Meni
Zakažite pregled

Metatarzalgija

Ortopedija

Bol u prednjem delu stopala, posebno ispod prstiju, stanje poznato kao metatarzalgija, najčešće se ispoljava bolom i nelagodnošću u predelu ispod glavica metatarzalnih kostiju, neposredno iza prstiju. Tegobe se mogu pojačavati tokom hodanja, trčanja ili dužeg stajanja, posebno pri nošenju neodgovarajuće obuće i povećanom opterećenju stopala.

Lečenje metatarzalgije zavisi od njenog uzroka i intenziteta tegoba, a cilj je smanjenje bola, pravilnija raspodela opterećenja i očuvanje normalne funkcije stopala.

O metatarzalgiji

Metatarzalgija je zajednički naziv za tegobe koje se javljaju u prednjem delu stopala, najčešće na mestima najvećeg opterećenja pri stajanju i hodu. Bol može biti blag i povremen, ali i dovoljno izražen da otežava svakodnevne aktivnosti i utiče na način hoda.

Važno je utvrditi zašto je došlo do preopterećenja prednjeg dela stopala, jer metatarzalgija može imati različite uzroke. Pregledom ortopeda procenjuju se građa stopala, položaj prstiju, raspodela opterećenja i druge promene koje mogu biti odgovorne za nastanak tegoba.

Metatarzalne kosti su pet dugih kostiju stopala koje se pružaju od sredine stopala do prstiju. Njihovi prednji krajevi, glavice, čine „jastuče” na koje se oslanjamo pri svakom koraku. Metatarzalgija zato nije jedna bolest, već znak da je neka od tih glavica preopterećena.

Kako nastaje metatarzalgija

Pri normalnom hodu težina se u trenutku odraza raspoređuje na palac i glavice svih metatarzalnih kostiju. Kada je neka od tih kostiju duža ili niža od susednih, kada palac ne preuzima svoj deo opterećenja ili kada se istanji masni jastučić ispod glavica, jedno mesto trpi mnogo veći pritisak nego ostala. Koža na tom mestu zadebljava, a zglob i meka tkiva ispod njega postaju bolni.

Faktori koji doprinose nastanku

Faktori koji mogu da doprinesu nastanku metatarzalgije su:

  • Deformiteti stopala i prstiju – poput čuklja i čekićastih prstiju.
  • Anatomske karakteristike stopala – koje menjaju raspodelu opterećenja, na primer duga druga metatarzalna kost ili visok svod (cavus stopalo).
  • Intenzivno hodanje i trčanje – i druge aktivnosti koje ponavljano opterećuju prednji deo stopala.
  • Uska ili neodgovarajuća obuća – i visoke potpetice.
  • Prekomerna telesna težina – koja povećava opterećenje stopala (gojaznost).
  • Stres-frakture metatarzalnih kostiju – sitne pukotine kosti zbog ponavljanog opterećenja (stres frakture stopala).
  • Mortonov neurom – i druga stanja koja izazivaju bol u prednjem delu stopala.
  • Gubitak masnog jastučića – gubitak ili stanjivanje zaštitnog masnog jastučića prednjeg dela stopala, naročito sa godinama.
  • Oboljenja metatarzofalangealnih zglobova – i poremećaji zglobova koji spajaju prste sa stopalom, uključujući reumatoidni artritis, giht i povredu plantarne ploče.
  • Zategnuti listovi ili Ahilova tetiva – kada se skočni zglob ne savija dovoljno, težina se ranije i jače prenosi na prednji deo stopala.
  • Ranije operacije ili prelomi – skraćenje ili pomeranje kosti posle preloma metatarzalnih kostiju menja raspodelu opterećenja.

Prevencija

Obuća sa dovoljno širokim i mekim prednjim delom, niska potpetica i zamena istrošenih patika smanjuju pritisak na glavice metatarzalnih kostiju. Kod trkača pomaže postepeno povećavanje kilometraže, a kod osoba sa zategnutim listovima redovno istezanje. Smanjenje telesne težine i redovan pregled stopala kod osoba sa dijabetesom sprečavaju nastanak bolnih žuljeva i rana.

