Kako se donosi odluka
Lečenje zavisi od zone, pomaka, trajanja tegoba i zahteva pacijenta. Za osobu koja se ne bavi sportom i ima svež Jonesov prelom bez pomaka imobilizacija i rasterećenje mogu biti dovoljni, iako zarastanje traje duže. Sportisti koji žele brži i pouzdaniji povratak, kao i pacijenti sa usporenim zarastanjem, češće se odlučuju za operaciju. Odluka se donosi zajedno sa pacijentom, uz objašnjenje prednosti i rizika obe mogućnosti.
Lečenje zavisi od zone
- Zona 1 – često su dovoljni zaštitna obuća ili ortoza i postepeni oslonac prema preporuci. Operacija je potrebna samo u određenim okolnostima.
- Jonesov prelom – može zahtevati period bez oslonca uz imobilizaciju. Operacija se razmatra prema riziku nezarastanja, pomaku i aktivnostima pacijenta.
- Zona 3 i stres povreda – potrebni su pažljivo praćenje i duže rasterećenje; kod pojedinih pacijenata prednost ima operativna stabilizacija.
- Prelomi drugih delova – leče se prema položaju, stabilnosti i zahvaćenosti zglobne površine.
Kod avulzionog preloma hod u ortozi ili cipeli sa krutim đonom obično je dozvoljen koliko bol dopušta, a tegobe se najčešće povlače za šest do osam nedelja. Kod neoperativnog lečenja Jonesovog preloma imobilizacija i ograničen oslonac obično traju šest do osam nedelja, a ponekad i duže, uz kontrolne snimke.
Operacija
Za stabilizaciju se mogu koristiti zavrtanj ili pločica, a kod nezarastanja nekada i koštani graft. Cilj je stvaranje dobrih uslova za zarastanje, ali operacija ne ukida potrebu za zaštitom i postepenom rehabilitacijom.
- Intramedularni zavrtanj – kroz mali rez na spoljašnjoj ivici stopala zavrtanj se uvodi kroz unutrašnjost kosti i pritiska delove preloma jedan uz drugi; najčešća metoda kod Jonesovog preloma.
- Pločica i zavrtnji – koriste se kod pomerenih preloma, većih avulzionih fragmenata ili prelomnih linija koje nisu pogodne za jedan zavrtanj.
- Koštani graft – presađivanje komadića kosti ili koštane zamene u prelomni procep kod nezarastanja, kako bi se podstaklo stvaranje nove kosti.
Zahvat se najčešće izvodi u regionalnoj (blok) anesteziji uz blago uspavljivanje ili u opštoj anesteziji, prema proceni anesteziologa. Pre operacije rade se osnovne analize krvi i pregled anesteziologa. Zahvat obično traje oko sat vremena, a pacijent najčešće ide kući istog ili sledećeg dana. Zavrtanj obično ostaje u kosti i vadi se samo ako smeta.
Oporavak
Oporavak može trajati od više nedelja do nekoliko meseci, naročito kod Jonesovog i stres preloma. Kontrolni pregledi i snimci pomažu da se odredi kada je bezbedno povećati opterećenje. Povratak sportu ne određuje se samo prestankom bola.
Pušenje treba prekinuti, a eventualne poremećaje zdravlja kostiju lečiti. Zaštita od tromboze procenjuje se individualno kada je oslonac ograničen. Ako bol ponovo poraste pri povećanju aktivnosti, potreban je pregled pre nastavka treninga.
Okvirni tok posle operacije Jonesovog preloma:
- Prve dve nedelje – rana se štiti, stopalo se drži podignuto, a hod je u ortozi uz štake i oslonac koji je lekar odredio.
- Od druge do šeste nedelje – postepeno povećanje oslonca u ortozi, vežbe pokretljivosti skočnog zgloba i jačanja potkolenice.
- Od šeste do dvanaeste nedelje – prelazak u čvrstu obuću, vežbe ravnoteže i postepeno uvođenje trčanja na ravnoj podlozi kada snimak pokaže zarastanje.
- Od tri do četiri meseca – povratak takmičarskom sportu kod većine sportista, ako je zarastanje potvrđeno i nema bola.
Sedeći posao je obično moguć posle jedne do dve nedelje, a posao koji zahteva dugo stajanje i hodanje posle šest do dvanaest nedelja, prema vrsti preloma i lečenja. Vožnja nije bezbedna dok se nosi ortoza na desnoj nozi.
Znaci za hitno javljanje i kontrole
- Pojačan bol i otok – koji ne popuštaju uz mirovanje i podizanje stopala.
- Znaci infekcije – crvenilo, toplina i sekret iz rane, ili povišena temperatura.
- Utrnulost spoljašnje ivice stopala – može ukazivati na nadražaj nerva koji prolazi blizu reza.
- Bol i otok potkolenice – mogući znak tromboze dubokih vena, naročito uz ograničen oslonac.
Kontrole se obično zakazuju posle dve nedelje, zatim posle šest i dvanaest nedelja, uz kontrolne snimke, a kod sportista i pre povratka takmičenju.
Moguće komplikacije i život posle lečenja
- Usporeno zarastanje i nezarastanje – najčešća komplikacija Jonesovog preloma i preloma zone 3, posebno kod neoperativnog lečenja i preranog opterećenja.
- Ponovni prelom – moguć ako se sport nastavi pre potpunog zarastanja.
- Tegobe sa zavrtnjem – osetljivost na mestu glave zavrtnja ili, retko, njegov lom.
- Oštećenje nerva – utrnulost spoljašnje ivice stopala zbog nadražaja malog kožnog nerva.
Posle zarastanja većina pacijenata se vraća ranijim aktivnostima. Sportistima sa visokim svodom stopala mogu pomoći ulošci koji rasterećuju spoljašnju ivicu stopala, a kod ponovljenih preloma lekar može predložiti korekciju građe stopala.