Meni
Zakažite pregled

Čukalj (hallux valgus)

Ortopedija

Čukalj (hallux valgus) je deformitet prednjeg dela stopala kod kojeg dolazi do postepenog pomeranja palca prema ostalim prstima i stvaranja karakterističnog koštanog ispupčenja sa unutrašnje strane stopala.

Deformitet može biti praćen bolom, otokom i crvenilom, naročito prilikom hodanja i nošenja obuće. Kako napreduje, čukalj može promeniti raspored opterećenja stopala, otežati izbor obuće i uticati na svakodnevne aktivnosti.

O čuklju (hallux valgus)

Čukalj se razvija postepeno i može vremenom napredovati, zbog čega je važno proceniti stepen deformiteta i njegov uticaj na funkciju stopala.

Kako deformitet napreduje, može doći do bola, crvenila i otoka u predelu čuklja, otežanog nošenja obuće i promenjenog oslonca pri hodu. Kod izraženijih deformiteta mogu se javiti i promene položaja drugih prstiju, kao i bolovi u prednjem delu stopala.

Latinski naziv hallux valgus opisuje upravo ono što se događa: palac (hallux) se iskošava ka spolja, prema drugom prstu (valgus). Ispupčenje koje pacijenti nazivaju čukljem najčešće nije nova kost, već glava prve metatarzalne kosti (duge kosti stopala koja nosi palac) koja je skrenula ka unutra i postala istaknuta. Čukalj je znatno češći kod žena i obično se primećuje u odraslom dobu, iako može početi i u adolescenciji.

Kako nastaje čukalj

Čukalj (hallux valgus) nastaje kao posledica nošenja neudobne obuće, visokih potpetica, povreda, u sklopu ravnog stopala ili nasleđa.

U početku dolazi do postepenog pomeranja palca upolje sa stvaranjem izbočenja na mestu zgloba.

Stalan pritisak obuće vremenom dovodi do upale sluzne kese ovog zgloba, takozvane burze (burzitis), te se mogu javiti otok, bol i crvenilo. Ponekad se usled povećanog pritiska može stvoriti i rana. Kako deformitet napreduje palac se pomera sve više upolje vršeći pritisak na susedne prste, dovodeći i do njihovog deformiteta i opterećenja prednjeg dela stopala praćenog bolom. Stopalo u celini postaje šire.

Deformitet nastaje u zglobu koji spaja palac sa stopalom (prvi metatarzofalangealni zglob). Kada se prva metatarzalna kost razmakne od druge, tetive koje pokreću palac više ne vuku pravo, nego ga postepeno povlače ka ostalim prstima. Zato se čukalj sam od sebe ne povlači: jednom kada se ravnoteža tetiva i zglobne čaure poremeti, sile pri hodu same podstiču dalje iskošavanje.

Stepeni deformiteta

Prema izraženosti i nalazu na snimku čukalj se okvirno deli na tri stepena:

  • Blag deformitet – palac je tek blago iskošen, ispupčenje je malo, a tegobe se javljaju uglavnom u uskoj obući.
  • Umeren deformitet – palac je jasno iskošen ka drugom prstu, ispupčenje je vidljivo, a bol i crvenilo se javljaju i u običnoj obući.
  • Težak deformitet – palac leži ispod ili iznad drugog prsta, mali prsti se deformišu, a prednji deo stopala je proširen i preopterećen.

Faktori rizika

  • Nasleđe – čukalj se često javlja kod više članova porodice, naročito kada počne u mladosti.
  • Uska obuća i visoke potpetice – guraju prste u vrh cipele i prenose težinu na prednji deo stopala.
  • Građa stopala – spušten svod, labavi zglobovi i ligamenti ili nestabilan zglob na korenu prve metatarzalne kosti olakšavaju iskošavanje.
  • Zapaljenske bolesti zglobova – reumatoidni artritis oštećuje zglobnu čauru i ligamente i može ubrzati nastanak deformiteta.
  • Povrede – ranija povreda zgloba palca ili prednjeg dela stopala može poremetiti njegovu stabilnost.

