Intraartikularne injekcije i radiofrekventna denervacija nerava zglobova su procedure za lečenje hroničnog bola u velikim i malim zglobovima, najčešće kod artroze kolena, kuka i ramena. U Sava Medical Hospital u Beogradu rade se ambulantno, pod kontrolom ultrazvuka, a pacijent posle procedure ide kući istog dana i može da hoda.
Ukratko
| Za koga | artroza i hroničan bol u zglobu koji ne popušta uz vežbe i lekove; bol posle ugradnje veštačkog kolena |
|---|---|
| Priprema | široka odeća; prijaviti pejsmejker; pratnja posle denervacije kolena ili kuka |
| Trajanje | injekcija 5 do 15 minuta; radiofrekventna denervacija 30 do 60 minuta |
| Boravak | posle injekcije kratak odmor; posle denervacije 30 do 60 minuta pod nadzorom, kući uz pratnju |
| Posle postupka | zglob štedeti 1 do 2 dana; sport posle oko 2 nedelje; kontrola posle 4 do 6 nedelja |
| Vidi i | Anesteziologija i terapija bola · osteoartritis · artroza kolena · pregled specijaliste terapije bola |
Intraartikularne injekcije i radiofrekventna denervacija nerava zglobova su dve grupe procedura za lečenje hroničnog bola u velikim i malim zglobovima. Intraartikularna injekcija znači da se lek ubrizgava direktno u zglob. Radiofrekventna denervacija znači da se toplotom ciljano „isključuju“ male nervne grančice koje prenose bol iz zgloba, dok se sam zglob ne dira.
Ove procedure se najčešće primenjuju kod artroze, kada se hrskavica u zglobu istroši, a zglob postane bolan, ukočen i ponekad otečen. Mogu se primeniti na kolenu, kuku, ramenu, laktu i malim zglobovima šake i stopala. Kod bolnog kolena ili kuka kod kojih operacija nije moguća, nije poželjna ili se mora odložiti, radiofrekventna denervacija može da smanji bol na duži period.
Cilj nije da se zglob „popravi“, već da se bol smanji toliko da pacijent može da se kreće, vežba i spava. Zato su injekcije i denervacija uvek deo šireg plana lečenja, uz vežbe, kontrolu telesne mase i lekove.
Injekcije i denervacija rade se ambulantno, a kontrola ultrazvukom omogućava da igla precizno uđe u zglob ili stigne do nervne grančice, uz izbegavanje krvnih sudova i tetiva. Posle procedure pacijent ide kući istog dana i može da hoda. Obe procedure se mogu kombinovati sa drugim metodama lečenja, a ne isključuju kasniju operaciju.
Regenerativne injekcije u zglob opisane su na stranicama Plazma bogata trombocitima (PRP) i Hijaluronska kiselina i Cellular Matrix.
Kada se radi
Lekar predlaže proceduru posle pregleda i snimanja, kada bol u zglobu traje i ne popušta dovoljno uz vežbe i lekove:
- Artroza kolena – vidi gonartrozu.
- Artroza kuka – vidi koksartrozu.
- Bolno rame – artroza, smrznuto rame i burzitis ramena.
- Bolan lakat i mali zglobovi šake i stopala, na primer artroza korena palca.
- Bol u kolenu posle ugradnje veštačkog zgloba – kada je proteza dobro postavljena i stabilna; vidi hronični bol posle operacije.
- Zapaljenjski otok zgloba – kod reumatoidnog artritisa, gihta ili pseudogihta, u dogovoru sa reumatologom.
Vrste injekcija
- Kortikosteroid sa lokalnim anestetikom – brzo smiruje zapaljenje i bol, efekat traje nedeljama do nekoliko meseci.
- Hijaluronska kiselina – kod dela pacijenata sa artrozom kolena; deluje sporije, efekat je različit.
- Odstranjivanje tečnosti iz zgloba – kod otečenog zgloba, često u istom aktu, a tečnost se po potrebi šalje na analizu.
Kada se ne radi
Procedura se ne radi kod infekcije kože ili zgloba, nepodešenih lekova za razređivanje krvi ili poremećaja zgrušavanja i alergije na lekove koji se koriste. Kod veštačkog zgloba injekcija u zglob se radi samo izuzetno, zbog rizika od infekcije proteze. Kod pejsmejkera je pre radiofrekventne denervacije potrebna posebna priprema.
