Meni
Zakažite pregled

Prelom pete metatarzalne kosti

Ortopedija

Prelom pete metatarzalne kosti jedan je od najčešćih preloma stopala, kako posle uvrtanja, tako i kod sportista koji mnogo trče i skaču. Peta metatarzalna kost nalazi se uz spoljašnju ivicu stopala i završava se kod malog prsta. Njeni prelomi nisu svi jednaki: mali otkinuti fragment pri bazi često dobro zarasta uz zaštitu, dok prelom u susednoj zoni slabijeg krvnog snabdevanja može zahtevati duže rasterećenje ili operaciju.

Zato je važno utvrditi tačno mesto preloma. Naziv „Jonesov prelom” odnosi se na određeni deo baze kosti i ne treba ga koristiti za svaki prelom pete metatarzalne kosti.

Anatomija kostiju stopala, skočnog zgloba i Ahilove tetive
Anatomija stopala. Talus je skočna kost, calcaneus petna kost, metatarsals su metatarzalne kosti, a phalanges kosti prstiju.
Ilustracija: BruceBlaus; izrez: Doc James. CC BY 3.0. Bez dodatnih izmena. Licenca.

Na bazu pete metatarzalne kosti pripajaju se tetiva mišića koji podiže spoljašnju ivicu stopala i jaka vezivna traka tabana. Zbog toga pri uvrtanju stopala ka unutra ovaj deo kosti trpi veliko naprezanje. Ovaj tekst objašnjava kako se razlikuju pojedine vrste preloma, kada je dovoljna ortoza, kada se razmatra operacija i koliko okvirno traje oporavak.

Kako nastaje i zašto je mesto važno

  • Avulzioni prelom baze (zona 1) – pri uvrtanju se otkida deo kosti na mestu pripoja mekih tkiva.
  • Jonesov prelom (zona 2) – nastaje na prelazu baze u telo kosti, u području koje je sklonije otežanom zarastanju.
  • Proksimalni prelom tela (zona 3) – često je povezan sa ponavljanim opterećenjem i stres povredom.
  • Drugi prelomi – telo, vrat i glava mogu se prelomiti na drugim mestima, na primer pri udarcu ili uvrtanju.

Podela na tri zone odnosi se na proksimalni deo kosti, blizu baze. Zona 3 ne označava glavu ili vrat kod malog prsta. Rizik i lečenje zavise i od pomaka, trajanja tegoba i zahteva pacijenta.

Mehanizam povrede

Avulzioni prelom najčešće nastaje pri naglom uvrtanju stopala ka unutra, na primer pri silasku sa ivičnjaka ili doskoku na neravnu podlogu. Isti mehanizam izaziva i uganuće skočnog zgloba, pa se ove dve povrede često zamenjuju ili javljaju zajedno; više o tome u tekstu Uganuće i hronična nestabilnost skočnog zgloba.

Jonesov prelom nastaje kada se veliko opterećenje prenese na prednji deo stopala dok je peta podignuta, na primer pri naglom okretu ili promeni pravca u fudbalu i košarci. Prelomi zone 3 obično su posledica dugotrajnog ponavljanog opterećenja, kao i drugi stres prelomi stopala. Prelomi tela i vrata kosti češće nastaju direktnim udarcem ili prignječenjem, slično drugim prelomima metatarzalnih kostiju.

Faktori rizika i prevencija

  • Građa stopala – visok svod i peta okrenuta ka unutra, kao kod cavus stopala, povećavaju opterećenje spoljašnje ivice stopala.
  • Sportovi sa naglim promenama pravca – fudbal, košarka, rukomet i tenis.
  • Naglo povećanje treninga – više treninga ili kilometraže bez postepene pripreme.
  • Zdravlje kostiju – osteoporoza, nedostatak vitamina D i nedovoljna ishrana smanjuju otpornost kosti.
  • Pušenje – smanjuje dotok krvi i usporava zarastanje.