Može li se čukalj sprečiti

Nasleđenu sklonost nije moguće promeniti, ali obuća sa dovoljno širokim prednjim delom i niskom potpeticom smanjuje pritisak na zglob i usporava nastanak tegoba. Kod osoba sa spuštenim svodom stopala ulošci mogu poboljšati raspodelu opterećenja. Ove mere ublažavaju bol, ali ne vraćaju palac u pravilan položaj kada je deformitet već nastao.

Tipični simptomi

Simptomi čuklja mogu biti različiti u zavisnosti od stepena deformiteta. U početnoj fazi čukalj može biti samo estetski problem, bez izraženih tegoba. Kako deformitet napreduje, palac se sve više pomera prema drugim prstima, a sa unutrašnje strane stopala postaje vidljivo koštano izbočenje.

Najčešći simptomi čuklja su:

  • Vidljivo izbočenje – u predelu zgloba palca.
  • Pomeranje palca – prema drugim prstima.
  • Bol i osetljivost – u predelu čuklja.
  • Crvenilo i otok – oko zgloba palca.
  • Bol pri hodu – ili dužem stajanju.
  • Neprijatnost u obući – i bol prilikom nošenja obuće.
  • Žuljevi i zadebljanja kože – usled pritiska i trenja.
  • Otežan izbor obuće – zbog širenja prednjeg dela stopala.
  • Smanjena pokretljivost – ili ukočenost palca.

Simptomi uznapredovalog čuklja

Kako se hallux valgus razvija, palac može početi da vrši pritisak na drugi, a ponekad i na ostale prste. To može dovesti do njihovog postepenog deformisanja (deformiteti malih prstiju), pojave bolnih mesta i promene načina oslonca stopala.

Kod izraženijeg deformiteta bol se može javiti u predelu čuklja, ali i u prednjem delu stopala, naročito tokom hodanja i dužeg opterećenja. Ovaj bol ispod glava metatarzalnih kostiju naziva se metatarzalgija i nastaje zato što palac više ne preuzima svoj deo težine pri odrazu.

Manje tipične tegobe

Neki pacijenti osećaju trnjenje ili peckanje duž unutrašnje ivice palca, jer obuća pritiska tanak nerv koji prolazi preko ispupčenja. Kada se uz deformitet razvije i istrošenost zgloba, javljaju se ukočenost i bol pri savijanju palca nagore, što podseća na ukočen palac (hallux rigidus). Iznenadan jak bol, crvenilo i toplota zgloba bez većeg pritiska obuće nisu tipični za čukalj i mogu ukazivati na giht ili infekciju.

Kada se obratiti ortopedu?

Pregled ortopeda preporučuje se ako čukalj izaziva bol, otežava hodanje ili nošenje obuće, ako deformitet postaje izraženiji ili se pojavljuju promene na drugim prstima.

Ortoped pregledom i, kada je potrebno, RTG snimkom stopala sa opterećenjem može proceniti stepen deformiteta i predložiti odgovarajući način lečenja.

U početnim stadijumima čukalj može postojati bez izraženog bola, dok se tegobe obično povećavaju kako deformitet napreduje.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – ako se na ispupčenju pojavi rana sa gnojnim sekretom, crvenilo koje se širi preko stopala i povišena temperatura, naročito kod osoba sa dijabetesom ili slabijom cirkulacijom.
  • Bez odlaganja (isti ili sledeći dan) – kod naglog, jakog bola, otoka i toplote zgloba palca bez jasnog razloga, ili kada se na koži preko čuklja pojavi otvorena ranica.
  • Uskoro – kada bol traje nedeljama uprkos udobnoj obući, kada deformitet vidno napreduje ili kada palac počne da pritiska drugi prst.

Kako se postavlja dijagnoza?

Dijagnoza čuklja se najčešće može postaviti već na pregledu, ali je snimak stopala potreban da bi se odredio stepen deformiteta i izabrala vrsta lečenja, naročito kada se razmatra operacija.

