Meni
Zakažite pregled

Stres frakture stopala i skočnog zgloba

Ortopedija

Stres fraktura je prelom koji se razvija postepeno, kada ponavljano opterećenje prevaziđe sposobnost kosti da se obnovi. Može nastati kod zdrave kosti pri prevelikom naporu ili kod oslabljene kosti i tokom uobičajenih aktivnosti.

Bol često počinje samo pri trčanju ili dužem hodu, a kasnije se javlja i pri manjim opterećenjima. Rano prepoznavanje i rasterećenje važni su da se povreda ne proširi i da oporavak ne postane duži i složeniji.

Anatomija kostiju stopala, skočnog zgloba i Ahilove tetive
Anatomija stopala. Talus je skočna kost, calcaneus petna kost, metatarsals su metatarzalne kosti, a phalanges kosti prstiju.
Ilustracija: BruceBlaus; izrez: Doc James. CC BY 3.0. Bez dodatnih izmena. Licenca.

U narodu se ovaj prelom naziva i „prelom od zamora”, jer kost ne pukne od jednog udarca, nego popusti posle mnogo ponovljenih opterećenja, kao metal koji se savija tamo-amo. Najčešće se javlja kod trkača, vojnika, plesača i rekreativaca koji naglo povećaju aktivnost, ali i kod starijih osoba sa slabijom kosti. Većina stres preloma zarasta bez operacije, ako se na vreme smanji opterećenje.

Kako nastaje stres fraktura

Stres fraktura je prelom koji nastaje tokom preopterećenja, kao što je intenzivno hodanje, trening trčanja ili, na primer, planinarenje sa teškom opremom. Drugi uzroci koji mogu doprineti su korišćenje cipela sa nedovoljnom potporom i amortizacijom, tvrde površine i osteoporoza.

Kost se stalno razgrađuje i ponovo izgrađuje. Kada se opterećenje naglo poveća, sitna oštećenja nastaju brže nego što kost stigne da ih popravi. Prvo nastaje stresna reakcija, otok i slabljenje kosti bez linije preloma, a ako se opterećenje nastavi, pojavljuje se tanka pukotina koja vremenom može postati potpun prelom.

U stopalu su stres prelomi najčešći u metatarzalnim kostima, takozvani marš prelomi, ali stres prelomi mogu nastati u svakoj kosti.

Uzroci i faktori rizika

  • Nagli porast aktivnosti – kilometraže, intenziteta, broja treninga ili dugog hodanja.
  • Nedovoljan oporavak – premalo odmora između opterećenja.
  • Promena podloge ili obuće – može promeniti raspodelu sila na stopalo.
  • Nedovoljan unos energije – restriktivna ishrana, nagli gubitak težine i menstrualni poremećaji mogu pratiti slabije zdravlje kostiju.
  • Osteoporoza i druga stanja – neke bolesti, lekovi i nedostaci u ishrani povećavaju rizik.
  • Oblik i opterećenje stopala – visok svod (cavus stopalo), čukalj ili ranija operacija stopala menjaju mesto na koje pada najveće opterećenje.
  • Nedostatak vitamina D – češći je zimi i kod osoba koje malo borave napolju; teži nedostatak može dovesti do osteomalacije, omekšavanja kostiju.

Mesta preloma i njihov značaj

Česte su povrede metatarzalnih kostiju, ali mogu biti zahvaćene i petna, navikularna i skočna kost. Mesto preloma je važno: neki položaji imaju veći rizik usporenog zarastanja i zahtevaju strože rasterećenje.

  • Druga i treća metatarzalna kost – najčešće mesto; obično dobro zarastaju uz rasterećenje (vidi i prelom metatarzalnih kostiju stopala).
  • Baza pete metatarzalne kosti – slabo je prokrvljena, zarasta sporije i ima veći rizik ponovnog preloma (prelom pete metatarzalne kosti).
  • Navikularna (čunasta) kost – bol je teško tačno lokalizovati, pa se dijagnoza često kasno postavi; ponekad je potrebna operacija.
  • Petna kost – daje bol u peti koji se lako zameni za upalu plantarne fascije.
  • Skočna kost (talus) i donji deo fibule – ređa mesta, sa bolom oko gležnja.