Rizik se smanjuje postepenim povećanjem opterećenja, odgovarajućom sportskom obućom, vežbama ravnoteže posle uganuća skočnog zgloba i lečenjem slabosti kostiju kada je otkrivena.

Tipične tegobe

  • Bol spolja na stopalu – naročito na mestu povrede i pri osloncu.
  • Otok i podliv – često nakon akutnog uvrtanja.
  • Postepeni bol pri aktivnosti – moguć kod stres preloma, nekada pre izraženije povrede.
  • Otežan hod – intenzitet nije pouzdana mera težine preloma.

Kako se tegobe menjaju

Posle akutnog uvrtanja bol i otok su najjači prvih dana, a modrica se može spustiti prema malom prstu i tabanu. Mnogi pacijenti u početku misle da su samo uganuli skočni zglob, ali je bol na dodir spoljašnje ivice stopala, a ne ispod gležnja, znak koji upućuje na prelom.

Kod Jonesovog i stres preloma tegobe mogu nedeljama prethoditi potpunom prelomu: javlja se bol pri trčanju koji prestaje u mirovanju, zatim bol pri hodu, a naglo pojačanje bola pri jednom pokretu može značiti da se pukotina proširila. Manje tipični znaci su bol pri nošenju uske obuće i blago zadebljanje na spoljašnjoj ivici stopala. Ako bol posle nekoliko meseci lečenja i dalje postoji pri opterećenju, to može ukazivati na usporeno zarastanje.

Kada se javiti lekaru

Prekinite aktivnost i zaštitite stopalo do pregleda. Rana, izrazito promenjen oblik, hladni ili utrnuli prsti zahtevaju hitno zbrinjavanje. Ne nastavite trening samo zato što je bol podnošljiv.

  • Hitno – rana iznad mesta povrede, izrazito promenjen oblik stopala, hladni ili utrnuli prsti i jak bol koji se pojačava.
  • Bez odlaganja (isti ili sledeći dan) – nemogućnost oslonca, otok i bol spoljašnje ivice stopala posle uvrtanja, ili naglo pojačan bol kod sportiste koji je već imao tegobe na tom mestu.
  • Uskoro – bol spolja na stopalu koji se ponavlja pri treningu ili dužem hodu i ne prolazi posle nekoliko dana odmora.

Pregled i snimanja

Lekar pregleda spoljašnju ivicu stopala, skočni zglob i ostatak donožja. Važni su podatak o načinu povrede i eventualnom bolu koji je postojao pre nje.

  • Rendgen stopala – određuje mesto preloma, pomak i odnos prema zglobovima.
  • Dodatno snimanje – magnetna rezonanca može pomoći kod sumnje na ranu stres povredu; CT se koristi u određenim slučajevima za procenu zarastanja ili planiranje zahvata.
  • Procena faktora rizika – pušenje, raniji prelomi, zdravlje kostiju, ishrana i nivo sportske aktivnosti mogu uticati na plan.

Kod dugotrajnih tegoba razlikuje se svež prelom od usporenog zarastanja i nezarastanja. Ove situacije ne leče se nužno istim postupkom.

Šta nalazi znače

Klinički pregled pomaže da se razlikuje prelom od uganuća: bol na dodir baze pete metatarzalne kosti i nemogućnost hoda posle povrede razlog su za rendgensko snimanje. Lekar procenjuje i oblik stopala i položaj pete, jer visok svod može uticati na izbor lečenja.

Rendgenski snimak u više projekcija pokazuje u kojoj se zoni nalazi prelom. Mali fragment na samom vrhu baze (zona 1) obično znači neoperativno lečenje. Poprečna linija na prelazu baze u telo (zona 2) ili linija nešto dalje (zona 3) znače duže praćenje i razmatranje operacije, naročito kod sportista. Kod stres preloma rendgen može prikazati zadebljanje kosti, suženje koštane srži ili širok prelomni procep, što ukazuje da povreda traje duže.

