Meni
Zakažite pregled

Deformitet malog prsta (bunioneta)

Ortopedija

Bunioneta, poznata i kao krojački čukalj, predstavlja deformitet spoljašnje strane stopala u predelu malog prsta. Koštano ispupčenje može izazvati bol, crvenilo i otok, posebno pri hodanju i nošenju obuće koja stvara pritisak na ovaj deo stopala.

Pregledom i rendgenskim snimanjem stopala utvrđuje se stepen deformiteta, a u zavisnosti od izraženosti tegoba lečenje može obuhvatiti rasterećenje i odgovarajuću obuću ili hiruršku korekciju položaja pete metatarzalne kosti.

O bunioneti

Bunioneta predstavlja deformitet koji se razvija uz bazu malog prsta i po izgledu podseća na čukalj, ali se nalazi na suprotnoj, spoljašnjoj strani stopala. Zbog toga se često naziva i čukalj malog prsta ili krojački čukalj (engl. tailor’s bunion).

Naziv „krojački čukalj” potiče iz vremena kada su krojači dugo radili sedeći prekrštenih nogu, pri čemu je spoljašnja ivica stopala bila oslonjena i izložena pritisku o podlogu. Učestalo opterećenje upravo u predelu malog prsta povezano je sa nastankom ovog istorijskog naziva.

Promena položaja pete metatarzalne kosti i malog prsta može dovesti do stvaranja karakterističnog ispupčenja koje dolazi u kontakt sa obućom. Sam deformitet ne mora uvek izazivati tegobe, ali ponavljani pritisak i trenje mogu dovesti do bola, crvenila, otoka i zadebljanja kože.

Kako nastaje bunioneta

Peta metatarzalna kost je duga kost na spoljašnjoj ivici stopala koja nosi mali prst. Kada se njen prednji kraj (glavica) iskosi ka spolja ili je glavica šira nego obično, na spoljašnjoj ivici stopala nastaje izbočina, a mali prst se istovremeno okreće ka četvrtom prstu. Obuća tada pritiska upravo najistaknutije mesto, pa koža zadebljava, a sluzna kesa ispod nje može da se upali (burzitis).

Najčešći uzroci i faktori rizika

Bunioneta najčešće nastaje kao posledica građe stopala i promenjenog položaja pete metatarzalne kosti, dok određeni faktori mogu doprineti razvoju deformiteta ili pogoršati postojeće tegobe:

  • Nasledna predispozicija – određene anatomske karakteristike stopala mogu se naslediti.
  • Ravno stopalo – promenjena biomehanika i raspodela opterećenja mogu povećati pritisak na spoljašnji deo stopala (stečeno ravno stopalo).
  • Položaj pete metatarzalne kosti – njeno odstupanje prema spolja dovodi do izraženije koštane izbočine uz mali prst.
  • Pomeranje malog prsta – mali prst se može postepeno usmeravati prema ostalim prstima, čime deformitet postaje izraženiji.
  • Uska i neudobna obuća – pritisak na spoljašnju stranu stopala može pojačati bol, crvenilo i otok.
  • Visoke potpetice – povećavaju opterećenje prednjeg dela stopala i mogu doprineti pogoršanju tegoba.
  • Široko stopalo i čukalj palca – kada se istovremeno razmiču prva i peta metatarzalna kost, prednji deo stopala postaje širok i lepezast, a ispupčenja se javljaju sa obe strane.
  • Visok svod stopala – kod cavus stopala težina se prenosi više na spoljašnju ivicu stopala.

Tipovi deformiteta

Na osnovu rendgenskog snimka razlikuju se tri osnovna oblika, što je važno za izbor operacije:

  • Uvećana glavica pete metatarzalne kosti – kost je pravilno postavljena, ali je njen kraj širi ili ima koštanu izraslinu.
  • Iskrivljen kraj kosti – peta metatarzalna kost se pri kraju savija ka spolja.
  • Razmaknuta peta metatarzalna kost – cela kost odstupa od četvrte, pa je ugao između njih veći od normalnog.

