Meni
Zakažite pregled

Hiperandrogenizam (povišeni muški polni hormoni kod žena)

Endokrinologija

Hiperandrogenizam je stanje u kojem žena ima višak muških polnih hormona (androgena) ili su njena koža i koren dlake na njih preosetljivi. Androgeni, pre svega testosteron, normalno postoje i kod žena, u malim količinama. Stvaraju ih jajnici i nadbubrežne žlezde, a deo nastaje i u koži i masnom tkivu. Kada ih ima previše, javljaju se pojačana dlakavost na licu i telu po muškom tipu, akne, masna koža, proređivanje kose na temenu i neredovne menstruacije.

Ove promene su česte i, iako najčešće nisu opasne, mogu jako opteretiti samopouzdanje i svakodnevni život. Kod velike većine žena uzrok je sindrom policističnih jajnika (PCOS), hormonski poremećaj koji ima svaka deseta žena u reproduktivnom dobu. Ređi uzroci su nasledni poremećaj rada nadbubrežnih žlezda, drugi hormonski poremećaji, lekovi i, veoma retko, tumori jajnika ili nadbubrežnih žlezda koji luče testosteron.

Tok tegoba govori mnogo o uzroku. Promene koje počnu u pubertetu i godinama se sporo razvijaju obično su posledica PCOS-a. Naprotiv, dlakavost koja se pojavi naglo, za nekoliko meseci, i znaci „pomuškarčenja“, kao što su dubok glas i proćelavost, zahtevaju brzo ispitivanje, jer mogu ukazivati na tumor. Lečenje se bira prema uzroku i prema tome šta ženi najviše smeta: dlakavost, akne, menstruacije ili želja za trudnoćom. Rezultati se ne vide preko noći, ali uz strpljenje i kombinaciju lekova i kozmetičkih postupaka većina žena postigne jasno poboljšanje.

Kako nastaje hiperandrogenizam

Androgeni deluju na folikul dlake i lojne žlezde kože. Pod njihovim uticajem tanke, svetle maljice na licu, grudima, stomaku i leđima prelaze u debele, tamne dlake, a lojne žlezde stvaraju više loja, pa se javljaju akne. Na temenu androgeni deluju obrnuto: skraćuju rast kose, pa ona postaje tanja i ređa. Višak androgena remeti i sazrevanje jajnih ćelija u jajnicima, zbog čega izostaje ovulacija, a menstruacije postaju retke i neredovne.

Uzroci

  • Sindrom policističnih jajnika – najčešći uzrok, kod većine žena sa hirzutizmom. Jajnici stvaraju više androgena, a stanje pogoršavaju višak kilograma i insulinska rezistencija.
  • Idiopatski hirzutizam – pojačana dlakavost uz normalne hormone i redovne menstruacije; koren dlake je preosetljiv na normalne količine androgena.
  • Neklasična kongenitalna adrenalna hiperplazija – blagi nasledni nedostatak enzima u nadbubrežnim žlezdama, zbog kojeg se umesto kortizola stvara više androgena; videti kongenitalnu adrenalnu hiperplaziju kod žena.
  • Višak kortizola – Kušingov sindrom, uz gojenje oko stomaka, okruglo lice, ljubičaste strije i visok pritisak.
  • Povišen prolaktin – hiperprolaktinemija, retko uzrok dlakavosti, češće izostanka menstruacije.
  • Drugi hormonski poremećaji – akromegalija i, retko, hipotireoza.
  • Tumori koji luče androgene – tumori jajnika i hormonski aktivni tumori nadbubrežne žlezde; veoma retki, ali se na njih misli kod naglog nastanka tegoba.
  • Hipertekoza jajnika – pojačano stvaranje androgena u tkivu jajnika, najčešće posle menopauze.
  • Lekovi i preparati – testosteron (i gel koji koristi partner, prenošenjem preko kože), anabolički steroidi, DHEA suplementi, danazol i neki lekovi protiv epilepsije.