Magnetna rezonanca (MR) prikazuje otok kosti pre nego što se pukotina vidi na rendgenu. CT (kompjuterizovana tomografija) daje precizan prikaz koštanog premošćavanja i pomaže da se proceni da li je prelom zarastao pre povratka sportu.

Kako se pripremiti za pregled

  • Opis povrede – zapamtite da li je bol nastao naglo pri uvrtanju ili se razvijao postepeno tokom treninga.
  • Raniji bol – recite lekaru ako ste i ranije imali bol na istom mestu, čak i blag.
  • Sportske navike – navedite sport, broj treninga nedeljno i nedavne promene opterećenja ili obuće.
  • Zdravlje kostiju – ponesite podatke o ranijim prelomima, osteoporozi i lekovima koje uzimate, kao i o pušenju.
  • Snimci – ponesite sve dosadašnje snimke, jer upoređivanje pokazuje kako prelom zarasta.

Kako se donosi odluka

Lečenje zavisi od zone, pomaka, trajanja tegoba i zahteva pacijenta. Za osobu koja se ne bavi sportom i ima svež Jonesov prelom bez pomaka imobilizacija i rasterećenje mogu biti dovoljni, iako zarastanje traje duže. Sportisti koji žele brži i pouzdaniji povratak, kao i pacijenti sa usporenim zarastanjem, češće se odlučuju za operaciju. Odluka se donosi zajedno sa pacijentom, uz objašnjenje prednosti i rizika obe mogućnosti.

Lečenje zavisi od zone

  • Zona 1 – često su dovoljni zaštitna obuća ili ortoza i postepeni oslonac prema preporuci. Operacija je potrebna samo u određenim okolnostima.
  • Jonesov prelom – može zahtevati period bez oslonca uz imobilizaciju. Operacija se razmatra prema riziku nezarastanja, pomaku i aktivnostima pacijenta.
  • Zona 3 i stres povreda – potrebni su pažljivo praćenje i duže rasterećenje; kod pojedinih pacijenata prednost ima operativna stabilizacija.
  • Prelomi drugih delova – leče se prema položaju, stabilnosti i zahvaćenosti zglobne površine.

Kod avulzionog preloma hod u ortozi ili cipeli sa krutim đonom obično je dozvoljen koliko bol dopušta, a tegobe se najčešće povlače za šest do osam nedelja. Kod neoperativnog lečenja Jonesovog preloma imobilizacija i ograničen oslonac obično traju šest do osam nedelja, a ponekad i duže, uz kontrolne snimke.

Operacija

Za stabilizaciju se mogu koristiti zavrtanj ili pločica, a kod nezarastanja nekada i koštani graft. Cilj je stvaranje dobrih uslova za zarastanje, ali operacija ne ukida potrebu za zaštitom i postepenom rehabilitacijom.

  • Intramedularni zavrtanj – kroz mali rez na spoljašnjoj ivici stopala zavrtanj se uvodi kroz unutrašnjost kosti i pritiska delove preloma jedan uz drugi; najčešća metoda kod Jonesovog preloma.
  • Pločica i zavrtnji – koriste se kod pomerenih preloma, većih avulzionih fragmenata ili prelomnih linija koje nisu pogodne za jedan zavrtanj.
  • Koštani graft – presađivanje komadića kosti ili koštane zamene u prelomni procep kod nezarastanja, kako bi se podstaklo stvaranje nove kosti.

Zahvat se najčešće izvodi u regionalnoj (blok) anesteziji uz blago uspavljivanje ili u opštoj anesteziji, prema proceni anesteziologa. Pre operacije rade se osnovne analize krvi i pregled anesteziologa. Zahvat obično traje oko sat vremena, a pacijent najčešće ide kući istog ili sledećeg dana. Zavrtanj obično ostaje u kosti i vadi se samo ako smeta.

Oporavak

Oporavak može trajati od više nedelja do nekoliko meseci, naročito kod Jonesovog i stres preloma. Kontrolni pregledi i snimci pomažu da se odredi kada je bezbedno povećati opterećenje. Povratak sportu ne određuje se samo prestankom bola.