Prevencija

Obuća sa širokim i mekanim prednjim delom, bez tvrdih šavova na spoljašnjoj strani, smanjuje pritisak na izbočinu. Kod osoba koje dugo sede prekrštenih nogu ili na spoljašnjoj ivici stopala korisno je menjati položaj. Ove mere ne mogu ispraviti postojeći deformitet, ali često sprečavaju bol i nastanak žuljeva.

Tipični simptomi

Bunioneta se najčešće prepoznaje po bolu i nelagodnosti u zglobu petog (malog) prsta. Tipično se vidi koštano ispupčenje na spoljašnjoj ivici stopala, uz bazu malog prsta, koje u obući postaje crveno, otečeno i bolno na dodir. Na koži preko ispupčenja često se stvara žulj ili tvrda koža, a mali prst može biti okrenut ka četvrtom prstu ili podvučen ispod njega. Tegobe su izraženije u uskoj i tvrdoj obući, a slabe kada se cipela skine.

Tegobe u prednjem delu stopala

Najčešći simptomi su:

  • Osećaj pritiska – i povećana osetljivost prednjeg dela stopala.
  • Pečenje ili probadanje – u području metatarzalnih kostiju.
  • Nelagodnost pri hodu – pri oslanjanju i odrazu stopala tokom hoda.
  • Trnjenje ili peckanje – koje se može širiti prema prstima.
  • Osećaj neravnine pod stopalom – kao da se ispod prednjeg dela stopala nalazi neravnina, uz neprijatan oslonac.
  • Smanjenje tegoba posle odmora – nakon odmora i rasterećenja stopala.

Ovakve tegobe ispod prednjeg dela stopala najčešće znače da je preopterećena i glavica pete metatarzalne kosti sa donje strane (metatarzalgija), pa se na tom mestu stvara i bolno zadebljanje kože.

Kako se tegobe menjaju tokom vremena

U početku bol postoji samo u određenoj obući i povremeno. Ako se deformitet pogoršava, ispupčenje postaje veće, a bol se javlja i u običnoj obući i pri dužem hodu. Kod nekih pacijenata se na mestu najvećeg pritiska stvara otvorena ranica, što je naročito opasno kod osoba sa smanjenim osećajem u stopalima.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – ako se preko ispupčenja pojavi rana sa gnojem, crvenilo koje se širi i povišena temperatura, naročito kod osoba sa dijabetesom.
  • Bez odlaganja (isti ili sledeći dan) – kada se na ispupčenju otvori ranica ili kada se pojavi jak bol i otok bez jasnog razloga.
  • Uskoro – kada bol traje nedeljama uprkos široj obući, kada se ispupčenje povećava ili kada ne možete da nađete obuću koja ne žulja.

Kako se dijagnostikuje bunioneta?

Pregled ortopeda

Za postavljanje dijagnoze dovoljni su gore navedeni simptomi i pregled ortopeda koji procenjuje položaj malog prsta, izraženost koštane izbočine, prisustvo bola, crvenila, otoka i promena na koži. Pregledom se procenjuju i građa stopala, eventualni drugi deformiteti i način oslonca pri stajanju i hodu.

Lekar pritiskom proverava da li bol potiče sa spoljašnje strane izbočine, ispod glavice pete metatarzalne kosti ili iz međuprstnog prostora, jer bol između trećeg i četvrtog prsta može ukazivati na Mortonov neurom. Proverava se i da li se mali prst može ispraviti i da li postoje deformiteti ostalih malih prstiju ili čukalj palca, koji se ponekad leče u istoj operaciji.

Pre operacije potrebno je uraditi RTG stopala pod punim opterećenjem.

Rendgen

RTG stopala se radi pod punim opterećenjem i u stojećem položaju, čime je omogućena procena položaja pete metatarzalne kosti i malog prsta, kao i odnosa kostiju prednjeg dela stopala.

Rendgen je posebno važan za određivanje stepena deformiteta i planiranje operativnog lečenja kada je ono potrebno.