Hirzutizam nije isto što i hipertrihoza

Hipertrihoza je pojačan rast dlaka po celom telu, i na mestima koja ne zavise od androgena, kao što su čelo i podlaktice. Može biti nasledna ili izazvana lekovima, a ne potiče od viška muških hormona. Lekar na pregledu razlikuje ova dva stanja, jer se različito ispituju i leče.

Faktori rizika

  • Višak kilograma – posebno oko stomaka; videti gojaznost.
  • PCOS, dijabetes tip 2 ili hirzutizam kod majke ili sestara.
  • Poreklo – neklasična kongenitalna adrenalna hiperplazija češća je u nekim populacijama (na primer kod Aškenazi Jevreja i u mediteranskim zemljama); i normalna gustina dlaka se razlikuje među narodima.
  • Uzimanje anaboličkih steroida i hormonskih preparata.

Prevencija

Nasledni oblici se ne mogu sprečiti. Kod sklonosti ka PCOS-u održavanje zdrave telesne težine i redovna fizička aktivnost smanjuju insulinsku rezistenciju i stvaranje androgena, pa su tegobe blaže. Hormonske preparate i suplemente treba izbegavati bez saveta lekara.

Crteži devet delova ženskog tela sa sve gušćim dlakama, ocenjenim brojevima od 0 do 4.
Ferriman-Gallwey skala kojom lekar procenjuje dlakavost: svaki od devet delova tela dobija ocenu od 0 do 4, a ocene se sabiraju. Izvor: Daisy Kopera i saradnici / Wikimedia Commons, CC BY 2.5.

Pojačana dlakavost (hirzutizam)

Hirzutizam je rast debelih, tamnih dlaka na mestima tipičnim za muškarce: na gornjoj usni, bradi, vratu, grudima, oko bradavica, na liniji od pupka naniže, na leđima i butinama. Lekar ga procenjuje Ferriman-Gallwey skalom: na devet delova tela gustina dlaka ocenjuje se od 0 do 4, a zbir pokazuje koliko je dlakavost izražena. Zbir iznad 4–6, zavisno od porekla, smatra se pojačanom dlakavošću. Skala je samo pomoć: i blaga dlakavost na licu koja ženi jako smeta zaslužuje lečenje.

Druge tegobe na koži i kosi

  • Akne – uporne, i posle dvadesete godine, najčešće na donjem delu lica, bradi i vratu.
  • Masna koža i kosa.
  • Opadanje kose po ženskom tipu – kosa se proređuje na temenu, a razdeljak postaje sve širi; prednja linija kose obično ostaje.
  • Tamne, somotaste promene kože na vratu i pod pazuhom – znak insulinske rezistencije (acanthosis nigricans).

Menstruacije i plodnost

  • Retke ili izostale menstruacije – razmak duži od 35 dana ili manje od osam menstruacija godišnje; videti poremećaje menstrualnog ciklusa.
  • Obilna i nepredvidiva krvarenja – posle dugog izostanka menstruacije.
  • Teže začeće – zbog izostanka ovulacije.

Izostanak menstruacije ima i druge uzroke, kod kojih androgeni nisu povišeni, na primer prevremenu insuficijenciju jajnika, pa se uzrok uvek ispituje.

Znaci virilizacije

Virilizacija („pomuškarčenje“) znači izražen višak androgena. Javljaju se produbljen glas, proćelavost na čelu i slepoočnicama kao kod muškaraca, uvećanje klitorisa, porast mišićne mase i smanjenje grudi. Ovi znaci, posebno ako se razviju za nekoliko meseci, upućuju na tumor koji luči androgene ili na drugi ozbiljan uzrok i zahtevaju brzo ispitivanje.