Prevencija

Opterećenje treba povećavati postepeno, okvirno ne više od oko 10% nedeljno, uz dane odmora i kombinovanje trčanja sa plivanjem ili vožnjom bicikla. Patike treba menjati kada izgube amortizaciju, a ishrana treba da obezbedi dovoljno energije, kalcijuma i vitamina D. Vežbe snage za noge i trup smanjuju opterećenje kostiju. Ako se bol vrati, aktivnost treba prekinuti i javiti se lekaru.

Koji su simptomi?

  • Postepen bol pri aktivnosti – često bez jasnog pojedinačnog udarca. Prvo se javlja bol pri naporu, a kasnije i u mirovanju, kao i nakon prestanka napora.
  • Pojačana osetljivost na ograničenom mestu – pritisak iznad kosti izaziva bol.
  • Otok – može biti blag ili izostati u početku.
  • Napredovanje tegoba – bol se javlja ranije tokom aktivnosti, a kasnije i u mirovanju.

Prekinite aktivnost koja izaziva bol i javite se na pregled.

Upozorenje: nemojte proveravati povredu skakanjem ili nastavljati trening uz lekove protiv bolova. Naglo pogoršanje, nemogućnost oslonca ili deformacija zahtevaju bržu procenu zbog mogućeg potpunog preloma.

Manje tipične tegobe

Kod preloma navikularne kosti bol je neodređen, na gornjoj i unutrašnjoj strani srednjeg dela stopala, i pacijent ga teško pokazuje jednim prstom. Stres prelom petne kosti daje bol pri stiskanju pete sa strane, dok bol kod upale plantarne fascije više odgovara donjoj strani pete pri prvim koracima ujutru (plantarni fascitis). Kod nekih pacijenata javlja se noćni bol ili mala modrica iznad bolnog mesta. Bol ispod glava metatarzalnih kostiju može ličiti na metatarzalgiju ili Mortonov neurom, pa je pregled potreban da se uzroci razlikuju.

Kako se tegobe menjaju tokom vremena

U početku bol prolazi posle nekoliko sati ili do sutradan i javlja se tek posle određenog broja kilometara. Ako se trening nastavi, bol počinje ranije, traje duže i na kraju se javlja i pri običnom hodu. Ako se opterećenje na vreme smanji, tegobe se u većini slučajeva povlače za nekoliko nedelja. Nastavak napora može dovesti do potpunog preloma i pomeranja kosti, kada lečenje traje mnogo duže.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – ako posle naglog „pucketanja” ne možete da stanete na nogu, ako je stopalo deformisano ili ako se pojave crvenilo, toplota i povišena temperatura.
  • Bez odlaganja (isti ili sledeći dan) – ako bol postane jak i javlja se pri svakom koraku ili u mirovanju, ili je otok jasno izražen.
  • Uskoro – ako bol na ograničenom mestu na kosti traje duže od nekoliko dana, vraća se pri svakom treningu ili se stres prelomi ponavljaju.

Dijagnostika

Vaš ortoped će na osnovu pregleda, tipičnih simptoma i RTG snimka kostiju postaviti dijagnozu. U ranoj fazi prelom nije ili je teško vidljiv, a ponekad se vidi tek kada se na RTG snimku počne pojavljivati tkivo kojim kost zarasta, takozvani kalus. Ponekad je potrebno uraditi MSCT ili MRI snimanje.

  • Rendgen – često je prvi pregled, ali u ranoj fazi može biti uredan.
  • Magnetna rezonanca – može pokazati ranu stres povredu kosti pre nego što postane vidljiva na rendgenu.
  • CT – koristi se u odabranim lokalizacijama za prikaz linije preloma ili procenu zarastanja.
  • Procena zdravlja kostiju – kod ponavljanih preloma, male traume ili drugih znakova rizika mogu biti potrebne laboratorijske analize i merenje gustine kostiju.

Uredan početni snimak ne znači da treba nastaviti bolnu aktivnost dok se promena ne pojavi.