Tipični simptomi

Metatarzalgija se najčešće prepoznaje po bolu i nelagodnosti u prednjem delu stopala, posebno u području neposredno iza prstiju. Tegobe su obično izraženije kada je stopalo opterećeno, pa se bol može pojačavati tokom dužeg hodanja, stajanja, trčanja ili drugih fizičkih aktivnosti. Sem bola često se javlja zadebljanje kože neposredno ispod glavica, koje, ukoliko se problem ne prepozna na vreme, može da dovede i do pojave rana.

Najčešći simptomi su:

  • Osećaj pritiska – i povećana osetljivost prednjeg dela stopala.
  • Pečenje ili probadanje – u području metatarzalnih kostiju.
  • Nelagodnost pri hodu – pri oslanjanju i odrazu stopala tokom hoda.
  • Trnjenje ili peckanje – koje se može širiti prema prstima.
  • Osećaj neravnine pod stopalom – kao da se ispod prednjeg dela stopala nalazi neravnina ili kamenčić.
  • Smanjenje tegoba posle odmora – nakon odmora i rasterećenja stopala.

Kako se tegobe menjaju tokom vremena

U početku bol se javlja samo posle dugog hoda, trčanja ili celodnevnog nošenja potpetica i povlači se preko noći. Ako se uzrok ne otkloni, bol se javlja sve ranije, a žulj ispod glavice postaje deblji i bolniji. Kada je uzrok povreda plantarne ploče, prst iznad bolnog mesta može postepeno da se podiže ili skreće ka susednom prstu.

Znaci koji ukazuju na drugi uzrok

Tegobe slične metatarzalgiji može dati i nekoliko drugih stanja. Trnjenje između dva prsta i bol koji se smiri kada se skine cipela češće ukazuju na Mortonov neurom. Otok i bol na dodir na gornjoj strani stopala posle pojačane aktivnosti mogu značiti stres-frakturu. Otok, crvenilo i toplota zgloba, naročito u više zglobova, ukazuju na zapaljensku bolest zglobova.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – kada se ispod žulja pojavi rana sa gnojem, crvenilo koje se širi i temperatura, naročito kod osoba sa dijabetesom.
  • Bez odlaganja (isti ili sledeći dan) – kod jakog bola i otoka stopala posle povećane aktivnosti, kada ne možete normalno da se oslonite na stopalo ili kada se sumnja na prelom.
  • Uskoro – kada bol traje duže od nekoliko nedelja uprkos udobnijoj obući i odmoru ili kada se prst iznad bolnog mesta počne pomerati.

Kako se dijagnostikuje metatarzalgija?

Pregled ortopeda

Ortoped će na pregledu vizuelno pregledati stopalo i proceniti mesto i karakter bola, građu stopala, položaj prstiju i način na koji se opterećenje prenosi na prednji deo stopala. Iz razgovora sa pacijentom utvrdiće pod kojim okolnostima se bolovi javljaju ili pojačavaju, kakvu obuću pacijent nosi i da li ima istoriju povreda stopala ili je intenzivnije fizički aktivan.

Tokom pregleda lekar može proceniti bolna mesta, pokretljivost zglobova, prisustvo deformiteta i promene u osloncu i hodu. Cilj nije samo potvrditi da bol potiče iz prednjeg dela stopala, već utvrditi njegov uzrok i razlikovati metatarzalgiju od drugih stanja koja mogu izazvati slične tegobe.

Lekar pritiska svaku glavicu metatarzalne kosti posebno i međuprstne prostore, proverava stabilnost zglobova na korenu prstiju, istegljivost listova i položaj palca. Mesto žulja na tabanu pokazuje koja glavica nosi najveće opterećenje.

Rendgen

Rendgen se radi sa punim opterećenjem stopala kako bi se procenio stepen deformiteta i na osnovu toga napravio adekvatan plan lečenja. Ukoliko se pojavi sumnja na povredu mekih tkiva, stres-frakturu ili drugo oboljenje mogu se koristiti ultrazvuk, magnetna rezonanca ili druge dijagnostičke metode.

Na snimku se upoređuje dužina metatarzalnih kostiju, vidi se da li su zglobovi na korenu prstiju iščašeni ili istrošeni i da li postoje znaci stare povrede.

