Meni
Zakažite pregled

Andropauza

Endokrinologija

Andropauza je popularan naziv za hormonske promene kod muškaraca u srednjim i starijim godinama, pre svega za postepeni pad muškog polnog hormona testosterona. Naziv podseća na menopauzu kod žena, ali je pomalo zavaravajući: kod muškaraca nema naglog i potpunog prestanka rada polnih žlezda, a većina muškaraca i u starosti ima testosteron u granicama normale i zadržava plodnost.

Zato lekari radije koriste izraz kasni hipogonadizam (na engleskom late-onset hypogonadism, skraćeno LOH). Njime se označava samo stanje u kojem muškarac ima jasne tegobe koje odgovaraju nedostatku testosterona i ponovljeno nizak testosteron u krvi. Takvo stanje ima mali broj muškaraca, otprilike dva do šest od sto između 40. i 80. godine, mnogo češće oni sa gojaznošću, šećernom bolešću ili drugim hroničnim bolestima.

Mnoge tegobe koje se pripisuju „andropauzi“, kao što su umor, slabija kondicija, loš san ili manjak volje, češće imaju druge uzroke: višak kilograma, nedostatak sna, stres, depresiju ili lekove. Testosteron sa godinama zaista lagano opada, ali sam po sebi retko objašnjava sve te promene.

U ovom tekstu objašnjavamo kada ima smisla meriti testosteron, kada terapija koristi, a kada ne, i zašto su mršavljenje, san i kretanje prvi i najvažniji korak. Jasan nedostatak testosterona, bez obzira na godine, opisan je u tekstu o muškom hipogonadizmu.

Crtež preseka testisa u mošnici sa označenim pasemenikom, semenim kanalićima i semenom vrpcom.
Testosteron nastaje u testisima, u ćelijama između semenih kanalića. Sa godinama testisi postepeno rade nešto slabije, ali kod većine muškaraca testosteron ostaje u granicama normale. Slika prikazuje normalnu anatomiju. Izvor: Cancer Research UK / Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0. Prevod oznaka na srpski.

Šta se dešava sa testosteronom sa godinama

Testosteron nastaje u testisima na signal hipofize, žlezde na bazi lobanje. Posle 35–40. godine ukupni testosteron u proseku opada oko jedan odsto godišnje, a slobodni, aktivni deo hormona nešto brže. Razlog je to što sa godinama raste SHBG, belančevina koja vezuje testosteron u krvi, a i testisi i hipofiza postepeno slabije rade. Kod većine zdravih muškaraca taj pad je toliko blag da testosteron ostaje u normalnim granicama i u osamdesetim godinama.

Zašto se kaže kasni hipogonadizam

Hipogonadizam znači da polne žlezde ne rade dovoljno. Reč „kasni“ označava da je stanje nastalo u odraslom, najčešće srednjem ili starijem dobu, a ne od rođenja ili u pubertetu. Ovaj izraz naglašava da nije u pitanju neizbežna faza kroz koju prolazi svaki muškarac, kao što je menopauza kod žena, već stanje koje ima samo deo muškaraca i koje se mora potvrditi tegobama i analizama.

Uloga gojaznosti, dijabetesa i hroničnih bolesti

Najvažniji razlog niskog testosterona kod muškaraca srednjih godina nisu same godine, već zdravlje.

  • Gojaznost – masno tkivo pretvara deo testosterona u estrogen, a mast oko stomaka usporava hipofizu. Kod muškaraca sa gojaznošću testosteron je često nizak i u četrdesetim.
  • Šećerna bolest tip 2 i metabolički sindrom – nizak testosteron je kod njih dva-tri puta češći.
  • Apneja u snu i loš san – najveći deo testosterona nastaje tokom sna.
  • Hronične bolesti – srčana slabost, bolesti bubrega i jetre, hronična plućna bolest.
  • Lekovi i navike – opioidi, kortikosteroidi, prekomerno pijenje alkohola.

Ovaj oblik se naziva funkcionalni, jer su testisi i hipofiza zdravi. Kada se smanje kilogrami ili leči osnovna bolest, testosteron se često popravi.