Tok kroz vreme

Kod PCOS-a tegobe počinju oko puberteta i sporo napreduju, često se pojačavaju sa gojenjem, a ublažavaju sa gubitkom težine. Posle menopauze menstrualne tegobe nestaju, ali dlakavost na licu može ostati. Nova dlakavost koja se pojavi posle menopauze zahteva ispitivanje. Dugoročno, kod PCOS-a i insulinske rezistencije raste rizik od šećerne bolesti, povišenih masnoća u krvi i masne jetre.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – jak bol u donjem delu stomaka sa nesvesticom, ili veoma obilno krvarenje iz materice sa vrtoglavicom (pozovite 194 ili idite u hitnu službu).
  • Bez odlaganja – u roku od 1–2 nedelje ako se dlakavost pojavi ili naglo pojača za nekoliko meseci, ako se jave dubok glas, proćelavost ili uvećanje klitorisa, ili ako se dlakavost pojavi posle menopauze.
  • Uskoro – zakažite pregled ako vam smeta dlakavost na licu ili telu, ako imate uporne akne, opadanje kose ili neredovne menstruacije, ili ako ne možete da zatrudnite.

Pregled endokrinologa

Na pregledu endokrinologa lekar pita kada su tegobe počele i koliko brzo napreduju, kakve su menstruacije, koje lekove i suplemente koristite i da li su slične tegobe imale žene u porodici. Pregleda kožu, kosu i raspored dlaka, meri težinu, obim struka i krvni pritisak i traži znake Kušingovog sindroma ili virilizacije. Za tačnu procenu korisno je da dlake na licu i telu ne uklanjate nekoliko nedelja pre pregleda, ako vam to ne smeta previše, ili da donesete fotografije.

Analize hormona

Laboratorijske analize krvi rade se ujutru, a kod žena sa menstruacijama u prvih nekoliko dana ciklusa (od 2. do 5. dana). Nisu sve analize potrebne svakoj ženi; kod blage dlakavosti uz redovne menstruacije ispitivanje je kratko.

  • Ukupni testosteron – osnovna analiza; najtačnije se meri metodom masene spektrometrije.
  • SHBG i slobodni testosteron – SHBG je belančevina koja vezuje testosteron; iz oba nalaza izračunava se deo testosterona koji deluje (indeks slobodnih androgena).
  • DHEAS – androgen koji potiče iz nadbubrežnih žlezda; veoma visoka vrednost upućuje na nadbubrežni uzrok.
  • Androstendion – dodatni androgen, kada je testosteron normalan.
  • 17-OH progesteron – za otkrivanje neklasične kongenitalne adrenalne hiperplazije; kod graničnog nalaza radi se ACTH test, jedan od dinamskih funkcionalnih testova.
  • Prolaktin, TSH, test na trudnoću – kod neredovnih menstruacija; po potrebi i FSH, LH i estradiol.
  • Testovi na višak kortizola ili hormona rasta – samo kada postoje znaci Kušingovog sindroma ili akromegalije.
  • Šećer, HbA1c i masnoće u krvi – kod PCOS-a i viška kilograma, zbog procene metaboličkog rizika.

Snimanja

  • Ultrazvuk karlice – ginekološki ultrazvuk, najčešće transvaginalni; pokazuje izgled jajnika (mnogo sitnih folikula kod PCOS-a), debljinu sluzokože materice i eventualni tumor jajnika.
  • CT ili magnetna rezonanca nadbubrežnih žlezda – radiološka dijagnostika kada je DHEAS ili testosteron veoma visok ili postoje znaci virilizacije.

Šta nalazi znače

  • Blago povišen testosteron uz neredovne menstruacije – najčešće PCOS, posle isključenja drugih uzroka.
  • Normalni hormoni i redovne menstruacije – idiopatski hirzutizam.
  • Povišen 17-OH progesteron – neklasična kongenitalna adrenalna hiperplazija.
  • Testosteron ili DHEAS višestruko povišen – traži se tumor jajnika ili nadbubrežne žlezde, bez odlaganja.

Hormonske kontraceptivne pilule menjaju nalaze androgena. Ako je ispitivanje neophodno, lekar može savetovati da se pilule prekinu oko tri meseca ranije, uz drugu zaštitu od trudnoće.

Kako se pripremiti za pregled

  • Kalendar menstruacija – datumi poslednjih nekoliko ciklusa.
  • Spisak lekova i suplemenata – uključujući hormonske preparate, suplemente za teretanu i gelove koje koristi partner.
  • Vreme nastanka tegoba – kada se dlakavost pojavila i da li se brzo menja; stare fotografije mogu pomoći.
  • Biotin – prekinite suplemente sa biotinom bar 2 dana pre vađenja krvi.
  • Pilule – ne prekidajte ih sami; pitajte lekara da li je to potrebno pre analiza.

