Meni
Zakažite pregled

Opstipacija (zatvor) kod odraslih

Gastroenterologija

Opstipacija (zatvor) je otežano, retko ili nepotpuno pražnjenje creva. O zatvoru se govori kada je stolica ređa od tri puta nedeljno, kada je tvrda i grudvasta, kada je potrebno snažno naprezanje, kada postoji osećaj da crevo nije potpuno ispražnjeno ili kada je za pražnjenje potrebna pomoć prstima. Za većinu ljudi problem nije samo broj stolica, već i napor i nelagodnost pri pražnjenju.

Zatvor je jedna od najčešćih tegoba organa za varenje: hronični oblik ima otprilike svaka sedma odrasla osoba, češće žene i starije osobe. Može biti kratkotrajan, na primer tokom putovanja, bolesti ili posle promene ishrane, ili hroničan, kada traje duže od tri meseca. Kod većine ljudi ne postoji ozbiljna bolest, već je reč o funkcionalnom poremećaju rada creva, na koji utiču ishrana, kretanje, navike i lekovi.

Ipak, novonastali zatvor uz takozvane alarmne simptome – krv u stolici, malokrvnost (anemija), gubitak težine ili nagla promena navika posle 50. godine – zahteva ispitivanje, jer može biti znak bolesti debelog creva. Većini ljudi pomažu vlakna, dovoljno tečnosti, redovna rutina i odgovarajući laksativi, a kod poremećaja pražnjenja posebna vežba mišića karlice – biofeedback. Zatvor kod dece ima drugačije uzroke i pristup i opisan je u tekstu o opstipaciji kod dece.

Kako nastaje zatvor

Debelo crevo upija vodu iz sadržaja i potiskuje ga prema završnom delu, rektumu. Što se sadržaj duže zadržava, to je stolica suvlja i tvrđa. Za pražnjenje je potreban usklađen rad mišića: napinjanje trbušnih mišića istovremeno sa opuštanjem mišića karličnog dna i analnog sfinktera, mišića koji zatvara čmar. Zatvor nastaje kada je prolaz kroz crevo usporen, kada je ta usklađenost poremećena, ili kombinacijom oba.

Vrste opstipacije

  • Normalan prolaz kroz crevo – najčešći, funkcionalni oblik; crevo radi normalnom brzinom, ali je stolica tvrda i pražnjenje otežano. Dobro reaguje na vlakna i laksative.
  • Usporen prolaz kroz debelo crevo – sadržaj se kroz debelo crevo kreće sporo; stolica je retka, a potreba za stolicom slaba.
  • Poremećaj defekacije (dissinergija) – pri naprezanju se mišići karličnog dna ne opuštaju, već paradoksalno stežu, pa je izbacivanje otežano i kada je stolica mekana. Uzrok mogu biti i strukturne promene, kao što je rektokela, izbočenje rektuma prema vagini.
  • Sindrom iritabilnog creva (IBS-C) – oblik sa retkom i tvrdom stolicom, praćen bolom u stomaku koji je povezan sa pražnjenjem; opisan u tekstu o sindromu iritabilnog creva.
  • Sekundarni oblik – posledica lekova ili druge bolesti.

Lekovi koji mogu izazvati zatvor

  • Opioidi – tramadol, kodein, morfin i drugi jaki lekovi protiv bolova.
  • Antiholinergički lekovi – neki antidepresivi, antihistaminici, lekovi za prekomerno aktivnu bešiku i za Parkinsonovu bolest.
  • Preparati gvožđa i kalcijuma, kao i antacidi sa aluminijumom.
  • Lekovi za srce i pritisak – posebno verapamil, ređe diuretici.
  • Antipsihotici i ondansetron – lek protiv mučnine.

Bolesti povezane sa zatvorom

Faktori rizika

  • Ishrana siromašna vlaknima i mali unos tečnosti.
  • Fizička neaktivnost – sedeći posao, dugo ležanje, bolest.
  • Odlaganje nagona na stolicu – zbog obaveza ili nelagodnosti u javnom toaletu.
  • Promena rutine – putovanja, smenski rad.
  • Ženski pol i starije doba, kao i porođaji i operacije u maloj karlici.
  • Depresija, anksioznost i poremećaji ishrane.