Razlika od menopauze

  • Postepen, a ne nagao pad – testosteron opada godinama, a kod žena estrogen pada za nekoliko godina oko poslednje menstruacije.
  • Ne pogađa sve muškarce – menopauzu ima svaka žena, a jasan nedostatak testosterona samo manjina muškaraca.
  • Plodnost je često očuvana – muškarci i u starosti mogu postati očevi, iako kvalitet sperme opada.
  • Hormon obično ostaje u normali – kod žena hormoni posle menopauze trajno padaju na veoma niske vrednosti.

Faktori rizika

  • Obim struka veći od 102 cm i višak kilograma.
  • Šećerna bolest, visok pritisak i povišene masnoće.
  • Hronične bolesti i dugotrajna upotreba nekih lekova.
  • Fizička neaktivnost, pušenje i alkohol.

Prevencija

Godine se ne mogu zaustaviti, ali se pad testosterona povezan sa zdravljem u velikoj meri može sprečiti: održavanjem zdrave težine, redovnim kretanjem, dovoljno sna, lečenjem šećera i pritiska i umerenošću sa alkoholom.

Seksualne tegobe

Tegobe koje su najjasnije povezane sa niskim testosteronom su seksualne:

  • Smanjena seksualna želja.
  • Ređe jutarnje erekcije.
  • Slabije erekcije – iako su kod starijih muškaraca češće posledica bolesti krvnih sudova i šećerne bolesti; videti tekst o lečenju erektilne disfunkcije.

Telesne promene

  • Gubitak mišićne mase i snage.
  • Više masti oko stomaka.
  • Uvećanje grudi – ginekomastija, koja kod starijih muškaraca često ima i druge uzroke, na primer lekove.
  • Gubitak koštane mase – osteoporoza nije samo ženska bolest.
  • Talasi vrućine – retki, javljaju se samo kod izraženog pada testosterona.

Raspoloženje i energija

  • Umor i manjak energije.
  • Potištenost i razdražljivost.
  • Slabija koncentracija i loš san.

Tegobe koje nisu znak manjka testosterona

Umor, gubitak kondicije, zaboravnost i loše raspoloženje veoma su česti kod muškaraca posle 50. godine, bez obzira na testosteron. Mogu ih izazvati hipotireoza, malokrvnost, depresija, apneja u snu, šećerna bolest, srčane bolesti i lekovi. Bez seksualnih tegoba nizak testosteron je retko pravi uzrok, pa je važno da lekar proveri i druge mogućnosti.

Tok kroz vreme

Promene se razvijaju sporo, tokom više godina, pa ih muškarci često primete tek kada ih uporede sa ranijim periodom. Kod funkcionalnog oblika tok zavisi od zdravlja: sa porastom kilograma i pogoršanjem šećera tegobe se pojačavaju, a sa mršavljenjem i boljim snom često popuštaju.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – bol u grudima, iznenadno gušenje, bol i otok jedne noge ili slabost dela tela, posebno ako uzimate testosteron (pozovite 194 ili idite u hitnu službu).
  • Bez odlaganja – nemogućnost mokrenja, krv u mokraći, kvržica u testisu ili dojci; javite se u roku od nekoliko dana.
  • Uskoro – mesecima smanjena seksualna želja i ređe jutarnje erekcije, prelom pri manjem padu, ili umor i potištenost koji ne prolaze; zakažite pregled.

Kada testirati, a kada ne

Merenje testosterona ima smisla kada postoje tegobe koje upućuju na njegov nedostatak, a ne „za svaki slučaj“ ili zbog godina.

  • Testirati – kod smanjene seksualne želje i ređih jutarnjih erekcija, erektilne disfunkcije, ginekomastije, osteoporoze ili preloma pri manjem padu, neplodnosti, kod muškaraca sa šećernom bolešću i tegobama, i kod dugotrajne upotrebe opioida ili kortikosteroida.
  • Ne testirati – muškarce bez tegoba samo zato što su stariji, tokom akutne bolesti i kao deo rutinskog pregleda bez razloga.

Merenje testosterona

Na pregledu endokrinologa ili urologa lekar razgovara o tegobama, lekovima, snu i navikama i pregleda vas. Testosteron se zatim meri laboratorijskom analizom krvi:

  • Jutarnji ukupni testosteron – krv se vadi između 7 i 11 časova, najbolje natašte.
  • Drugo merenje – nizak nalaz se ponavlja drugog dana, jer testosteron varira.
  • SHBG i izračunati slobodni testosteron – kod starijih muškaraca SHBG je često visok, pa ukupni testosteron može izgledati normalno iako je aktivnog hormona malo; kod gojaznih je obrnuto.