Na snimku se meri ugao između četvrte i pete metatarzalne kosti i ugao pod kojim stoji mali prst, procenjuje se širina glavice pete metatarzalne kosti i da li je kost savijena. Od toga zavisi da li je dovoljno ukloniti izbočinu ili kost treba preseći i pomeriti. Snimak pokazuje i da li postoje artroza zgloba ili posledice ranije povrede.

Druga ispitivanja

Druga snimanja nisu potrebna kod većine pacijenata. Kada se sumnja na upalu sluzne kese, oštećenje mekih tkiva ili drugi uzrok bola, može se uraditi ultrazvuk. Kod osoba sa dijabetesom ili lošom cirkulacijom proverava se stanje krvnih sudova i osećaja u stopalu, jer to utiče na zarastanje rane posle operacije.

Kako se pripremiti za pregled

  • Obuća – ponesite cipele koje najviše žuljaju i one koje najčešće nosite.
  • Raniji nalazi – ponesite ranije snimke stopala i lekarske izveštaje.
  • Spisak lekova i bolesti – posebno dijabetes, reumatske bolesti, lekove za razređivanje krvi i alergije.
  • Opis tegoba – zabeležite u kojoj obući i pri kojim aktivnostima bol nastaje, kako biste ga lakše opisali lekaru.
  • Odeća – obucite široke pantalone koje se lako podižu.

Kako se leči bunioneta?

Odluka o lečenju zavisi od jačine bola, veličine izbočine, stanja kože i tipa deformiteta na snimku. Bunioneta koja ne boli ne mora se operisati. Kada tegobe ograničavaju hod i izbor obuće, a promene obuće ne pomažu, razmatra se operacija.

Lečenje nehirurškim putem

Nošenje udobne, široke obuće sa ortopedskim uloškom može olakšati tegobe, ali je operacija najčešće jedino rešenje.

U periodu pre odluke o operaciji mogu pomoći:

  • Široka i mekana obuća – sa dovoljno prostora za spoljašnju ivicu stopala; kožni gornji deo cipele može se stručno proširiti na mestu izbočine.
  • Zaštitni jastučići – silikonski ili filcani jastučići preko izbočine smanjuju trenje i pritisak.
  • Ortopedski ulošci – rasterećuju glavicu pete metatarzalne kosti sa donje strane.
  • Lekovi protiv bolova i upale – kratkotrajno, kod pojačanog bola ili upale sluzne kese.
  • Nega kože – stručno uklanjanje žuljeva i tvrde kože smanjuje bol, ali žulj se vraća dok pritisak postoji.

Operacija bunionete

Preoperativno je potrebno uraditi osnovne analize krvne slike i biohemijskih parametara, uz internistički i pregled anesteziologa.

Operacija se izvodi u blok anesteziji ili analgosedaciji u dnevnoj hirurgiji i traje obično 20–40 minuta. Ona podrazumeva rez kože sa spoljašnje strane stopala u nivou deformiteta uz odstranjenje dela kosti koji pravi izbočinu i uz korekciju položaja same glavice V metatarzalne kosti. Dobijena pozicija se zadržava plasiranjem zavrtnja.

Presecanje kosti i pomeranje glavice u pravilniji položaj stručno se naziva osteotomija. Kada je problem samo uvećana glavica, ponekad je dovoljno ukloniti višak kosti, a kod izraženijeg razmicanja kost se preseca bliže sredini ili korenu. Blok anestezija znači da se lokalni anestetik ubrizgava oko nerava potkolenice, pa stopalo ne oseća bol, a analgosedacija podrazumeva lekove za opuštanje koji se daju kroz venu.

Nakon operacije istog dana pacijent može da ide kući.

Za fiksaciju se koriste zavrtnji od posebnih legura koji se ne moraju odstraniti i koji poseduju sertifikat da se u slučaju potrebe može sprovesti dijagnostika magnetnom rezonancom.

Period nakon operacije i oporavak

Zavoj

Nakon operacije stopalo se previja hirurškim zavojem. On se menja nakon dva dana od operacije, a zatim nakon sedam i četrnaest dana kada se i odstranjuju šavovi ukoliko je rana uredno zarasla. U slučajevima usporenog zarastanja rane šavovi se mogu odstraniti i kasnije. Ukoliko rana prokrvari neposredno nakon operacije, što je česta pojava kod ovih zahvata, potrebno je zavoj pojačati dodatnim gazama i elastičnim zavojem pre prvog previjanja. U slučaju da je zavoj krvav, postane jako prljav ili mokar, može se zameniti i kasnije u bolnici u čistim uslovima.

