegoba.

Najčešći virusi

  • Virusi gripa (influenca A i B) – izazivaju sezonske epidemije, nagli početak bolesti sa visokom temperaturom i bolovima u mišićima. Grip može izazvati virusnu upalu pluća ili otvoriti put bakterijskoj, posebno pneumokoknoj i stafilokoknoj.
  • SARS-CoV-2 (kovid) – tok varira od bezsimptomne infekcije do teške upale pluća. Posle preležane bolesti kod dela ljudi tegobe traju nedeljama ili mesecima (postkovid stanje).
  • Respiratorni sincicijalni virus (RSV) – kod dece izaziva bronhiolitis, a kod starijih odraslih i osoba sa bolestima srca i pluća može izazvati tešku bolest, slično gripu.
  • Drugi virusi – humani metapneumovirus, virusi parainfluence, adenovirusi, rinovirusi i sezonski koronavirusi. Kod osoba sa astmom i HOBP-om rinovirusi su čest okidač pogoršanja.

Ko je u povećanom riziku

  • Osobe starije od 65 godina – a naročito starije od 75 godina i stanari domova za stare.
  • Hronične bolesti pluća – HOBP, astma, bronhiektazije, intersticijumske bolesti pluća.
  • Bolesti srca – srčana slabost, koronarna bolest.
  • Šećerna bolest, gojaznost, hronična bubrežna i jetrina bolest.
  • Oslabljen imunitet – hemioterapija, transplantacija, lečenje kortikosteroidima ili biološkim lekovima, nelečena HIV infekcija.
  • Trudnoća – posebno u drugom i trećem tromesečju.

Prevencija

  • Vakcina protiv gripa – svake godine, pre početka sezone, za starije osobe, hronične bolesnike, trudnice, zdravstvene radnike i sve koji žele da smanje rizik.
  • Vakcina protiv kovida – prema važećim preporukama za uzrast i rizik, obično jednom godišnje za starije i rizične grupe.
  • Vakcina protiv RSV-a – preporučuje se starijim osobama i osobama sa povećanim rizikom, kao i trudnicama u određenom periodu trudnoće radi zaštite bebe, prema nacionalnim preporukama.
  • Svakodnevne mere – pranje ruku, provetravanje, ostajanje kod kuće dok traje temperatura, nošenje maske u gužvi tokom epidemije, posebno kod osoba sa visokim rizikom.

Tipične tegobe

  • Kašalj – obično suv u početku, kasnije ponekad sa iskašljavanjem.
  • Temperatura i drhtavica – kod gripa često nagla, iznad 38,5 °C.
  • Bolovi u mišićima i zglobovima, glavobolja i izrazit umor – posebno izraženi kod gripa.
  • Bol u grlu, curenje i zapušenost nosa – znaci zahvatanja gornjih disajnih puteva.
  • Otežano disanje i šištanje – znak da je infekcija zahvatila bronhije ili pluća.
  • Gubitak čula mirisa i ukusa – karakterističniji za kovid, mada ređi kod novijih varijanti.

Manje tipične tegobe

Kod starijih osoba bolest se može pokazati samo slabošću, gubitkom apetita, zbunjenošću ili padom, bez visoke temperature. Kod nekih osoba javljaju se mučnina, proliv ili bol u stomaku, češće kod gripa i kovida. Kod osoba sa astmom ili HOBP-om prvi znak može biti pojačano šištanje i potreba za češćom upotrebom pumpice.

Tok bolesti

Temperatura obično traje tri do pet dana, a umor i kašalj mogu trajati dve do tri nedelje. Pogoršanje posle početnog poboljšanja, na primer ponovni skok temperature petog ili šestog dana uz pojačan kašalj i gnojav ispljuvak, može ukazivati na bakterijsku upalu pluća koja se nadovezala na virusnu infekciju. Kod kovida se teška upala pluća češće razvija u drugoj nedelji bolesti, pa nedostatak vazduha tada zahteva hitan pregled.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – otežano disanje u mirovanju, bol ili pritisak u grudima, plavičaste usne, zbunjenost, pospanost ili teško buđenje, nesvestica, zasićenost kiseonikom ispod 92% na kućnom oksimetru (pozovite 194 ili idite u hitnu službu).
  • Bez odlaganja (u prva dva dana bolesti) – osobe iz rizičnih grupa, starije osobe, trudnice i osobe sa oslabljenim imunitetom, jer se antivirusni lekovi daju rano. Isto važi i za svakoga ko se posle poboljšanja ponovo oseti lošije.
  • Uskoro – kašalj ili zadihanost koji traju duže od tri do četiri nedelje, umor koji ne prolazi nedeljama ili tegobe koje ukazuju na postkovid stanje.