Pregled ortopeda

Na pregledu ortoped će vizuelno pregledati stopalo i iz razgovora sa pacijentom uputiti se u simptome: proceniti bol, otok, položaj palca i, posebno, stepen njegove pokretljivosti, odnosno koliko je ograničeno pokretanje palca.

Tokom kliničkog pregleda lekar posmatra stopalo dok pacijent stoji i hoda, jer se deformitet pod opterećenjem obično vidi jače nego u sedećem položaju. Proverava se da li se palac može rukom vratiti u pravilan položaj, kolika je pokretljivost zgloba na korenu prve metatarzalne kosti, da li postoje žuljevi ispod glava metatarzalnih kostiju i kakav je položaj malih prstiju. Pregleda se i svod stopala, istegljivost listova i stanje kože i cirkulacije, jer sve to utiče na izbor i bezbednost operacije.

Rendgen

Rendgenski snimak sa punim opterećenjem omogućava procenu:

  • Ugla hallux valgusa (HVA) – koliko je palac iskošen u odnosu na prvu metatarzalnu kost.
  • Razmaka između prve i druge metatarzalne kosti – koji pokazuje koliko je „raširen” prednji deo stopala.
  • Znakova artroze (istrošenosti) zgloba – koje pregled ne može pouzdano da otkrije, a što utiče na izbor tehnike lečenja.

RTG stopala pod opterećenjem snima se dok pacijent stoji, obično iz dva ili tri pravca. Snimanje traje nekoliko minuta i nije bolno. Na osnovu izmerenih uglova procenjuje se da li je dovoljna korekcija na glavi prve metatarzalne kosti ili je potrebna veća korekcija bliže korenu stopala. Kada snimak pokaže uznapredovalu artrozu zgloba palca, operacija koja čuva zglob često nije dovoljna, pa se razmatra njegovo ukočenje.

Druga ispitivanja

Ultrazvuk, magnetna rezonanca ili analize krvi nisu potrebni kod većine pacijenata. Mogu se tražiti kada postoji sumnja na zapaljensku bolest zglobova, giht ili drugi uzrok bola, na primer Mortonov neurom ili povredu plantarne ploče ispod drugog prsta. Pre operacije rade se osnovne analize krvi i pregled anesteziologa, kako je opisano u delu o lečenju.

Kako se pripremiti za pregled

  • Obuća – ponesite cipele koje najčešće nosite, jer trag habanja na đonu i oblik gornjeg dela mnogo govore o opterećenju stopala.
  • Ulošci i pomagala – ponesite uloške, separatore ili druga pomagala koja ste koristili.
  • Raniji snimci – ponesite ranije snimke stopala i nalaze, ako ih imate.
  • Spisak bolesti i lekova – naročito dijabetes, reumatske bolesti, lekove za razređivanje krvi i alergije.
  • Vaša pitanja – zapišite šta vas najviše ometa (bol, obuća, izgled, sport), kako bi plan lečenja odgovarao vašim potrebama.
  • Odeća – obucite široke pantalone koje se lako podižu do kolena.

Kako se leči čukalj?

Odluka o lečenju zavisi od jačine bola, stepena deformiteta na snimku, stanja zgloba, opšteg zdravlja i očekivanja pacijenta. Čukalj koji ne boli i ne smeta pri izboru obuće ne mora se operisati samo zbog izgleda; dovoljno je pratiti ga. Operacija se razmatra kada bol i otežan izbor obuće ograničavaju svakodnevni život ili kada deformitet počne da oštećuje susedne prste.

Lečenje nehirurškim putem

Do sada je praksa pokazala da neoperativno lečenje, u smislu nošenja ortopedskih uložaka i separatora (najčešće silikonskih umetaka koji se nose između palca i II prsta stopala), kao i druga ortopedska pomagala ne mogu sprečiti dalji razvoj deformiteta niti ga izlečiti, stoga je osnovni vid lečenja hirurško.