Kako se bira procedura
Kod artroze sa otokom i izraženim zapaljenjem obično se prvo predlaže injekcija kortikosteroida. Kada injekcije pomažu sve kraće ili bol potiče iz uznapredovale artroze, a operacija nije moguća ili nije poželjna, razmatra se radiofrekventna denervacija. Kod mlađih pacijenata i blaže artroze prednost imaju vežbe i smanjenje telesne mase, a injekcije se koriste ređe. Izbor se uvek pravi zajedno sa pacijentom, prema njegovim očekivanjima i planovima.
Kako se pripremiti
Pre procedure potreban je pregled specijaliste terapije bola, često i pregled ortopeda i traumatologa ili pregled reumatologa. Pregledaju se rendgenski snimci zgloba i, po potrebi, ultrazvuk zgloba.
- Lekovi za razređivanje krvi – ne prekidajte ih sami; lekar određuje šta se radi.
- Šećerna bolest – kortikosteroid prolazno podiže šećer, pratite ga 2 do 3 dana.
- Infekcija ili temperatura – javite lekaru, procedura se odlaže.
- Pejsmejker ili defibrilator – obavezno recite lekaru pre radiofrekventne denervacije.
- Pratnja – posle radiofrekventne denervacije kolena ili kuka ne vozite istog dana.
Pre procedure ponesite rendgenske snimke zgloba ne starije od godinu dana i nalaz ultrazvuka, ako ste ga radili. Ako je zglob otečen, recite lekaru da li ste imali temperaturu ili crvenilo, jer se tada prvo isključuje infekcija.
Na dan procedure
Obucite široku odeću koja omogućava lak pristup zglobu, na primer široke pantalone za koleno. Lekar još jednom pregleda zglob, proverava lekove i alergije i odgovara na pitanja. Kod radiofrekventne denervacije na butinu se lepi uzemljujuća ploča, a postavlja se i kanila u venu. Ako uzimate lekove protiv bolova, uzmite ih kao i obično, osim pre dijagnostičke blokade, kada lekar može da traži da ih izostavite.
Kako izgleda procedura
Procedure se rade u sterilnim uslovima, ambulantno. Pacijent je budan.
Intraartikularna injekcija
- Pacijent sedi ili leži, tako da je zglob opušten. Koža se očisti antiseptikom.
- Pod kontrolom ultrazvuka, a kod kuka ponekad rendgena, lekar uvodi tanku iglu u zglob. Ako je zglob otečen, prvo se odstrani tečnost.
- Ubrizga se lek. Procedura traje 5 do 15 minuta.
Radiofrekventna denervacija nerava zgloba
- Pre denervacije se najčešće radi dijagnostička blokada: uz nervne grančice zgloba ubrizga se lokalni anestetik, a pacijent beleži da li je bol jasno popustio.
- Ako blokada pomogne, pod kontrolom ultrazvuka ili rendgena postavljaju se posebne igle uz nervne grančice zgloba. Kod kolena su to obično tri do pet genikularnih nerava oko kolena, a kod kuka i ramena nervi koji prenose bol iz zglobne čaure.
- Položaj igle proverava se blagom električnom stimulacijom, kako bi se izbegli nervi koji pokreću mišiće.
- Mesto se umrtvi, a vrh igle zagreva na oko 80 °C tokom 60 do 90 sekundi, ili se koristi hlađena radiofrekvencija.
- Procedura traje 30 do 60 minuta.
Rizici i ograničenja
Injekcije i radiofrekventna denervacija zglobova su bezbedne procedure sa malim brojem komplikacija:
- Prolazno pojačanje bola – dan ili dva posle injekcije kortikosteroida.
- Crvenilo lica, nesanica i porast šećera – prolazni efekti kortikosteroida.
- Promena boje ili istanjenje kože na mestu uboda – retko.
- Infekcija zgloba – veoma retka, ali ozbiljna.
- Utrnulost ili pečenje kože oko kolena posle denervacije – obično prolazno.
- Modrice i otok na mestu uboda.
Posle injekcije kortikosteroida u koleno ili kuk ugradnja veštačkog zgloba obično se odlaže najmanje 3 meseca, zbog rizika od infekcije proteze. Zato je važno da ortoped i specijalista terapije bola znaju za plan operacije pre nego što se injekcija uradi.
