Meni
Zakažite pregled

Hiperplazija paraštitastih žlezda

Endokrinologija

Hiperplazija paraštitastih žlezda je uvećanje i pojačan rad više paraštitastih žlezda istovremeno, najčešće sve četiri. Paraštitaste žlezde su četiri male žlezde iza štitaste žlezde, svaka veličine zrna pirinča. Luče paratireoidni hormon (PTH), koji održava stalnu količinu kalcijuma u krvi. Kada su žlezde uvećane, zajedno luče previše PTH, a to vodi u hiperparatireoidizam: kalcijum se izvlači iz kostiju, pojačano se gubi mokraćom, a kod primarnog oblika raste u krvi.

Hiperplazija se razlikuje od adenoma paratireoidne žlezde, dobroćudnog tumora jedne žlezde, koji je najčešći uzrok primarnog hiperparatireoidizma. Kod adenoma bolesna je samo jedna žlezda, a ostale miruju. Kod hiperplazije bolesne su sve žlezde, iako ne moraju biti podjednako uvećane. Ta razlika određuje operaciju: kod adenoma je dovoljno ukloniti jednu žlezdu, a kod hiperplazije hirurg mora pregledati sve četiri žlezde i ukloniti veći deo paraštitastog tkiva.

Hiperplazija nastaje na dva načina. Može biti odgovor žlezda na dugotrajan nedostatak kalcijuma i vitamina D ili na bolest bubrega, kao kod sekundarnog i tercijarnog hiperparatireoidizma. Može biti i posledica nasledne sklonosti, kao kod sindroma višestrukih endokrinih tumora (MEN1 i MEN2A) i porodičnih oblika hiperparatireoidizma. Zato se kod mlađih osoba i kod više obolelih u porodici traži i genetski uzrok. Hiperplazija nije maligna bolest, ali se posle operacije može vratiti, pa je potrebno dugotrajno praćenje.

Šema vrata spreda sa štitastom žlezdom i četiri paraštitaste žlezde označene na njenoj zadnjoj strani.
Normalan položaj četiri paraštitaste žlezde iza štitaste žlezde. Kod hiperplazije uvećane su sve četiri, često nejednako, pa hirurg mora pregledati obe strane vrata. Izvor: NCI SEER / Wikimedia Commons, javno vlasništvo. Prevod oznaka na srpski.

Kako nastaje hiperplazija

Ćelije paraštitastih žlezda se umnožavaju kada dugo dobijaju signal da je kalcijuma premalo ili kada im nasledna greška u genu „isključi kočnicu“ rasta. U oba slučaja zahvaćene su sve žlezde, jer sve imaju isti podsticaj ili istu nasleđenu grešku. Žlezde se uvećavaju nejednako, pa jedna može biti velika kao zrno pasulja, a druga tek nešto veća od normalne. To otežava njihovo pronalaženje na snimcima i tokom operacije.

Hiperplazija kao odgovor na drugu bolest

  • Sekundarni hiperparatireoidizam – kod hronične bolesti bubrega, dugotrajnog nedostatka vitamina D i bolesti creva koje ometaju upijanje kalcijuma; videti sekundarni i tercijarni hiperparatireoidizam.
  • Tercijarni hiperparatireoidizam – posle više godina sekundarnog oblika žlezde počnu da rade samostalno, najčešće posle transplantacije bubrega.
  • Dugotrajno uzimanje litijuma – lek za stabilizaciju raspoloženja menja osetljivost žlezda na kalcijum i kod dela pacijenata izaziva uvećanje više žlezda.

Nasledni oblici

  • MEN1 (višestruka endokrina neoplazija tip 1) – nasledna bolest kod koje gotovo svi nosioci do 50. godine razviju hiperparatireoidizam, obično već između 20. i 30. godine. Uz to se javljaju tumori hipofize (najčešće prolaktinom) i neuroendokrini tumori pankreasa, kao što su gastrinom i insulinom.
  • MEN2A – nasledna bolest kod koje dominira medularni karcinom štitaste žlezde i feohromocitom, tumor nadbubrežne žlezde koji luči adrenalin (videti hormonski aktivne tumore nadbubrežne žlezde). Hiperparatireoidizam se javlja kod manjeg dela obolelih i obično je blaži.
  • MEN4 i porodični izolovani hiperparatireoidizam – retki oblici kod kojih više članova porodice ima hiperparatireoidizam bez drugih tumora.
  • Sindrom hiperparatireoidizam-tumor vilice – češće izaziva adenom nego hiperplaziju, ali nosi rizik od karcinoma paraštitaste žlezde.