Kako se donosi odluka

Lečenje zavisi od uzroka i od cilja: smanjenje dlakavosti i akni, uređenje menstruacija, zaštita od šećerne bolesti ili trudnoća. Kada postoji jasan uzrok, kao što su tumor, Kušingov sindrom, povišen prolaktin ili lek, leči se uzrok. Kod PCOS-a i idiopatskog hirzutizma lečenje je dugotrajno i obično kombinuje lekove i kozmetičke postupke. Dlaka raste sporo, pa se efekat lekova procenjuje tek posle najmanje 6 meseci, pre eventualne promene terapije.

Promena načina života

Kod žena sa viškom kilograma gubitak već 5–10% telesne težine snižava insulin i androgene, uređuje menstruacije i olakšava začeće. Pomažu redovna fizička aktivnost, najmanje 150 minuta nedeljno, i ishrana sa manje šećera i rafinisanih ugljenih hidrata. Kod insulinske rezistencije i metaboličkog sindroma to je osnova lečenja.

Lekovi

  • Kombinovane oralne kontraceptivne pilule – prvi izbor za većinu žena koje ne planiraju trudnoću. Smanjuju stvaranje androgena u jajnicima, povećavaju SHBG i uređuju krvarenja. Ne daju se kod migrene sa aurom, ranijih tromboza, pušačicama starijim od 35 godina i kod nekih drugih bolesti.
  • Spironolakton – lek koji blokira dejstvo androgena na koren dlake i kožu; dodaje se pilulama kada posle 6 meseci efekat nije dovoljan. Uz spironolakton i druge antiandrogene pouzdana kontracepcija je obavezna, jer mogu ometati razvoj polnih organa muškog ploda. Mogu izazvati neredovna krvarenja i češće mokrenje, a kod bolesti bubrega se proverava kalijum.
  • Ciproteron-acetat – antiandrogen u nekim pilulama; koristi se u najmanjoj dozi koja deluje, a ne koristi se kod žena koje imaju ili su imale meningiom (dobroćudni tumor moždanih ovojnica).
  • Finasterid – smanjuje pretvaranje testosterona u jači oblik u koži; takođe samo uz pouzdanu kontracepciju.
  • Metformin – lek za insulinsku rezistenciju; pomaže metabolizmu i menstruacijama, ali slabo deluje na dlakavost.
  • Krema eflornitin – usporava rast dlaka na licu, ako je dostupna; deluje dok se koristi.
  • Lekovi za akne i opadanje kose – lokalni retinoidi, kod teških akni izotretinoin (uz obaveznu kontracepciju), a za kosu minoksidil u obliku rastvora ili pene, uz dermatologa.

Uklanjanje dlaka

  • Brijanje, depilacione kreme, vosak i čupanje – brzo i jeftino uklanjaju dlake, a brijanje ne čini dlaku debljom ni tamnijom.
  • Laserska epilacija – najbolje deluje na tamne dlake na svetloj koži; za tamniju kožu koriste se posebne vrste lasera (Nd:YAG ili diodni). Potrebno je više tretmana, a uz lekove efekat duže traje.
  • IPL (intenzivna pulsna svetlost) – slično laseru, obično nešto slabijeg efekta.
  • Elektroliza – uništavanje korena dlake strujom, dlaku po dlaku; jedini trajni način za svetle, sede i plave dlake na koje laser ne deluje.