Oslonac i štake

U postoperativnom toku dozvoljen je oslonac na operisano stopalo samo na petu ili se koristi specijalno dizajnirana ortopedska cipela u trajanju od 6 nedelja. Štake uglavnom nisu potrebne, a ukoliko su operisana oba stopala savetuje se korišćenje para potpazušnih štaka.

Otok

Nakon operacije je normalno da se pojavi otok stopala. On je najizraženiji neposredno nakon operacije. Vremenom on se smanjuje ali se može zadržati od tri do šest meseci, u retkim slučajevima i duže. Da biste smanjili otok sednite ili lezite sa podignutim stopalom. Podignuto stopalo takođe smanjuje bol nakon operacije. Kod otoka mogu pomoći i elastične potporne čarape.

Higijena

Zavoj mora biti uvek suv i čist, zaštitite ga plastičnom kesom prilikom tuširanja. Kada rana potpuno zaraste i uklone se šavovi možete istuširati celo telo uključujući i stopala.

Lekovi

Lokalni anestetik koji dobijete tokom operacije deluje 6–8 sati, pre nego što anestetik prestane da deluje potrebno je započeti s tretmanom za ublažavanje bolova i odmarati se s podignutim stopalom. Potreba za lekovima za ublažavanje bola je različita. Osećaj bola, odnosno prag bola, razlikuje se od pacijenta do pacijenta. Obično je potrebno koristiti lekove za ublažavanje bola nekoliko dana, ali bol može trajati i duže. Recepti za tablete protiv bolova mogu se dati pre operacije i treba ih podići u apoteci. O leku koji će biti najadekvatniji za Vas možete se posavetovati sa Vašim anesteziologom ili ortopedom.

Prevencija tromboze

U bolnici ćete dobiti injekcije ili tablete protiv venske tromboze (tromboza dubokih vena), odnosno zgrušavanja krvi u venama koje može biti komplikacija svih operacija. One se nastavljaju uzimati tri nedelje nakon operacije ili drugačije ukoliko to Vaš lekar odredi. Nakon toga se do punog oslonca na operisanu nogu koristi Aspirin 100 mg, 1 tableta dnevno.

Antibiotici

Pre i nakon operacije potrebno je da primite antibiotik koji sprečava pojavu infekcije. Nakon otpusta iz bolnice u Vašoj otpusnoj listi biće naveden antibiotik koji ćete morati koristiti najčešće 3 do 5 dana nakon operacije.

Probiotici

Antibiotici koji se daju kao tretman protiv infekcije utiču na Vaše crevne bakterije, što može dovesti do pojave bolova, grčeva, nadutog trbuha i tečnih stolica. To se može sprečiti uvođenjem probiotika, odnosno dobrih bakterija, u terapiju, 3 h nakon uzimanja antibiotika. Probiotik se obično uzima duplo duže vreme od antibiotika.

Okvirni tok oporavka

  1. Prve dve nedelje – stopalo je što više podignuto, hoda se kratko, uz oslonac na petu ili u posebnoj cipeli; šavovi se skidaju oko četrnaestog dana.
  2. Od treće do šeste nedelje – hod u posebnoj cipeli postaje duži, a otok se smanjuje.
  3. Posle šest nedelja – posle kontrolnog snimka obično se prelazi na široku i mekanu obuću.
  4. Od trećeg meseca – postepeno vraćanje dužem hodanju, trčanju i sportu, u dogovoru sa ortopedom, dok se otok potpuno ne povuče.