Dodatna ispitivanja

  • Ultrazvuk – prikazuje plantarnu ploču, upaljene sluzne kese i Mortonov neurom; pregled je bezbolan i traje nekoliko minuta.
  • Magnetna rezonanca – koristi se kada se sumnja na stres-frakturu koja se još ne vidi na rendgenu ili na promenu u kosti.
  • Analize krvi – kada postoji sumnja na giht, zapaljensku bolest zglobova ili šećernu bolest.
  • Merenje pritiska pod stopalom – ponekad se radi pri izradi uložaka, da bi se videlo gde je opterećenje najveće.

Kako se pripremiti za pregled

  • Obuća – ponesite cipele i patike koje najčešće nosite, kao i uloške koje koristite.
  • Raniji nalazi – ponesite ranije snimke i izveštaje o povredama ili operacijama stopala.
  • Opis aktivnosti – zabeležite koliko hodate, trčite ili stojite i da li ste u poslednje vreme povećali aktivnost.
  • Spisak bolesti i lekova – posebno dijabetes, reumatske bolesti i giht, lekove za razređivanje krvi i alergije.
  • Odeća – obucite široke pantalone koje se lako podižu.

Kako se leči metatarzalgija?

Lečenje se usmerava na uzrok. Kod većine pacijenata tegobe se smiruju uz promenu obuće, uloške i prilagođavanje aktivnosti. Ako se ustanovi da je uzrok čukalj, deformitet prsta ili predugačka metatarzalna kost, a bol i dalje traje, razmatra se operacija koja ispravlja raspodelu opterećenja.

Lečenje nehirurškim putem

Pre razmatranja operacije, treba isprobati nošenje udobnih cipela sa ortopedskim uloškom po otisku i metatarzalnim jastučićima. Ukoliko pacijentu ovo ne pomogne, potrebno je hirurško lečenje.

Neoperativno lečenje obično obuhvata:

  • Obuću sa mekim i širokim prednjim delom – sa niskom potpeticom i đonom koji amortizuje udar.
  • Ortopedske uloške i metatarzalne jastučiće – jastučić se postavlja iza bolne glavice, da bi preuzeo deo težine.
  • Prilagođavanje aktivnosti – privremeno smanjenje trčanja i skokova, uz prelazak na plivanje ili bicikl.
  • Istezanje listova – redovne vežbe kod zategnute Ahilove tetive.
  • Lekove protiv bolova – kratkotrajno, kod pojačanog bola.
  • Stručnu negu kože – uklanjanje bolnog žulja smanjuje pritisak, ali se žulj vraća dok uzrok postoji.

Operacija metatarzalgije

Hirurškom korekcijom dužine metatarzalnih kostiju vrši se istovremeno i korekcija dužine prstiju, ali i smanjuje njihovo opterećenje i rešava problem bola u prednjem delu stopala koji se stručno naziva metatarzalgija.

Hirurška procedura podrazumeva rez u nivou zgloba koji spaja prst sa stopalom sa dorzalne, odnosno gornje strane, vrši se korekcija pozicije glavice metatarzalne kosti uz korekciju dužine iste (Weil procedura), time se postiže smanjenje pritiska na samu glavicu i obezboljenje pri hodu.

Kod Weil procedure kost se preseca koso, iza same glavice, glavica se pomeri nekoliko milimetara unazad i učvrsti zavrtnjem. Ako je uzrok metatarzalgije čukalj ili deformitet prstiju, oni se obično koriguju u istoj operaciji.

Za fiksaciju se koriste zavrtnji od posebnih legura koji se ne moraju odstraniti i koji poseduju sertifikat da se u slučaju potrebe može sprovesti dijagnostika magnetnom rezonancom.

Operacija se izvodi u blok anesteziji ili analgosedaciji a pacijent bolnicu može napustiti istog dana. Blok anestezija znači da se lokalni anestetik ubrizgava oko nerava potkolenice, pa stopalo ne oseća bol, a analgosedacija podrazumeva lekove za opuštanje koji se daju kroz venu. Pre operacije rade se osnovne analize krvi i, po potrebi, pregled internista i anesteziologa.