Prevencija

Redovni obroci sa dovoljno vlakana (oko 25–30 grama dnevno, iz povrća, voća, mahunarki i celih žitarica), dovoljno tečnosti, svakodnevno kretanje i odazivanje na nagon za stolicu najbolje sprečavaju zatvor. Kada se uvodi lek koji izaziva zatvor, posebno opioid, korisno je odmah planirati i blag laksativ.

Tipične tegobe

  • Retka stolica – ređe od tri puta nedeljno.
  • Tvrda, grudvasta stolica – prema Bristolskoj skali, slikovnoj tablici oblika stolice, tipovi 1 i 2.
  • Naprezanje – dugo i snažno napinjanje pri pražnjenju.
  • Osećaj nepotpunog pražnjenja – kao da je u crevu ostalo još sadržaja.
  • Osećaj prepreke u čmaru.
  • Nadimanje i nelagodnost u stomaku – često uz osećaj punoće; više u tekstu o nadutosti.
Bristolska skala stolice sa sedam tipova stolice, od odvojenih tvrdih grudvica do tečne stolice, sa oznakama na srpskom.
Bristolska skala stolice: tipovi 1 i 2 ukazuju na zatvor, tipovi 3 i 4 smatraju se normalnim, a tipovi 6 i 7 na proliv. Izvor: Cabot Health / Wikimedia Commons, CC BY-SA 3.0. Prevod oznaka na srpski.

Znaci koji upućuju na poremećaj defekacije

Na poremećaj pražnjenja, a ne samo na sporo crevo, upućuju dugotrajno naprezanje i kada je stolica mekana, potreba da se pražnjenju pomogne prstima ili pritiskom na međicu, i osećaj zapušenosti u čmaru. Ovakve tegobe slabo reaguju na vlakna i laksative, pa ih treba pomenuti lekaru.

Manje tipične tegobe

  • Prividni proliv – kod starijih i nepokretnih osoba tečan sadržaj može da curi pored tvrdog čepa stolice u rektumu (fekalna impakcija), pa se zatvor pogrešno shvati kao proliv.
  • Smanjen apetit i mučnina – kod izraženog zatvora.
  • Tegobe sa mokrenjem – pun rektum može pritiskati bešiku.

Moguće posledice

Dugotrajno naprezanje i tvrda stolica doprinose nastanku hemoroida, analnih fisura i ispadanja rektuma. Kod starijih osoba može nastati fekalna impakcija – tvrda masa stolice koja se ne može izbaciti, sa bolom, nadutošću i ponekad povraćanjem.

Alarmni simptomi

Sledeći znaci ne znače da postoji ozbiljna bolest, ali zahtevaju pregled i, najčešće, kolonoskopiju:

  • Krv u stolici ili na papiru, ako nije jasno povezana sa poznatom fisurom ili hemoroidima.
  • Malokrvnost zbog nedostatka gvožđa – može biti znak skrivenog krvarenja iz creva.
  • Neželjeni gubitak težine.
  • Nagla, trajna promena navika pražnjenja – posebno ako se prvi put javi posle 50. godine.
  • Karcinom debelog creva ili zapaljenska bolest creva u porodici.
  • Opipljiva masa u stomaku, tegobe koje bude noću, povišena temperatura.

Tok tokom vremena

Kratkotrajni zatvor obično prolazi za nekoliko dana, kada se rutina vrati. Funkcionalni zatvor često traje godinama, sa boljim i lošijim periodima. Uz dobar plan lečenja većina ljudi ima redovno i lakše pražnjenje, iako je ponekad potrebna dugotrajna terapija.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – pozovite 194 ili idite u hitnu službu ako ne možete da ispustite ni stolicu ni gasove, uz rastuću nadutost, jak bol u stomaku i povraćanje (moguć zastoj creva), ili ako imate obilno krvarenje iz čmara.
  • Bez odlaganja – javite se lekaru u roku od nekoliko dana ako primetite krv u stolici, malokrvnost ili gubitak težine, ako se zatvor prvi put javio posle 50. godine i traje nekoliko nedelja, ili ako imate jak bol pri pražnjenju.
  • Uskoro – zakažite pregled ako zatvor traje duže od tri meseca uprkos promeni ishrane i navika, ako redovno morate da uzimate laksative, ili ako sumnjate da zatvor izaziva neki lek.