Stanje koje liči na hiperplaziju

Porodična hipokalciurijska hiperkalcemija je nasledno stanje kod kojeg su kalcijum i PTH blago povišeni, ali je kalcijum u mokraći nizak. Žlezde nisu bolesne, već im je senzor za kalcijum „podešen“ na višu vrednost. Ovo stanje ne izaziva tegobe i ne leči se operacijom, pa ga je neophodno isključiti pre odluke o zahvatu.

Faktori rizika

  • Hiperparatireoidizam ili tumori endokrinih žlezda kod srodnika.
  • Hiperparatireoidizam pre 30–35. godine.
  • Dugotrajna dijaliza ili transplantiran bubreg.
  • Dugotrajno lečenje litijumom.
  • Hiperparatireoidizam koji se vratio posle ranije operacije.

Prevencija

Nasledni oblici ne mogu se sprečiti, ali se kod srodnika obolelih mogu otkriti rano, genetskim testom i redovnim proverama kalcijuma, pre nego što se pojave komplikacije. Hiperplazija kao posledica bolesti bubrega i nedostatka vitamina D ređe nastaje ako se fosfor, kalcijum i vitamin D kontrolišu od ranih faza bolesti.

Tegobe zbog viška PTH i kalcijuma

Tegobe su iste kao kod drugih oblika hiperparatireoidizma i zavise od visine kalcijuma i trajanja bolesti. Mnogi ljudi nemaju tegobe i bolest se otkrije u rutinskim analizama.

  • Umor, slabost i pospanost.
  • Pojačana žeđ i često mokrenje, i noću.
  • Kamen u bubregu – napadi jakog bola u slabinama koji se šire ka preponama; videti kamen u bubregu.
  • Stanjenje kostiju – osteoporoza i prelomi pri malom padu.
  • Zatvor, mučnina i slabiji apetit.
  • Potištenost, razdražljivost i slabija koncentracija.
  • Bolovi u kostima i zglobovima.

Posebnosti kod naslednih oblika

Kod MEN1 hiperparatireoidizam se javlja ranije, u mladosti, kod muškaraca i žena podjednako, i često je prvi znak bolesti. Zbog toga mlade osobe već u tridesetim godinama mogu imati stanjene kosti. Moguće su i tegobe drugih tumora: izostanak menstruacije i lučenje mleka iz dojki kod prolaktinoma, uporni čirevi i prolivi kod gastrinoma, napadi pada šećera kod insulinoma. Kod MEN2A mogu se javiti napadi lupanja srca, glavobolje i znojenja kod feohromocitoma ili čvor na vratu kod medularnog karcinoma.

Tegobe kod bolesti bubrega

Kod sekundarnog i tercijarnog oblika najčešći su svrab kože, bolovi u kostima, slabost mišića i, kod dela pacijenata na dijalizi, taloženje kalcijuma u krvnim sudovima. Tercijarni oblik posle transplantacije može ugroziti rad novog bubrega.

Tok bolesti

Bolest se razvija sporo, tokom godina. Kod naslednih oblika ostaje sklonost ka umnožavanju ćelija, pa se posle operacije preostalo tkivo može ponovo uvećati, ponekad posle više od deset godina.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – jaka žeđ, povraćanje, zbunjenost i pospanost kod osobe sa poznatim visokim kalcijumom, ili jak bol u slabini sa visokom temperaturom (pozovite 194 ili idite u hitnu službu).
  • Bez odlaganja – u roku od nekoliko dana ako vam je nađen kalcijum znatno iznad normale, ako imate napade lupanja srca, znojenja i glavobolje uz visok pritisak ili ako se posle operacije jave trnjenje oko usta i grčevi u šakama.
  • Uskoro – zakažite pregled ako vam je u nalazima povišen kalcijum ili PTH, ako ste imali kamen u bubregu ili prelom pri malom padu, ili ako u porodici postoji MEN1, MEN2A ili hiperparatireoidizam.

Potvrda hiperparatireoidizma

Na pregledu endokrinologa lekar najpre potvrđuje da postoji hiperparatireoidizam i određuje njegov oblik. Hiperplazija se ne može pouzdano potvrditi jednom analizom; na nju upućuju uzrast, porodica, bolest bubrega, rezultati snimanja i, konačno, nalaz tokom operacije.

  • Kalcijum i PTH – laboratorijske analize krvi, ponovljene bar dva puta.
  • Fosfor, magnezijum, vitamin D, kreatinin i procena funkcije bubrega.
  • Kalcijum u mokraći tokom 24 sata – razlikuje porodičnu hipokalciurijsku hiperkalcemiju (nizak kalcijum u mokraći) od hiperparatireoidizma i procenjuje rizik od kamena.
  • Merenje gustine kostiju (DXA) – snimanje kičme, kukova i podlaktice.
  • Ultrazvuk bubrega – ultrazvuk urotrakta otkriva kamen i taloženje kalcijuma.