Razgovor i pregled

Tokom sezone gripa i kovida lekar dijagnozu često postavlja na osnovu tipičnih tegoba. Pregled obuhvata merenje temperature, pulsa, krvnog pritiska, broja udisaja i zasićenosti kiseonikom, kao i slušanje pluća. Lekar procenjuje da li je infekcija zahvatila pluća i da li postoje znaci teške bolesti.

Testovi na viruse

  • Brzi antigenski test – bris nosa ili ždrela daje rezultat za 15 do 30 minuta. Pozitivan nalaz je pouzdan, ali negativan ne isključuje infekciju, posebno u prvim danima.
  • PCR test – molekularni test iz brisa, osetljiviji od antigenskog. Može istovremeno da proveri više virusa (grip, kovid, RSV i druge).

Testiranje je najkorisnije kada rezultat menja lečenje, na primer kod osoba kojima se razmatra antivirusni lek, kod hospitalizovanih pacijenata i kada je potrebno zaštititi druge u kolektivu.

Dodatni pregledi

  • Rendgen grudnog koša – kada postoji sumnja na upalu pluća, kod otežanog disanja ili snižene zasićenosti kiseonikom. Rendgen grudnog koša radimo u našoj bolnici.
  • Krvna slika, CRP i biohemijske analize – za procenu jačine upale, rada bubrega i jetre i mogućeg pridruživanja bakterijske infekcije.
  • Gasne analize krvi – kod teže obolelih.
  • CT grudnog koša – kod nejasnog nalaza, teškog toka ili sumnje na komplikacije, kao što je plućna embolija, koja je češća posle teškog kovida.

Šta nalazi znače

Pozitivan test na grip ili kovid kod osobe iz rizične grupe znači da treba razmotriti antivirusni lek. Normalan rendgen i zasićenost kiseonikom govore u prilog lečenju kod kuće. Zasenčenje na rendgenu ukazuje na upalu pluća, virusnu ili bakterijsku, a lekar o antibiotiku odlučuje na osnovu ukupne slike.

Kako se pripremiti za pregled

  • Najavite tegobe unapred – kada zakazujete pregled, recite da imate temperaturu i kašalj, da bi vas uputili na način koji štiti druge pacijente.
  • Zapišite datum početka tegoba – od toga zavisi da li antivirusni lek ima smisla.
  • Spisak lekova – neki antivirusni lekovi stupaju u interakciju sa lekovima za srce, holesterol, epilepsiju ili lekovima protiv zgrušavanja.
  • Rezultati kućnih testova – fotografija pozitivnog testa i datum kada je urađen.

Kako se donosi odluka

Lečenje zavisi od vrste virusa, dana bolesti, rizika za teški tok i težine kliničke slike. Kod većine mlađih i zdravih osoba dovoljna je simptomatska terapija kod kuće. Kod osoba sa povećanim rizikom razmatra se rana primena antivirusnog leka, a kod teškog toka lečenje u bolnici.

Simptomatsko lečenje

  • Odmor i tečnost – dovoljno tečnosti sprečava dehidraciju zbog temperature i znojenja.
  • Lekovi protiv temperature i bolova – paracetamol ili ibuprofen prema uputstvu; ibuprofen ne uzimajte kod bolesti bubrega, čira na želucu ili uz lekove protiv zgrušavanja bez saveta lekara.
  • Ublažavanje kašlja i zapušenog nosa – med, topli napici, fiziološki rastvor za nos; sirupi protiv kašlja kratko i uglavnom noću.
  • Inhalacioni lekovi – kod astme i HOBP-a po planu za pogoršanje, uz češću upotrebu bronhodilatatora.

Antivirusni lekovi

  • Kod gripa – lekovi kao što su oseltamivir ili baloksavir skraćuju bolest i smanjuju rizik od komplikacija ako se uzmu u prvih 48 sati od početka tegoba. Kod teško obolelih i hospitalizovanih daju se i kasnije.
  • Kod kovida – za osobe sa povećanim rizikom od teškog toka postoje antivirusni lekovi u tabletama ili u venu, koji se uvode u prvih pet do sedam dana bolesti. Izbor zavisi od drugih lekova koje osoba uzima i od rada bubrega i jetre.
  • Kod RSV-a – za odrasle ne postoji rutinski antivirusni lek; lečenje je simptomatsko, a kod teškog toka bolničko.