Period nakon operacije i oporavak

Zavoj

Nakon operacije stopalo se previja hirurškim zavojem. On se menja nakon dva dana od operacije, a zatim nakon sedam i četrnaest dana kada se i odstranjuju šavovi ukoliko je rana uredno zarasla. U slučajevima usporenog zarastanja rane šavovi se mogu odstraniti i kasnije. Ukoliko rana prokrvari neposredno nakon operacije, što je česta pojava kod ovih zahvata, potrebno je zavoj pojačati dodatnim gazama i elastičnim zavojem pre prvog previjanja. U slučaju da je zavoj krvav, postane jako prljav ili mokar, može se zameniti i kasnije u bolnici u čistim uslovima.

Oslonac i štake

U postoperativnom toku nakon Austin procedure (operacije čuklja, kada se radi u istoj operaciji) dozvoljen je oslonac na operisano stopalo samo na petu ili se koristi specijalno dizajnirana ortopedska cipela u trajanju od tri do šest nedelja. Štake uglavnom nisu potrebne, ukoliko se operišu oba stopala istovremeno onda se savetuje njihovo korišćenje.

Otok

Nakon operacije je normalno da se pojavi otok stopala. On je najizraženiji neposredno nakon operacije. Vremenom on se smanjuje ali se može zadržati od tri do šest meseci, u retkim slučajevima i duže. Da biste smanjili otok sednite ili lezite sa podignutim stopalom. Podignuto stopalo takođe smanjuje bol nakon operacije. Kod otoka mogu pomoći i elastične potporne čarape.

Higijena

Zavoj mora biti uvek suv i čist, zaštitite ga plastičnom kesom prilikom tuširanja. Kada rana potpuno zaraste i uklone se šavovi možete istuširati celo telo uključujući i stopala.

Lekovi

Lokalni anestetik koji dobijete tokom operacije deluje 6–8 sati, pre nego što anestetik prestane da deluje potrebno je započeti s tretmanom za ublažavanje bolova i odmarati se s podignutim stopalom. Potreba za lekovima za ublažavanje bola je različita. Osećaj bola, odnosno prag bola, razlikuje se od pacijenta do pacijenta. Obično je potrebno koristiti lekove za ublažavanje bola nekoliko dana, ali bol može trajati i duže. Recepti za tablete protiv bolova mogu se dati pre operacije i treba ih podići u apoteci. O leku koji će biti najadekvatniji za Vas možete se posavetovati sa Vašim anesteziologom ili ortopedom.

Prevencija tromboze

U bolnici ćete dobiti injekcije ili tablete protiv venske tromboze (tromboza dubokih vena), odnosno zgrušavanja krvi u venama koje može biti komplikacija svih operacija, pa i operacija na prednjem delu stopala. One se nastavljaju uzimati tri nedelje nakon operacije ili drugačije ukoliko to Vaš lekar odredi. Nakon tri nedelje nastavlja se uzimanje Aspirina 100 mg, 1 tableta dnevno, sve do dobijanja punog oslonca na operisanu nogu.

Antibiotici

Pre i nakon operacije potrebno je da primite antibiotik koji sprečava pojavu infekcije. Nakon otpusta iz bolnice u Vašoj otpusnoj listi biće naveden antibiotik koji ćete morati koristiti najčešće 3 do 5 dana nakon operacije.

Probiotici

Antibiotici koji se daju kao tretman protiv infekcije utiču na Vaše crevne bakterije, što može dovesti do pojave bolova, grčeva, nadutog trbuha i tečnih stolica. To se može sprečiti uvođenjem probiotika, odnosno dobrih bakterija, u terapiju, 3 h nakon uzimanja antibiotika. Probiotik se obično uzima duplo duže vreme od antibiotika.

Okvirni tok oporavka

  1. Prve dve nedelje – stopalo je što više podignuto, hoda se kratko, uz oslonac na petu ili u posebnoj cipeli; šavovi se skidaju oko četrnaestog dana.
  2. Od treće do šeste nedelje – hod u posebnoj cipeli postaje duži; korisno je blago pomeranje operisanih prstiju, prema uputstvu lekara, da se zglobovi ne ukoče.
  3. Posle šest nedelja – obično se prelazi na široku i mekanu obuću, uz uložak ako ga lekar preporuči.
  4. Od trećeg do šestog meseca – otok se povlači, a trčanje i sport se vraćaju postepeno.