Genetsko testiranje

Genetski test iz uzorka krvi preporučuje se kod hiperparatireoidizma pre 30–35. godine, kod više obolelih žlezda, kod porodičnog javljanja, kod bolesti koja se vratila posle operacije i kod tumora drugih endokrinih žlezda. Rezultat utiče na vrstu operacije, a srodnicima omogućava rano otkrivanje. Kod MEN1 se dodatno traže tumori hipofize i pankreasa, a kod sumnje na MEN2A, pre bilo kakve operacije, mora se isključiti feohromocitom analizom metanefrina u krvi ili mokraći, jer neprepoznat feohromocitom može izazvati opasan skok pritiska tokom anestezije.

Snimanja pre operacije

Snimanja ne služe za postavljanje dijagnoze, već da hirurgu pokažu gde se uvećane žlezde nalaze. Kod hiperplazije su manje pouzdana nego kod adenoma: manje žlezde se često ne vide, a vidi se samo najveća, pa snimak može lažno izgledati kao jedan adenom.

  • Ultrazvuk vrata – ultrazvuk bez zračenja, koji istovremeno pregleda i štitastu žlezdu; ne vidi žlezde iza dušnika ili u grudnom košu.
  • Scintigrafija sa sestamibijem – snimanje posle ubrizgavanja male količine radioaktivne supstance koju zadržavaju aktivne žlezde, najčešće uz SPECT/CT; dobro pokazuje veće žlezde, a sitnije često propušta.
  • F-18 holin PET/CT – osetljivije snimanje sa drugom radioaktivnom supstancom; bolje otkriva više žlezda i žlezde na neobičnim mestima, ali nije svuda dostupno.
  • 4D CT vrata – CT sa kontrastom u više faza; koristan kod ponovnih operacija, uz veću dozu zračenja.

Negativan ili nejasan nalaz snimanja nije razlog da se odustane od operacije kada je hiperparatireoidizam jasno potvrđen; tada iskusan hirurg pregleda sve četiri žlezde.

Kako se pripremiti za pregled

  • Raniji nalazi – kalcijum, PTH, vitamin D, gustina kostiju i operativne liste ako ste ranije operisani.
  • Porodična istorija – ko je u porodici imao visok kalcijum, kamen u bubregu, operaciju vrata, tumor hipofize ili pankreasa.
  • Spisak lekova – posebno litijuma, diuretika, vitamina D i kalcijuma.
  • Za scintigrafiju – posebna priprema obično nije potrebna; recite da li ste trudni ili dojite.
  • Za 4D CT – recite ako imate alergiju na kontrast ili bolest bubrega.

Kako se donosi odluka

Kod primarne hiperplazije, uključujući MEN1 i druge nasledne oblike, operacija je jedini način da se bolest izleči ili dugo kontroliše. Savetuje se kod osoba sa tegobama, kamenom u bubregu, stanjenim kostima, oslabljenom funkcijom bubrega ili kalcijumom znatno iznad normale, a često i kod mladih osoba bez tegoba, jer bolest traje decenijama. Kod sekundarne hiperplazije najpre se leči uzrok, a operacija dolazi u obzir kada lekovi ne pomažu. Odluku donose zajedno endokrinolog, hirurg endokrinolog, a kod bolesti bubrega i nefrolog.

Lečenje lekovima

  • Dovoljno tečnosti i umeren unos kalcijuma – kalcijum iz hrane se ne izbacuje, a vitamin D se nadoknađuje do normalnih vrednosti.
  • Kalcimimetik cinakalcet – tablete koje smanjuju lučenje PTH i snižavaju kalcijum; za osobe koje ne mogu ili ne žele operaciju ili kod kojih se bolest vratila. Ne smanjuje žlezde i ne štiti kosti.
  • Lekovi za kosti – bisfosfonati ili denosumab kod stanjenih kostiju, kada se operacija odlaže.
  • Izbegavanje lekova koji podižu kalcijum – tiazidnih diuretika, a litijuma samo uz dogovor sa psihijatrom.
  • Lečenje sekundarnog oblika – vitamin D, vezivači fosfata, aktivni vitamin D i kalcimimetici, prema uzroku.