Razgovor sa lekarom

Na kliničkom pregledu gastroenterologa lekar se raspituje koliko često imate stolicu, kakvog je oblika (prema Bristolskoj skali), koliko se naprežete, da li vam je potrebna pomoć pri pražnjenju, koliko dugo tegobe traju i šta ste do sada probali. Važni su podaci o lekovima, ishrani, kretanju, porođajima i operacijama, i o bolestima creva u porodici.

Funkcionalna opstipacija se prema međunarodnim Rimskim kriterijumima (Rim IV) dijagnostikuje kada su tegobe prisutne u poslednja tri meseca, a počele su najmanje šest meseci ranije, i kada postoje najmanje dve od sledećih osobina pri više od četvrtine pražnjenja: naprezanje, tvrda stolica, osećaj nepotpunog pražnjenja, osećaj prepreke, pomoć prstima, kao i manje od tri stolice nedeljno. Ako je glavna tegoba bol u stomaku povezan sa stolicom, reč je o sindromu iritabilnog creva.

Fizički i digitorektalni pregled

Digitorektalni pregled – pregled prstom kroz čmar – kratko traje i daje mnogo informacija: otkriva hemoroide, fisuru, tvrdu stolicu ili masu u rektumu, a kada pacijent na zahtev lekara napne mišiće kao pri pražnjenju, pokazuje da li se mišići karličnog dna pravilno opuštaju.

Laboratorijske analize

Laboratorijske analize se rade da se isključe sekundarni uzroci:

  • Krvna slika i gvožđe – malokrvnost može ukazati na krvarenje iz creva.
  • TSH – za otkrivanje hipotireoze.
  • Kalcijum, kalijum i glukoza – za metaboličke uzroke.
  • Antitela na celijakiju – kada postoje i drugi znaci celijakije.

Kolonoskopija

Kolonoskopija je pregled celog debelog creva savitljivim instrumentom sa kamerom. Nije potrebna svakom ko ima zatvor – radi se kod alarmnih simptoma, kod novonastalog zatvora u starijem dobu i u okviru preventivnog pregleda prema uzrastu. Tokom pregleda mogu se ukloniti i polipi debelog creva.

Specijalizovani testovi

Ako zatvor ne popušta uz vlakna i laksative, ispituje se kako crevo i mišići karličnog dna rade:

  • Anorektalna manometrija – tanka sonda sa senzorima uvodi se u čmar i meri pritiske mišića u miru, pri stezanju i pri naprezanju; otkriva dissinergiju i poremećaje osećaja punoće rektuma.
  • Test izbacivanja balona – u rektum se uvodi mali balon napunjen vodom, a pacijent pokušava da ga izbaci u toaletu; ako to ne uspe za oko minut do dva, verovatan je poremećaj defekacije.
  • Defekografija – snimanje pražnjenja rentgenom ili magnetnom rezonancom; prikazuje rektokelu, uvlačenje zida creva i ispadanje rektuma.
  • Ispitivanje prolaza kroz debelo crevo – pacijent proguta kapsulu sa malim markerima vidljivim na rentgenu, a snimak posle nekoliko dana pokazuje koliko ih je zaostalo i da li je prolaz usporen.

Šta nalazi znače

Uredni nalazi uz tipične tegobe potvrđuju funkcionalnu opstipaciju. Nalaz dissinergije na manometriji i neuspešno izbacivanje balona usmeravaju na biofeedback, a ne na jače laksative. Usporen prolaz uz uredno pražnjenje usmerava na lekove koji ubrzavaju crevo. Odstupanja u analizama krvi ili nalaz na kolonoskopiji zahtevaju lečenje osnovne bolesti.

Kako se pripremiti za pregled

  • Dnevnik stolice – jednu do dve nedelje beležite učestalost, oblik stolice prema Bristolskoj skali, naprezanje i upotrebu laksativa.
  • Spisak lekova – uključujući suplemente gvožđa i kalcijuma, preparate bez recepta i biljne čajeve.
  • Raniji nalazi – analize, kolonoskopije i snimci.
  • Priprema creva – za kolonoskopiju se dobijaju posebna uputstva o ishrani i rastvoru za čišćenje creva; kod zatvora je priprema često potrebna duže, pa se uputstva pažljivo slede.
  • Specijalizovani testovi – pre manometrije se ponekad daje mala klizma; laksative ne prekidajte bez saveta lekara.