Dostupnost pojedinih antivirusnih lekova razlikuje se od zemlje do zemlje i menja se, pa o izboru odlučuje lekar.

Antibiotici

Antibiotici ne deluju na viruse i ne sprečavaju komplikacije kod nekomplikovane virusne infekcije. Lekar ih uvodi kada postoji sumnja na bakterijsku upalu pluća, na primer kada se temperatura vrati posle poboljšanja, pojavi gnojav ispljuvak ili nalazi ukazuju na bakterijsku infekciju.

Lečenje u bolnici

Bolničko lečenje potrebno je kod snižene zasićenosti kiseonikom, teškog otežanog disanja, dehidracije, zbunjenosti ili teškog pogoršanja hronične bolesti. U bolnici se primenjuju kiseonik, antivirusni lekovi, infuzija, prevencija stvaranja ugrušaka i lečenje pridruženih bolesti. Kod teške upale pluća izazvane kovidom koja zahteva kiseonik daju se i kortikosteroidi, a kod najtežih oblika neinvazivna ventilacija ili lečenje u jedinici intenzivne nege.

Oporavak kod kuće

  • Izolacija – ostanite kod kuće dok traje temperatura i bar 24 sata posle njenog povlačenja bez lekova, a zatim još nekoliko dana izbegavajte kontakt sa starijim i bolesnim osobama.
  • Postepeni povratak aktivnostima – umor posle gripa i kovida može trajati nedeljama. Povećavajte aktivnost postepeno, u skladu sa snagom.
  • Povratak na posao – najčešće posle pet do sedam dana kod blage bolesti; kod fizički napornog posla ili posle upale pluća kasnije.
  • Sport – intenzivan trening odložite najmanje sedam do deset dana posle povlačenja temperature; posle teške bolesti ili kod bola u grudima i lupanja srca prvo se posavetujte sa lekarom.
  • Pušenje – prestanak ubrzava oporavak disajnih puteva.

Kada se hitno javiti

Javite se odmah ako se jave otežano disanje, bol u grudima, zbunjenost, iskašljavanje krvi, ponovni skok temperature posle poboljšanja ili ako zasićenost kiseonikom padne ispod 92%.

Kontrole

Posle blage infekcije kontrola nije potrebna. Pregled pulmologa savetuje se kod kašlja ili zadihanosti koji traju duže od četiri nedelje, posle upale pluća i posle teškog kovida. Tada se rade spirometrija, rendgen i po potrebi dodatni testovi.

Moguće komplikacije

  • Bakterijska upala pluća – nadovezuje se na grip i druge virusne infekcije.
  • Pogoršanje hroničnih bolesti – astme, HOBP-a, srčane slabosti, šećerne bolesti.
  • Srčane komplikacije – zapaljenje srčanog mišića (miokarditis), poremećaji ritma i veći rizik od srčanog udara u nedeljama posle infekcije.
  • Ugrušci krvi – posle teškog kovida.
  • Dugotrajne tegobe – umor, zadihanost, kašalj i smanjena izdržljivost nedeljama ili mesecima posle infekcije.

Najčešća pitanja

Grip obično počinje naglo, visokom temperaturom, jakim bolovima u mišićima i izrazitom slabošću. Prehlada počinje postepeno, sa curenjem nosa i blažim opštim tegobama.

Moguće je, ali nije često. Test koji istovremeno proverava više virusa pomaže kada to menja lečenje.

Ne. Vakcina ne sadrži živ virus koji izaziva bolest. Moguće su blaga temperatura i bol na mestu uboda dan ili dva posle vakcinacije.

Uglavnom da, jer se virusi menjaju iz sezone u sezonu, a zaštita posle bolesti slabi. Vreme vakcinacije posle preležane bolesti dogovorite sa lekarom.

Bar nekoliko dana posle povlačenja temperature i kada kašalj znatno oslabi. Do tada nosite masku i perite ruke pre kontakta.

To su tegobe koje traju duže od tri meseca posle kovida, kao što su umor, zadihanost, otežana koncentracija i lupanje srca. Potreban je pregled da bi se isključili drugi uzroci.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.