Dodatne analize

  • LH i FSH – pokazuju da li je problem u testisima ili u hipofizi.
  • Prolaktin – kod smanjene želje ili niskog LH; hiperprolaktinemija može ukazivati na tumor hipofize.
  • PSA – marker prostate, pre bilo kakve odluke o terapiji.
  • Krvna slika i hematokrit.
  • Šećer, HbA1c i masnoće u krvi.
  • TSH i feritin – za druge uzroke umora.

Procena opšteg zdravlja

Lekar meri obim struka, težinu i pritisak, a po potrebi upućuje na procenu apneje u snu, pregled kardiologa ili merenje gustine kostiju (DXA). Kod veoma niskog testosterona uz nizak LH ili povišen prolaktin radi se magnetna rezonanca hipofize.

Šta nalazi znače

  • Normalan testosteron – tegobe imaju drugi uzrok i testosteronska terapija ne bi pomogla.
  • Granično nizak testosteron uz gojaznost ili šećernu bolest – najčešće funkcionalni oblik; prvo se leče kilogrami i šećer, pa se testosteron ponovo meri.
  • Jasno nizak testosteron u dva merenja uz seksualne tegobe – kasni hipogonadizam je potvrđen i razgovara se o lečenju.
  • Nizak testosteron sa niskim LH i povišenim prolaktinom – potrebno je ispitivanje hipofize.

Kako se pripremiti za pregled

  • Zakažite vađenje krvi ujutru, dođite natašte i odmorni.
  • Spisak lekova i suplemenata – uključujući „pojačivače testosterona“ i preparate iz teretane.
  • Zapišite tegobe – od kada traju i kako utiču na seksualni život, san i posao.
  • Raniji nalazi šećera, holesterola, PSA i testosterona.

Kako se donosi odluka

Testosteronsku terapiju razmatramo samo kod muškaraca koji imaju jasne tegobe, pre svega seksualne, i potvrđeno nizak testosteron u najmanje dva jutarnja merenja. Kod muškaraca sa granično niskim testosteronom i viškom kilograma prvi korak je uvek promena načina života i lečenje pratećih bolesti. Odluka o terapiji donosi se zajedno, posle razgovora o očekivanim koristima, rizicima i potrebi za kontrolama.

Prvo: mršavljenje, san i kretanje

  • Gubitak kilograma – smanjenje težine za 5–10% često podigne testosteron, a veći gubitak još više.
  • Redovno kretanje – brzo hodanje, vožnja bicikla ili plivanje bar 150 minuta nedeljno, uz vežbe snage dva puta nedeljno.
  • Dovoljno sna – sedam do osam sati, a kod hrkanja i prekida disanja u snu ispitivanje i lečenje apneje.
  • Manje alkohola i prestanak pušenja.
  • Ishrana – manje šećera, belog brašna i prerađene hrane, više povrća, voća, ribe i integralnih žitarica.

Lečenje pratećih bolesti

Dobro regulisana šećerna bolest, lečenje apneje u snu i promena lekova koji smanjuju testosteron, kada je moguće, kod mnogih muškaraca same poboljšaju hormonski nalaz i tegobe. Kod gojaznosti se razmatraju i lekovi za mršavljenje ili barijatrijska operacija, prema proceni lekara.

Testosteronska terapija

Kada je kasni hipogonadizam potvrđen, a promene načina života nisu dovoljne, može se uvesti testosteron:

  • Gel – nanosi se svakog dana na kožu ramena ili stomaka; posle nanošenja operite ruke i pokrijte mesto odećom, da se hormon ne bi preneo na partnerku ili decu.
  • Injekcije – dugodelujuće na nekoliko meseci ili kratkodelujuće na 2–3 nedelje.

Cilj je testosteron u srednjem delu normalnih vrednosti. Ako se posle 6–12 meseci tegobe ne poprave, terapija se prekida.