Kako se donosi odluka

Lečenje se sprovodi postupno: od promene ishrane i navika, preko blagih laksativa, do lekova na recept i specijalizovanih metoda. Na izbor utiču vrsta opstipacije, prateće bolesti, lekovi koje pacijent uzima i to da li postoji bol, kao kod sindroma iritabilnog creva. Ako je uzrok lek ili druga bolest, prvo se leči uzrok.

Prvi korak: ishrana i navike

  • Vlakna – postepeno povećati unos na oko 25–30 g dnevno. Najbolje dokaze imaju rastvorljiva vlakna, kao što je psilijum (ljuspice semena bokvice), koji zadržava vodu i omekšava stolicu. Unos se povećava tokom nekoliko nedelja, jer naglo uvođenje izaziva nadutost. Kod usporenog prolaza i poremećaja defekacije vlakna mogu pojačati tegobe.
  • Tečnost – dovoljna količina, posebno uz vlakna; dodatna tečnost preko potreba ne pomaže onima koji su dobro hidrirani.
  • Suve šljive i kivi – imaju određene dokaze o blagotvornom dejstvu na stolicu.
  • Kretanje – svakodnevna šetnja i fizička aktivnost podstiču rad creva.
  • Rutina – crevo je najaktivnije ujutru i posle obroka, pa je dobro odvojiti vreme za toalet 15–30 minuta posle doručka i ne odlagati nagon.
  • Položaj – mali stočić pod stopalima, tako da su kolena iznad kukova, olakšava pražnjenje; izbegavati naprezanje duže od nekoliko minuta.

Laksativi – vrste

  • Sredstva koja povećavaju volumen stolice – psilijum i metilceluloza; deluju za nekoliko dana, uz obavezan unos tečnosti.
  • Makrogol (polietilen-glikol) – osmotski laksativ koji zadržava vodu u crevu; prema američkim smernicama ima snažnu preporuku i za dugotrajnu primenu. Deluje za jedan do tri dana.
  • Laktuloza – osmotski šećer; delotvorna, ali češće izaziva nadutost i gasove.
  • Magnezijumove soli – magnezijum-oksid ili -sulfat; ne koriste se bez saveta lekara kod bolesti bubrega.
  • Stimulativni laksativi – bisakodil, natrijum-pikosulfat i sena podstiču pokrete creva; deluju za šest do dvanaest sati. Preporučuju se pre svega za kratkotrajnu primenu ili povremeno, kada drugi laksativi nisu dovoljni. Mogu izazvati grčeve, a dugotrajnu primenu treba dogovoriti sa lekarom.
  • Supozitorije i mikroklizme – glicerinske ili bisakodil-supozitorije deluju za 15–60 minuta i korisne su kod otežanog pražnjenja rektuma. Fosfatne klizme se izbegavaju kod starijih i bubrežnih bolesnika.
  • Omekšivači stolice – dokusat; dokazi o koristi su slabi.

Lekovi na recept

  • Prukaloprid – lek koji podstiče pokrete debelog creva, za hroničnu opstipaciju koja ne reaguje na laksative; efekat se procenjuje posle četiri nedelje.
  • Sekretagogi – linaklotid, plekanatid i lubiproston povećavaju lučenje tečnosti u crevo; linaklotid se koristi i kod sindroma iritabilnog creva sa zatvorom. Dostupnost se razlikuje od zemlje do zemlje.
  • Blokatori dejstva opioida na crevo – naloksegol i metilnaltrekson blokiraju dejstvo opioida na crevo, bez uticaja na ublažavanje bola.

Biofeedback

Biofeedback terapija je lečenje izbora kod poremećaja defekacije. Pacijent uz pomoć senzora u čmaru i prikaza na ekranu vidi kako rade mišići karličnog dna i uči da ih opusti, a da pri tom pravilno napne trbušne mišiće. Terapiju vodi obučeni terapeut, najčešće kroz četiri do šest seansi tokom nekoliko nedelja, uz vežbe kod kuće. Kod većine pacijenata sa dissinergijom pražnjenje se trajno popravi, a efekat je bolji nego kod samih laksativa.