Šta nalazi znače

Tokom kliničkog pregleda lekar pritiska kost na mestu bola i upoređuje ga sa okolinom; jasna, ograničena bolnost tačno iznad kosti upućuje na stres prelom. Na rendgenu se posle dve do tri nedelje može pojaviti zadebljanje kosti (kalus), što znači da kost već zarasta. Magnetna rezonanca (MR) pokazuje otok koštane srži i liniju preloma i tako razlikuje stresnu reakciju od pravog preloma; to pomaže da se odredi koliko strogo treba rasteretiti nogu. CT se koristi naročito kod navikularne kosti i pete metatarzalne kosti, kada treba videti da li je prelom potpun i da li zarasta. Merenje gustine kostiju (DXA) i analize krvi (vitamin D, kalcijum, hormoni) traže se kada prelom nastane pri maloj aktivnosti, kod žena sa poremećajima ciklusa ili kada se prelomi ponavljaju.

Kako se pripremiti za pregled

  • Dnevnik treninga – zapišite kada je bol počeo, koliko ste trčali ili hodali i šta ste menjali u poslednjih nekoliko nedelja.
  • Obuća – ponesite patike ili cipele u kojima trenirate, kako bi lekar video istrošenost i oblik đona.
  • Ishrana i ciklus – pripremite podatke o ishrani, nedavnom gubitku težine i, kod žena, o redovnosti menstrualnog ciklusa.
  • Lekovi i bolesti – navedite lekove (na primer kortikosteroide), ranije prelome i poznatu osteoporozu.
  • Raniji snimci – ponesite sve dosadašnje snimke i nalaze, čak i ako su bili uredni.

Kako se donosi odluka

Lečenje zavisi od mesta i stepena povrede. Stresna reakcija i prelomi kostiju sa dobrim krvnim snabdevanjem, poput druge i treće metatarzalne kosti, zarastaju uz rasterećenje. Prelomi na mestima sa većim rizikom, kao što su navikularna kost i baza pete metatarzalne kosti, zahtevaju strožu zaštitu i češće praćenje, a kod potpunog ili pomerenog preloma i kod sportista ponekad se predlaže operacija. Istovremeno se traži i leči uzrok, da se prelom ne bi ponovio.

Lečenje bez operacije

Često je dovoljan rasteretni hod pomoću štaka, ali se takođe može postaviti gips ili ortoza (plastična čizma), tokom 4–8 nedelja. Vrsta i dužina lečenja je individualna i zavisi od stepena tegoba i dužine trajanja problema pre javljanja lekaru. Neophodno je izbegavati aktivnost koja je uzrokovala prelom.

  • Relativno mirovanje – prekid bolne aktivnosti; drugi oblici vežbanja samo ako su bezbedni za konkretno mesto povrede.
  • Zaštitna obuća ili ortoza – smanjuju opterećenje, a nekada su potrebni gips i hod bez oslonca.
  • Ishrana i opšte zdravlje – obezbediti dovoljan unos energije i hranljivih materija; dokazane nedostatke lečiti prema nalazu.
  • Kontrole – prate smirivanje bola i, prema potrebi, zarastanje na snimcima.

Većina stres preloma zarasta za oko 6 do 8 nedelja, a prelomi slabije prokrvljenih kostiju duže. Tokom tog perioda kondicija se može održavati plivanjem, vežbama u vodi ili vožnjom bicikla, ako ne izazivaju bol. Povratak trčanju je postepen, tek kada bol nestane i kada je zarastanje potvrđeno: na primer naizmenično hodanje i lagano trčanje, sa danom odmora između, uz postepeno povećanje trajanja. Povratak sportu posle preloma baze pete metatarzalne kosti često traje oko tri meseca.

Operativno lečenje, kada se savetuje?

U retkim slučajevima prelom ne zaraste i tada je potrebna operacija. Operacijom se prelom stabilizuje pločom i zavrtnjima, a ponekad se ugrađuju koštani graftovi, kako bi se podstaklo zarastanje.

Za fiksaciju korekcije se koriste zavrtnji i pločice od posebnih legura koji se ne moraju odstraniti i koji poseduju sertifikat da se u slučaju potrebe može sprovesti dijagnostika magnetnom rezonancom.

Operacija se vrši u blok anesteziji ili analgosedaciji, pacijent bolnicu napušta najčešće narednog dana.

Koštani graft je mala količina kosti, uzeta iz drugog dela tela pacijenta ili pripremljena iz banke tkiva, koja se stavlja na mesto preloma kao „skela” za novu kost. Kod pojedinih lokalizacija, na primer baze pete metatarzalne kosti, umesto ploče se može koristiti jedan zavrtanj postavljen kroz kost.