Kada se testosteron ne daje

  • Planiranje deteta – testosteron gasi stvaranje spermatozoida.
  • Rak prostate ili dojke – videti tekst o karcinomu prostate; povišen PSA ili kvržica u prostati prvo se proveravaju kod urologa.
  • Visok hematokrit – krv je već gusta, pa raste rizik od tromboze.
  • Nelečena teška apneja u snu i teške tegobe sa mokrenjem.
  • Nekontrolisana srčana slabost, infarkt ili moždani udar u poslednjih šest meseci.

Šta testosteron može, a šta ne

  • Može – kod potvrđenog nedostatka poboljšava seksualnu želju i delom erekcije, blago popravlja raspoloženje, povećava gustinu kostiju i mišićnu masu i ublažava blagu malokrvnost.
  • Ne može – ne vraća energiju i kondiciju iz mladosti, ne poboljšava pamćenje, ne leči šećernu bolest i ne zamenjuje lekove za erektilnu disfunkciju kada je uzrok u krvnim sudovima.

Mitovi o testosteronu protiv starenja

  • „Testosteron podmlađuje“ – kod muškaraca sa normalnim testosteronom dodatni hormon ne usporava starenje, a nosi rizike: gustu krv, trombozu, rast prostate, smanjenje testisa i neplodnost.
  • „Svakom muškarcu posle 50. potrebna je provera i nadoknada“ – ne; testira se samo kod tegoba, a leči samo potvrđen nedostatak.
  • „Prirodni pojačivači testosterona su bezopasni“ – suplementi iz prodavnica i sa interneta uglavnom ne podižu testosteron, a neki sadrže skrivene hormone ili supstance koje oštećuju jetru.
  • „Testosteron sam po sebi izaziva rak prostate“ – kod muškaraca sa zdravom prostatom ne izaziva rak, ali može ubrzati rast već postojećeg, pa je praćenje PSA obavezno.

Oporavak i okvirni rokovi

Kod promene načina života testosteron se popravlja postepeno, tokom nekoliko meseci mršavljenja. Kod testosteronske terapije seksualna želja se obično popravi za 3–6 nedelja, raspoloženje i erekcije za 3–6 meseci, a mišići i kosti za 6–24 meseca. Terapija ne ograničava rad, sport ni putovanja; takmičarski sportisti treba da znaju da je testosteron na listi zabranjenih supstanci.

Znaci za hitno javljanje

  • Bol i otok jedne noge, bol u grudima ili iznenadno gušenje.
  • Iznenadna slabost dela tela ili poremećaj govora.
  • Nemogućnost mokrenja.

Kontrole i zdravo starenje

Na terapiji se kontrola radi posle 3–6 meseci, a zatim jednom godišnje: tegobe, testosteron, hematokrit i PSA, uz pregled prostate po potrebi. Bez terapije, kod funkcionalnog oblika, testosteron se ponovo meri posle nekoliko meseci promene načina života. Najveću korist za zdravlje u ovim godinama donose zdrava težina, kretanje, san i redovna kontrola pritiska, šećera i holesterola.

Najčešća pitanja

Da, kod većine muškaraca plodnost je očuvana i u starosti, iako kvalitet sperme opada i trudnoća partnerke može trajati duže. Testosteronska terapija se ne uzima dok se planira dete, jer smanjuje stvaranje spermatozoida.

Uglavnom ne. Većina takvih proizvoda nije proverena, a neki sadrže skrivene hormone ili supstance štetne za jetru. Pre uzimanja bilo kog suplementa posavetujte se sa lekarom.

Redovno i veće pijenje alkohola smanjuje testosteron, oštećuje jetru, remeti san i doprinosi gojenju, posebno oko stomaka. Umerena količina, povremeno, nema značajan uticaj na hormone.

Vežbe snage kratkotrajno podižu testosteron, a dugoročno pomažu kroz veću mišićnu masu i manje masti. Za zdravlje su važnije od same vrednosti hormona.

Sama po sebi ne. Ako imate izraženu dnevnu pospanost, proverite da li postoji apneja u snu, jer ona smanjuje i testosteron i pažnju za volanom.

Ne mora biti. Kod muškaraca koji smršaju ili izleče prateće bolesti testosteron se ponekad vrati u normalu, pa se terapija može pokušati prekinuti uz kontrolu lekara.

Često prva primeti promene raspoloženja, umor ili manju želju. Dobro je da partnerka dođe na pregled, jer zajednička promena navika, ishrane i kretanja olakšava lečenje.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.