Operacija

Operacija se izvodi u opštoj anesteziji, kroz rez dužine nekoliko centimetara na prednjoj strani vrata. Kod hiperplazije se ne radi mali ciljani zahvat kao kod adenoma, već pregled obe strane vrata, da bi se pronašle sve četiri žlezde i eventualne dodatne žlezde. Hirurg bira jednu od dve metode:

  • Subtotalna paratireoidektomija – uklanjaju se tri i po žlezde, a ostavlja se dobro prokrvljen ostatak jedne žlezde, veličine zrna graška, koji se označi metalnom kopčom da bi se lako pronašao ako bude potrebna nova operacija.
  • Totalna paratireoidektomija sa autotransplantacijom – uklanjaju se sve žlezde, a sitni komadići tkiva ugrađuju se u mišić podlaktice. Ako se bolest vrati, deo tkiva se može ukloniti iz podlaktice, manjim zahvatom u lokalnoj anesteziji, bez nove operacije vrata.
  • Uklanjanje timusa kroz vrat – kod MEN1 i sekundarnog oblika često se uklanja i gornji deo timusa (žlezde iza grudne kosti), jer se u njemu može nalaziti dodatna paraštitasta žlezda.

Tokom operacije PTH se može meriti iz krvi (intraoperativni PTH): pad za više od polovine nekoliko minuta posle uklanjanja žlezda pokazuje da je uklonjeno dovoljno tkiva. Kod hiperplazije je ovaj test manje pouzdan nego kod adenoma, pa odluka zavisi i od izgleda svih žlezda. U nekim centrima deo tkiva se zamrzava, za slučaj da kasnije bude potrebno presađivanje. Uklonjene žlezde šalju se na patohistološku analizu, koja potvrđuje hiperplaziju. Operacija traje 1–3 sata, a boravak u bolnici obično 1–3 dana, duže kod bolesnika na dijalizi.

Moguće komplikacije

  • Nizak kalcijum posle operacije – čest u prvim danima i nedeljama; kod jake bolesti kostiju kalcijum može naglo pasti zbog „gladnih kostiju“, pa su potrebni veće doze kalcijuma i aktivnog vitamina D.
  • Trajni hipoparatireoidizam – trajno nedovoljan rad preostalog tkiva; rizik je veći nego posle operacije adenoma; videti hipoparatireoidizam.
  • Ponovno javljanje bolesti – preostalo ili presađeno tkivo može se ponovo uvećati, posebno kod MEN1 i kod osoba koje nastavljaju dijalizu.
  • Promuklost – zbog povrede živca glasnih žica; retka i najčešće prolazna.

Oporavak i okvirni rokovi

Bol u vratu je obično umeren i prolazi za nekoliko dana uz obične lekove protiv bolova. Većina ljudi se vraća kancelarijskom poslu za 1–2 nedelje, a teškom fizičkom radu i sportu posle 2–3 nedelje. Voziti se može kada se glava slobodno okreće i ne uzimaju se jaki lekovi protiv bolova. Prvih nedelja kalcijum se uzima po uputstvu, a doze se smanjuju prema nalazima. Kada je kalcijum stabilan, nema ograničenja za putovanja.

Znaci za hitno javljanje

  • Trnjenje oko usta i u prstima, grčevi u šakama koji ne prolaze posle dodatne tablete kalcijuma.
  • Otok vrata, otežano disanje ili gutanje u prvim satima i danima.
  • Crvenilo, toplota i gnojni sekret iz rane, visoka temperatura.

Kontrole i život posle operacije

Kalcijum se proverava nekoliko puta u prvim nedeljama, PTH i kalcijum posle 6 meseci, a zatim jednom godišnje doživotno, jer se hiperplazija može vratiti i posle mnogo godina. Gustina kostiju se ponavlja na 1–2 godine dok se kosti oporavljaju. Kod MEN1 i MEN2A redovno se prate i druge žlezde prema posebnom programu, a srodnicima se nudi genetsko testiranje.

Najčešća pitanja

Ako je kod vas utvrđen MEN1, MEN2A ili drugi nasledni oblik, svako dete ima polovičnu šansu da nasledi sklonost. Genetsko testiranje se nudi srodnicima, a kod MEN1 provere kalcijuma počinju još u detinjstvu.

Da. Pre začeća treba proveriti kalcijum i, ako postoji hipoparatireoidizam, podesiti terapiju. Kod naslednih oblika korisno je genetsko savetovanje pre trudnoće.

Obično ne. Na toj ruci se ne meri pritisak i ne vadi krv za analizu PTH, jer bi nalaz mogao biti netačan. Ponekad se pod kožom napipa sitno zadebljanje, koje nije opasno.

Nije. Hiperplazija je dobroćudno umnožavanje ćelija i ne širi se u druge organe. Opasnost potiče od visokog kalcijuma i PTH, koji oštećuju kosti i bubrege ako se ne leče.

Da, u uobičajenim količinama. Smanjivanje kalcijuma u ishrani ne leči bolest, a može dodatno podići PTH i oslabiti kosti. Izbegavajte samo suplemente kalcijuma koje lekar nije propisao.

Litijum se ne prekida samoinicijativno. Psihijatar i endokrinolog zajedno procenjuju da li postoji drugi lek koji bi odgovarao, a kalcijum se tokom lečenja litijumom redovno proverava.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.