Bolovanje

Trajanje bolovanja zavisi od vrste posla kojim se bavite i od izvršenog operativnog zahvata. Često je potrebno najmanje 2 nedelje odmora. Kod klasične operacije čuklja (Austin) dužina bolovanja je od 6 nedelja do 3 meseca. Kod većih i zahtevnijih operacija (Lapidus) ono može trajati od 3 pa do 6 meseci. Dužinu bolovanja određuje Vaš lekar u dogovoru sa Vama, a u zavisnosti od Vašeg zdravstvenog stanja i brzine oporavka. Težak posao koji podrazumeva dugo stajanje ili hodanje zahteva duže bolovanje.

Vožnja automobila

Trebalo bi da sačekate s vožnjom dok koristite jake lekove protiv bolova i dok ne steknete snagu i funkciju u stopalu za rukovanje pedalama. Savet lekara je da se vozilom ne upravlja sve dok nosite gips odnosno ortoze.

Kada se hitno javiti posle operacije

  • Znaci infekcije – pojačan bol, crvenilo, toplota ili gnojni sekret iz rane i temperatura iznad 38 °C.
  • Znaci tromboze – otok i bol u listu ili potkolenici, a posebno iznenadno gušenje ili bol u grudima.
  • Problem sa zavojem – zavoj koji steže, uz utrnulost, bledilo ili modrilo prstiju.

Kontrole nakon operacije

Nakon operacije javljate se na redovno previjanje kako je Vaš lekar odredio. Nakon toga je prva kontrola za šest nedelja, potom za 3, 6 i 12 meseci nakon operacije. Kontrolni pregledi podrazumevaju i kontrolni RTG snimak stopala pod punim opterećenjem.

Moguće komplikacije

Najčešća komplikacija je infekcija. Najčešće se radi o površinskoj infekciji koja zahteva samo zbrinjavanje rane i antibiotike. Duboka infekcija je vrlo retka kod ove vrste operacije. Može doći do manjeg oštećenja nerava s gubitkom osećaja u području operacije. Krvni ugrušci su neuobičajeni i sprečavaju se lekovima i redovnim vežbanjem.

Specifični rizici ove operacije

  • Prenos bola – na susedni zglob.
  • Ukočenost zglobova – osećaj ukočenosti zglobova (oko 2,4%).
  • Plutajući nožni prst – nožni prst ne dodiruje podlogu.
  • Ožiljci – stvaranje ožiljaka.
  • Nezarastanje kosti – kost se ne spaja.
  • Problemi s fiksacijom – sa zavrtnjima ili pinovima.
  • Bol na mestu operacije – koji može potrajati.
  • Ponovna operacija – potreba za ponovnom operacijom.

Život posle operacije

Kada kost sraste i otok se povuče, većina pacijenata može da nosi običnu obuću bez žuljanja. I posle operacije korisno je birati obuću sa dovoljno širokim prednjim delom i izbegavati dugo sedenje na spoljašnjoj ivici stopala. Ako je istovremeno postojao i čukalj palca, o njegovom lečenju odlučuje se posebno, prema tegobama.

Najčešća pitanja

Mogu, kada oba deformiteta izazivaju tegobe. Oporavak je tada sličan oporavku posle operacije čuklja, pa se odluka donosi prema nalazu i potrebama pacijenta.

Ne može. Koštana izbočina ostaje, ali se bol i crvenilo mogu povući kada se ukloni pritisak obuće.

Nije. Bunioneta je promena položaja i oblika kosti, a žulj je zadebljanje kože koje nastaje preko nje zbog trenja. Uklanjanje žulja ne rešava uzrok.

Najčešće ne mora. Zavrtnji su od posebnih legura i ostaju u kosti, a vade se samo ako izazivaju tegobe.

Možete, ali samo uz oslonac na petu ili u posebnoj ortopedskoj cipeli, kako je opisano u delu o oporavku. Prvih dana hod treba ograničiti na najnužnije.

Javlja se češće kod žena, verovatno i zbog uže obuće sa potpeticom. Može se javiti i kod muškaraca, posebno kod širokog stopala.

Većina pacijenata se vraća rekreaciji i sportu kada kost sraste, obično posle tri meseca. Tempo se prilagođava otoku i nalazu kontrolnog snimka.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Medical Hospital se nalazi u Beogradu, u rezidencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs.

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od 00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 36 00 i +381 67 777 36 00

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama, je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.