Koliki je efekat
Injekcija kortikosteroida kod artroze najčešće smanjuje bol na nekoliko nedelja do nekoliko meseci. Broj injekcija u isti zglob se ograničava, obično na 3 do 4 godišnje, jer česte injekcije mogu ubrzati oštećenje hrskavice. Radiofrekventna denervacija kolena kod velikog dela pacijenata smanjuje bol na 6 do 12 meseci ili duže, a može se ponoviti kada se nervi obnove. Nijedna od ovih procedura ne zaustavlja napredovanje artroze, a kod teške artroze ugradnja veštačkog zgloba ostaje najefikasnije rešenje.
Efekat je bolji kada se injekcija ili denervacija iskoriste kao period manjeg bola u kojem se intenzivno radi na jačanju mišića oko zgloba. Jaki mišići butine, na primer, rasterećuju koleno i produžavaju period bez jakog bola.
Posle procedure
Posle injekcije pacijent kratko odmara i odmah ide kući. Posle radiofrekventne denervacije odmara 30 do 60 minuta pod nadzorom i ide kući uz pratnju.
Prva 1 do 2 dana zglob treba štedeti, izbegavati duže hodanje, trčanje i dizanje tereta. Pomažu hladni oblozi. Uobičajene aktivnosti nastavljaju se posle 1 do 2 dana, a sport posle oko 2 nedelje. Efekat kortikosteroida oseti se posle 2 do 7 dana, a radiofrekventne denervacije posle 2 do 4 nedelje. Tuširanje je dozvoljeno sledećeg dana.
Povratak poslu i aktivnostima
Kancelarijski posao nastavlja se sledećeg dana. Posle injekcije u koleno ili kuk duže stajanje i hodanje bolje je izbegavati 1 do 2 dana. Posle radiofrekventne denervacije kolena hod je slobodan od prvog dana, a vožnja automobila sledećeg dana, kada noga nije utrnula. Kod posla sa teškim fizičkim opterećenjem potrebno je oko nedelju dana postepenog povratka.
Program vežbi za jačanje mišića oko zgloba treba nastaviti, jer produžava efekat i usporava napredovanje tegoba. Kontrola je obično posle 4 do 6 nedelja. Odmah se javite lekaru ili pozovite 194 ako primetite:
- Jak bol, otok, crvenilo i toplotu zgloba, naročito uz visoku temperaturu – mogući znak infekcije.
- Gnojni sekret na mestu uboda.
- Slabost noge koja ne prolazi posle nekoliko sati.
Najčešća pitanja
Da li je injekcija u zglob bolna?
Ubod je kratak i većina pacijenata ga dobro podnosi. Lokalni anestetik u injekciji brzo smanjuje bol, a zglob može biti osetljiv dan ili dva.
Koliko često mogu da primam injekcije u isti zglob?
Obično ne češće od 3 do 4 puta godišnje, sa razmakom od najmanje 6 do 12 nedelja, prema proceni lekara.
Šta je radiofrekventna denervacija kolena?
To je procedura kojom se toplotom isključuju male nervne grančice oko kolena koje prenose bol. Zglob se ne dira, a efekat najčešće traje 6 do 12 meseci.
Da li posle denervacije mogu da preopteretim koleno jer ne osećam bol?
Ne. Isključuju se samo grančice za bol iz zgloba, a osećaj položaja i zaštitni mehanizmi ostaju. Ipak, postepeno povećavajte opterećenje i nastavite vežbe.
Da li injekcije odlažu operaciju?
Kod mnogih pacijenata mogu da odlože ugradnju veštačkog zgloba, ali ne zaustavljaju napredovanje artroze. O operaciji se odlučuje sa ortopedom.
Kako izgleda postupak na nervima kolena?
Pre denervacije se najčešće radi dijagnostička blokada. Ako ona pomogne, pod kontrolom ultrazvuka ili rendgena postavljaju se posebne igle uz nervne grančice zgloba, kod kolena obično tri do pet genikularnih nerava, a vrh igle se zagreva na oko 80 °C tokom 60 do 90 sekundi.
Koliko injekcija kortikosteroida u isti zglob je dozvoljeno?
Broj injekcija u isti zglob se ograničava, obično na 3 do 4 godišnje, jer česte injekcije mogu ubrzati oštećenje hrskavice. Injekcija kortikosteroida kod artroze najčešće smanjuje bol na nekoliko nedelja do nekoliko meseci.
Da li injekcija utiče na planiranu ugradnju veštačkog zgloba?
Posle injekcije kortikosteroida u koleno ili kuk ugradnja veštačkog zgloba obično se odlaže najmanje 3 meseca, zbog rizika od infekcije proteze. Zato ortoped i specijalista terapije bola treba da znaju za plan operacije.