Period nakon operacije i oporavak

Zavoj

Nakon operacije stopalo se previja hirurškim zavojem i imobiliše gipsom. Zavoj se menja nakon dva dana od operacije, a zatim nakon sedam i četrnaest dana, kada se i odstranjuju šavovi ukoliko je rana uredno zarasla. U slučajevima usporenog zarastanja rane šavovi se mogu odstraniti i kasnije. Ukoliko rana prokrvari neposredno nakon operacije, što je česta pojava kod ovih zahvata, potrebno je zavoj pojačati dodatnim gazama i elastičnim zavojem pre prvog previjanja. U slučaju da je zavoj krvav, postane jako prljav ili mokar, može se zameniti i kasnije u bolnici u čistim uslovima.

Noga se ponekad imobiliše gips imobilizacijom u trajanju od 4 do 6 nedelja. Gips mora biti suv i čist. Gips je retko udoban, može izazvati osećaj pritiska, ponekad i bola. O svemu se možete konsultovati sa vašim lekarom.

Oslonac i štake

U postoperativnom toku oslonac nije dozvoljen od 6 do 10 nedelja. U tom periodu potrebno je koristiti štake.

Otok

Nakon operacije je normalno da se pojavi otok stopala. On je najizraženiji neposredno nakon operacije. Vremenom se smanjuje, ali se može zadržati od šest do dvanaest meseci, u retkim slučajevima i duže. Da biste smanjili otok, sedite ili lezite sa podignutim stopalom. Podignuto stopalo takođe smanjuje bol nakon operacije. Kod otoka mogu pomoći i elastične potporne čarape.

Higijena

Gips i zavoj moraju biti uvek suvi i čisti; zaštitite ih plastičnom kesom prilikom tuširanja. Kada rana potpuno zaraste i uklone se šavovi i gips, možete istuširati celo telo, uključujući i stopala.

Lekovi

Lokalni anestetik koji dobijete tokom operacije deluje 6–8 sati; pre nego što anestetik prestane da deluje, potrebno je započeti sa tretmanom za ublažavanje bolova i odmarati se sa podignutim stopalom. Potreba za lekovima za ublažavanje bola je različita. Osećaj bola, odnosno prag bola, razlikuje se od pacijenta do pacijenta. Obično je potrebno koristiti lekove za ublažavanje bola nekoliko dana, ali bol može trajati i duže. Recepti za tablete protiv bolova mogu se dati pre operacije i treba ih podići u apoteci. O leku koji će biti najadekvatniji za vas možete se posavetovati sa vašim anesteziologom ili ortopedom.

Prevencija tromboze

U bolnici ćete dobiti injekcije ili tablete protiv venske tromboze, odnosno zgrušavanja krvi u venama, koja može biti komplikacija svih operacija. One se nastavljaju uzimati 4 nedelje nakon operacije ili drugačije ukoliko to vaš lekar odredi. Nakon četiri nedelje nastavlja se uzimanje Aspirina 100 mg, 1 tableta dnevno, sve do dobijanja punog oslonca na operisanu nogu.

Antibiotici

Pre i nakon operacije potrebno je da primite antibiotik koji sprečava pojavu infekcije. Nakon otpusta iz bolnice u vašoj otpusnoj listi biće naveden antibiotik koji ćete morati koristiti najčešće 3 do 5 dana nakon operacije.

Probiotici

Antibiotici koji se daju kao tretman protiv infekcije utiču na vaše crevne bakterije, što može dovesti do pojave bolova, grčeva, nadutog trbuha i tečnih stolica. To se može sprečiti uvođenjem probiotika, odnosno dobrih bakterija, u terapiju, 3 sata nakon uzimanja antibiotika. Probiotik se obično uzima duplo duže vreme od antibiotika.

Bolovanje

Trajanje bolovanja zavisi od vrste posla kojim se bavite i od izvršenog operativnog zahvata. Često je potrebno najmanje 2 nedelje odmora. Savet je da bolovanje traje od 6 do 10 nedelja, ponekad i duže. O dužini bolovanja se dogovarate sa vašim lekarom u zavisnosti od brzine oporavka i zahteva na poslu. Težak posao (stajanje, hodanje) zahteva duže bolovanje.