Lečenje uzroka

  • Zamena leka – kada je zatvor izazvan lekom, lekar procenjuje da li se on može zameniti ili dozu smanjiti.
  • Lečenje osnovne bolesti – levotiroksin kod hipotireoze, korekcija kalcijuma ili kalijuma, bolja kontrola šećera.
  • Lečenje fisure i hemoroida – smanjuje bol i strah od pražnjenja.

Intervencije, operacije i boravak u bolnici

Operacije su retko potrebne. Fekalna impakcija se rešava klizmama i ručnim uklanjanjem stolice, ponekad u bolnici, posebno kod starijih osoba. Kod teške opstipacije sa usporenim prolazom, koja ne reaguje ni na jedno lečenje, a pražnjenje je uredno, kod pažljivo odabranih pacijenata razmatra se uklanjanje većeg dela debelog creva (kolektomija); posle te operacije boravak u bolnici traje obično pet do deset dana, a oporavak više nedelja. Velika rektokela ili ispadanje rektuma koji ometaju pražnjenje mogu se lečiti hirurški, ali tek posle detaljnog ispitivanja i, najčešće, pokušaja biofeedbacka.

Oporavak i okvirni rokovi

  • Vlakna – puni efekat posle dve do četiri nedelje.
  • Osmotski laksativi – deluju za jedan do tri dana; doza se podešava tako da stolica bude mekana i formirana.
  • Stimulativni laksativi – deluju preko noći, ako se uzmu uveče.
  • Biofeedback – poboljšanje se obično vidi posle nekoliko seansi, a vežbe treba nastaviti kod kuće.

Znaci za hitno javljanje

Pozovite 194 ili idite u hitnu službu ako ne ispuštate ni stolicu ni gasove, a stomak se naduvava, ako povraćate, imate jak bol u stomaku ili obilno krvarite iz čmara.

Život sa hroničnom opstipacijom

  • Plan za putovanja – ponesite uobičajene laksative i vlakna i pokušajte da zadržite rutinu obroka i toaleta.
  • Trudnoća – vlakna, makrogol i laktuloza smatraju se bezbednim; ostale preparate uzimajte tek posle dogovora sa lekarom.
  • Starije osobe – redovno pratiti učestalost stolice, posebno kod nepokretnih i kod onih koji uzimaju opioide.
  • Kontrole – kod hroničnog zatvora povremeno sa lekarom proverite da li je terapija i dalje odgovarajuća; svaka nova promena stolice ili alarmni znak zahteva pregled.

Najčešća pitanja

Ne. Normalan raspon je od tri puta dnevno do tri puta nedeljno. Važnije od broja je da je pražnjenje lako, bez velikog naprezanja, i da je stolica mekana i formirana.

Za makrogol i druge osmotske laksative nema dokaza da oštećuju crevo ni pri dugotrajnoj upotrebi. Ni za stimulativne laksative u uobičajenim dozama nije dokazano trajno oštećenje, ali njihovu dugotrajnu primenu ipak treba dogovoriti sa lekarom.

Kod mnogih ljudi kafa ujutru podstiče rad debelog creva i nagon na stolicu, što se može iskoristiti u jutarnjoj rutini. Ipak, kafa ne leči hroničnu opstipaciju i ne zamenjuje vlakna, tečnost i kretanje.

Mnogi takvi čajevi sadrže senu ili druge stimulativne biljke u nepoznatoj dozi. Mogu izazvati grčeve, proliv i gubitak kalijuma, pa nisu pogodni za svakodnevnu upotrebu bez saveta lekara.

Ne. Ideja da zadržana stolica truje organizam nije dokazana. Zatvor izaziva nelagodnost i nadutost, ali čišćenje creva klizmama ili kolonskom hidroterapijom nije potrebno i može biti štetno.

Dokazi su ograničeni i razlikuju se od soja do soja. Neki ljudi primećuju blago poboljšanje, ali probiotici ne zamenjuju vlakna i laksative; ako ih probate, procenite efekat posle četiri nedelje.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.