Pušenje treba prekinuti, a eventualne poremećaje zdravlja kostiju lečiti. Zaštita od tromboze procenjuje se individualno kada je oslonac ograničen. Ako bol ponovo poraste pri povećanju aktivnosti, potreban je pregled pre nastavka treninga.

Okvirni tok posle operacije Jonesovog preloma:

  1. Prve dve nedelje – rana se štiti, stopalo se drži podignuto, a hod je u ortozi uz štake i oslonac koji je lekar odredio.
  2. Od druge do šeste nedelje – postepeno povećanje oslonca u ortozi, vežbe pokretljivosti skočnog zgloba i jačanja potkolenice.
  3. Od šeste do dvanaeste nedelje – prelazak u čvrstu obuću, vežbe ravnoteže i postepeno uvođenje trčanja na ravnoj podlozi kada snimak pokaže zarastanje.
  4. Od tri do četiri meseca – povratak takmičarskom sportu kod većine sportista, ako je zarastanje potvrđeno i nema bola.

Sedeći posao je obično moguć posle jedne do dve nedelje, a posao koji zahteva dugo stajanje i hodanje posle šest do dvanaest nedelja, prema vrsti preloma i lečenja. Vožnja nije bezbedna dok se nosi ortoza na desnoj nozi.

Znaci za hitno javljanje i kontrole

  • Pojačan bol i otok – koji ne popuštaju uz mirovanje i podizanje stopala.
  • Znaci infekcije – crvenilo, toplina i sekret iz rane, ili povišena temperatura.
  • Utrnulost spoljašnje ivice stopala – može ukazivati na nadražaj nerva koji prolazi blizu reza.
  • Bol i otok potkolenice – mogući znak tromboze dubokih vena, naročito uz ograničen oslonac.

Kontrole se obično zakazuju posle dve nedelje, zatim posle šest i dvanaest nedelja, uz kontrolne snimke, a kod sportista i pre povratka takmičenju.

Moguće komplikacije i život posle lečenja

  • Usporeno zarastanje i nezarastanje – najčešća komplikacija Jonesovog preloma i preloma zone 3, posebno kod neoperativnog lečenja i preranog opterećenja.
  • Ponovni prelom – moguć ako se sport nastavi pre potpunog zarastanja.
  • Tegobe sa zavrtnjem – osetljivost na mestu glave zavrtnja ili, retko, njegov lom.
  • Oštećenje nerva – utrnulost spoljašnje ivice stopala zbog nadražaja malog kožnog nerva.

Posle zarastanja većina pacijenata se vraća ranijim aktivnostima. Sportistima sa visokim svodom stopala mogu pomoći ulošci koji rasterećuju spoljašnju ivicu stopala, a kod ponovljenih preloma lekar može predložiti korekciju građe stopala.

Najčešća pitanja

Ne. Jonesov prelom ima određeno mesto pri bazi i poseban rizik otežanog zarastanja.

Različite zone kosti imaju različitu stabilnost i sposobnost zarastanja. Uputstvo za jedan tip ne važi za sve ostale.

Ne automatski. Odluka zavisi od nalaza, trajanja povrede, rizika nezarastanja i potreba pacijenta.

Ne. I posle stabilizacije potrebno je zarastanje kosti i postepeno vraćanje opterećenja.

Može biti potrebno proveriti da li prelom uredno zarasta. Nemojte samo produžavati mirovanje bez kontrolnog pregleda.

Najčešće ne. Zavrtanj ostaje u kosti i vadi se samo ako izaziva tegobe ili ako je potrebna nova operacija.

Može, jer oba nastaju pri uvrtanju stopala. Bol na dodir spoljašnje ivice stopala i otežan hod razlog su za pregled i snimak, čak i ako je zglob istovremeno uganut.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Medical Hospital se nalazi u Beogradu, u rezidencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs.

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od 00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 36 00 i +381 67 777 36 00

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama, je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.