Vožnja automobila

Sa vožnjom treba sačekati dok koristite jake lekove protiv bolova i dok ne steknete snagu i funkciju u stopalu za rukovanje pedalama. Savet lekara je da se vozilom ne upravlja sve dok nosite gips, odnosno ortozu.

Kontrole nakon operacije

Nakon operacije javljate se na redovno previjanje kako je vaš lekar odredio. Nakon toga je prva kontrola za šest nedelja, kada se gips može zameniti ortozom, odnosno plastičnom čizmom. Potom su kontrole za 3, 6 i 12 meseci nakon operacije. Kontrolni pregledi podrazumevaju i kontrolni RTG snimak stopala pod punim opterećenjem.

Moguće komplikacije

Najčešća komplikacija je infekcija. Najčešće se radi o površinskoj infekciji koja zahteva samo zbrinjavanje rane i antibiotike. Duboka infekcija je vrlo retka kod ove vrste operacije. Može doći do manjeg oštećenja nerava sa gubitkom osećaja u području operacije. Krvni ugrušci su neuobičajeni i sprečavaju se lekovima i redovnim vežbanjem.

Kod lečenja bez operacije najveći rizik je prebrz povratak opterećenju, kada se prelom produbi, ne zaraste ili se ponovi na istom mestu.

Kada se hitno javiti

  • Nagli jak bol – ako se tokom lečenja pojavi nagao bol uz nemogućnost oslonca, moguće je da je prelom postao potpun.
  • Znaci infekcije posle operacije – crvenilo, toplota, gnojav sekret iz rane ili povišena temperatura.
  • Znaci tromboze – bol i otok lista mogu ukazivati na trombozu dubokih vena; otežano disanje i bol u grudima zahtevaju hitnu pomoć zbog moguće plućne embolije.
  • Pritisak gipsa – utrnulost, bledilo prstiju ili bol koji raste u gipsu.

Život posle lečenja

Posle zarastanja većina ljudi može da se vrati trčanju i sportu. Da se prelom ne bi ponovio, plan treninga treba menjati postepeno, obuću redovno obnavljati, a ishranu uskladiti sa potrošnjom energije. Kod ponavljanih stres preloma potrebna je šira procena zdravlja kostiju, hormona i načina treninga, a po potrebi i saradnja sa endokrinologom, nutricionistom ili trenerom. Teži i zapušteni prelomi navikularne ili skočne kosti mogu kasnije dati bol i ukočenost, slično kao prelom skočne kosti (talusa) ili prelom petne kosti.

Najčešća pitanja

Da. Ponavljano opterećenje ili oslabljena kost mogu dovesti do postepenog oštećenja, bez ijedne jasne povrede koje bi se pacijent setio.

Promena može biti premala da se tada vidi. Ako sumnja ostaje, lekar bira dodatno snimanje ili kontrolu, najčešće magnetnu rezonancu ili ponovni rendgen posle dve do tri nedelje.

Ne treba nastavljati bolnu aktivnost dok se stres povreda ne isključi ili ne izleči. Privremeno smanjenje bola ne znači da kost podnosi opterećenje.

Nisu. Važni su kada postoji potreba ili nedostatak, ali glavni deo lečenja je odgovarajuće rasterećenje i uklanjanje uzroka, poput preteranog treninga ili nedovoljnog unosa energije.

Razlog može biti prebrz povratak, obrazac treninga, nedovoljan energetski unos ili problem sa kostima. Ponavljanje zahteva širu procenu, uključujući analize krvi i merenje gustine kostiju.

Plivanje i vožnja bicikla obično su dozvoljeni ako ne izazivaju bol i ako lekar nije propisao potpuno mirovanje stopala. Kod gipsa ili ortoze za plivanje je potrebna dozvola lekara.

Patike sa istrošenim đonom slabije amortizuju udarce, pa ih je korisno zameniti. Nova obuća sama ne leči prelom, ali je deo sprečavanja ponovne povrede.

Može, ako se opterećenje nastavi. Tanka pukotina tada postaje potpun prelom, a lečenje traje duže i češće zahteva operaciju.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Medical Hospital se nalazi u Beogradu, u rezidencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs.

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od 00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 36 00 i +381 67 777 36 00

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama, je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.