Lečenje posebnih uzroka i operacija

  • Neklasična kongenitalna adrenalna hiperplazija – pilule i antiandrogeni kao kod PCOS-a; male doze kortikosteroida uglavnom kada žena želi trudnoću.
  • Povišen prolaktin – lekovi iz grupe agonista dopamina (kabergolin).
  • Tumor jajnika ili nadbubrežne žlezde – operacija, najčešće laparoskopska (kroz nekoliko malih rezova na stomaku), u opštoj anesteziji. Uklonjeno tkivo se šalje na patohistološku analizu. Boravak u bolnici obično traje 2–4 dana. Posle uklanjanja tumora androgeni se brzo normalizuju, a dlakavost se postepeno smanjuje, dok dubok glas obično ostaje.
  • Hipertekoza posle menopauze – lekovi koji smiruju jajnike ili uklanjanje jajnika.

Želja za trudnoćom

Pilule i antiandrogeni se prekidaju pre pokušaja začeća. Kod PCOS-a se ovulacija podstiče lekovima, najčešće letrozolom, uz praćenje ginekologa. Tokom trudnoće dlakavost se može lečiti samo mehaničkim uklanjanjem dlaka.

Oporavak i okvirni rokovi

Akne se obično popravljaju za 2–3 meseca, menstruacije se na pilulama uređuju odmah, a dlakavost se smanjuje tek posle 6–12 meseci, jer nove dlake rastu sporo. Opadanje kose se zaustavlja sporije, za 6–12 meseci. Posle laparoskopske operacije većina žena se vraća poslu za 1–2 nedelje, a sportu za 3–4 nedelje. Lečenje ne ograničava putovanja, ali pilule treba uzimati redovno, i pri promeni vremenske zone.

Znaci za hitno javljanje

  • Bol i otok potkolenice, nagli bol u grudima ili otežano disanje – mogući znaci tromboze na pilulama.
  • Jaka glavobolja sa smetnjama vida ili govora.
  • Slabost mišića i nepravilan rad srca na spironolaktonu – mogući znak visokog kalijuma.

Kontrole i život sa hiperandrogenizmom

Prva kontrola je posle 3–6 meseci, a zatim jednom do dva puta godišnje. Kod PCOS-a se na 1–3 godine proveravaju šećer, masnoće i krvni pritisak. Lečenje je najčešće dugotrajno: posle prekida lekova dlakavost se postepeno vraća. Hirzutizam može uticati na raspoloženje i samopouzdanje; o tome slobodno razgovarajte sa lekarom, jer je i psihološka podrška deo lečenja.

Najčešća pitanja

Ne. Brijanje ne podstiče rast dlaka i ne čini ih debljim ni tamnijim. Dlaka posle brijanja ima tup vrh, pa se pri rastu čini grubljom, ali se njen broj i debljina ne menjaju.

Spironolakton se u malim količinama izlučuje u mleko i obično se smatra prihvatljivim tokom dojenja, ali odluku donesite sa lekarom. Antiandrogene pilule i finasterid se tokom dojenja ne koriste.

Da. Preparati sa DHEA, testosteronom ili anaboličkim steroidima mogu izazvati akne, dlakavost i dubok glas. Neke promene, kao dubok glas, ne nestaju ni posle prekida.

Sklonost ka PCOS-u i idiopatskom hirzutizmu često postoji u porodici, a neklasična kongenitalna adrenalna hiperplazija nasleđuje se od oba roditelja. Kod tog oblika korisno je genetsko savetovanje pre trudnoće.

Može, ali koža ne sme biti preplanula pre i posle tretmana, jer raste rizik od opekotina i tamnih mrlja. Zato se tretmani najčešće planiraju u jesen i zimu, uz zaštitu od sunca.

Pojedini biljni preparati imaju blag efekat na androgene, ali njihovo dejstvo je slabo i nepouzdano i ne zamenjuju lečenje. Pre upotrebe se posavetujte sa lekarom, posebno ako planirate trudnoću.

Najčešće ne. Posle menopauze estrogeni opadaju, pa dlake na bradi i usni mogu postati izraženije. Ako se dlakavost tada naglo pojača, potrebno je ispitivanje.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Memorial Hospital se nalazi u Beogradu, u rezdencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam  na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs. 

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od  00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

 Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje  laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 3600 i +381 67 777 3600

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam  email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da  navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije  u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI 
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama,  je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju  i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima  kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije  anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj  osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i  ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital  ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja  i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.