Bolovanje

Trajanje bolovanja zavisi od vrste posla kojim se bavite i od izvršenog operativnog zahvata. Često je potrebno najmanje 2 nedelje odmora. Kod klasične operacije čuklja (Austin) dužina bolovanja je od 6 nedelja do 3 meseca. Kod većih i zahtevnijih operacija (Lapidus) ono može trajati od 3 pa do 6 meseci. Dužinu bolovanja određuje Vaš lekar u dogovoru sa Vama, a u zavisnosti od Vašeg zdravstvenog stanja i brzine oporavka. Težak posao koji podrazumeva dugo stajanje ili hodanje zahteva duže bolovanje.

Vožnja automobila

Trebalo bi da sačekate s vožnjom dok koristite jake lekove protiv bolova i dok ne steknete snagu i funkciju u stopalu za rukovanje pedalama. Savet lekara je da se vozilom ne upravlja sve dok nosite gips odnosno ortoze.

Kada se hitno javiti posle operacije

  • Znaci infekcije – pojačan bol, crvenilo, toplota ili gnojni sekret iz rane i temperatura iznad 38 °C.
  • Znaci tromboze – otok i bol u listu ili potkolenici, a posebno iznenadno gušenje ili bol u grudima.
  • Problem sa zavojem – zavoj koji steže, uz utrnulost, bledilo ili modrilo prstiju.

Kontrole nakon operacije

Nakon operacije javljate se na redovno previjanje kako je Vaš lekar odredio. Nakon toga prva kontrola je za šest nedelja, potom za 3, 6 i 12 meseci nakon operacije. Kontrole najčešće podrazumevaju i kontrolno snimanje RTG-om.

Moguće komplikacije

Najčešća komplikacija je infekcija, koja je obično površinska i zahteva samo zbrinjavanje rane i antibiotike. Duboka infekcija je vrlo retka kod ove vrste operacije. Može doći do manjeg oštećenja nerava s gubitkom osećaja u području operacije. Krvni ugrušci su neuobičajeni i sprečavaju se lekovima i redovnim vežbanjem.

Specifični rizici ove operacije

  • Prenos bola – na susedni zglob.
  • Ukočenost zglobova – osećaj ukočenosti zglobova (oko 2,4%).
  • Plutajući nožni prst – nožni prst ne dodiruje podlogu.
  • Ožiljci – stvaranje ožiljaka.
  • Nezarastanje kosti – kost se ne spaja.
  • Problemi s fiksacijom – sa zavrtnjima ili pinovima.
  • Bol na mestu operacije – koji može potrajati.
  • Ponovna operacija – potreba za ponovnom operacijom.

Život posle lečenja

Bilo da je lečenje bilo operativno ili ne, stopalu i dalje odgovara obuća sa mekim prednjim delom i niskom potpeticom. Ulošci koji su pomogli korisno je nositi i kasnije, posebno pri dugom stajanju. Kod trkača i rekreativaca važno je postepeno povećavati opterećenje i redovno menjati istrošenu obuću.

Najčešća pitanja

Blaga metatarzalgija nastala zbog preopterećenja često se smiri za nekoliko nedelja uz odmor i udobniju obuću. Ako uzrok ostane, na primer deformitet prsta, bol se obično vraća.

Jastučić se postavlja odmah iza bolnih glavica, a ne ispod njih. Ako pojačava bol, verovatno je postavljen predaleko napred i treba ga pomeriti.

Kod blagih tegoba često možete, uz kraće staze, mekšu podlogu i dobru obuću. Ako bol traje i posle trčanja ili se javlja otok, napravite pauzu i javite se lekaru.

Kod prekomerne težine i manje smanjenje kilograma vidno smanjuje pritisak na prednji deo stopala. Niskoopterećujuće aktivnosti, poput plivanja i bicikla, olakšavaju mršavljenje bez bola.

Ne nužno. Važno je da uložak odgovara stopalu i rasterećuje bolno mesto. Gotovi ulošci sa metatarzalnim jastučićem često su dovoljni za početak.

Operišu se samo kosti koje su preduge ili preopterećene, najčešće druga i treća. O broju kostiju odlučuje se na osnovu pregleda i snimka.

Ne preporučuje se, naročito kod dijabetesa i loše cirkulacije. Bezbednije je stručno uklanjanje i rasterećenje mesta pritiska.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Medical Hospital se nalazi u Beogradu, u rezidencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs.

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od 00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 36 00 i +381 67 777 36 00

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama, je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.