Neoperativne mere i dalje mogu ublažiti tegobe dok pacijent ne odluči o operaciji ili kada operacija nije moguća:

  • Široka i mekana obuća – sa dovoljno prostora za prste i niskom potpeticom smanjuje pritisak na ispupčenje.
  • Zaštitni jastučići – silikonski jastučići preko ispupčenja smanjuju trenje; najpre ih treba probati kratko, jer pogrešna veličina može povećati pritisak.
  • Ulošci i separatori – mogu olakšati bol i rasporediti opterećenje, ali ne ispravljaju deformitet.
  • Lekovi protiv bolova i upale – kratkotrajno, kod pojačanog bola ili upale burze.

Operacija čuklja

Operacija podrazumeva hiruršku korekciju deformiteta palca. Ukoliko se radi o manjem deformitetu rez kože se pravi sa unutrašnje strane stopala u nivou zgloba palca sa stopalom, odstranjuje se deo kosti sa unutrašnje strane prve metatarzalne kosti koji pravi deformitet na stopalu, potom se koriguje pozicija, a u nekim slučajevima i dužina prve metatarzalne kosti ali i same kosti u palcu (falange) čime se deformitet definitivno koriguje (Austin i Akin procedura). Dobijena pozicija se fiksira zavrtnjima ili drugim osteosintetskim materijalom.

Stručni naziv za ovakvo kontrolisano presecanje i pomeranje kosti je osteotomija. Kod Austin procedure kost se preseca u obliku slova V na glavi prve metatarzalne kosti i pomera ka spoljašnjoj strani, a kod Akin procedure se mali klin kosti uklanja iz prve falange palca kako bi se palac ispravio. Ove dve tehnike se često kombinuju.

U težim slučajevima korekcija se vrši na nešto višem nivou kroz rez sa gornje strane stopala u nivou zgloba koji spaja samu prvu metatarzalnu kost sa ostatkom stopala. Sama operacija podrazumeva fiksiranje tog zgloba uz korekciju položaja kostiju čime se deformitet koriguje, a pozicija fiksira sa dva zavrtnja i pločicom (Lapidus operacija). Operacija se izvodi u blok anesteziji ili analgosedaciji a pacijent bolnicu može napustiti istog dana.

Za fiksaciju korekcije se koriste zavrtnji i pločice od posebnih legura koji se ne moraju odstraniti i koji poseduju sertifikat da se u slučaju potrebe može sprovesti dijagnostika magnetnom rezonancom.

U opštoj ortopedskoj praksi postoje i minimalno invazivne tehnike, kod kojih se kost preseca kroz nekoliko malih rezova. One mogu dati manje otoka u prvim nedeljama, ali dugoročni rezultati su slični klasičnoj operaciji i nisu pogodne za svaki deformitet.

Oporavak

Oporavak traje do dva meseca nakon ove procedure.

U težim slučajevima, naročito kada je uz deformitet zglob palca već istrošen, savetuje se ukočenje ovog zgloba (artrodeza) sa oporavkom od osam nedelja. Ova procedura podrazumeva obradu zglobnih površina na stopalu i palcu posebnim instrumentima, dobijanje najadekvatnije pozicije palca i njeno fiksiranje veoma tankom i otpornom pločicom i zavrtnjima koji se ne moraju naknadno odstraniti hirurški, a i omogućavaju pacijentu snimanje magnetnom rezonancom.

Kod najizraženijih slučajeva kao i kod reumatoidnog artritisa savetuje se operacija gde se vrši resekcija odnosno odstranjenje dela falange odnosno kosti palca sa umetanjem mekog tkiva, ova procedura se naziva interpoziciona artroplastika, oporavak je kao i kod prethodne procedure dva meseca.

Operacija se izvodi u blok anesteziji ili analgosedaciji a pacijent bolnicu može napustiti istog dana.

Priprema, anestezija i dan operacije

Pre operacije rade se osnovne analize krvi i, po potrebi, internistički pregled i pregled anesteziologa. Lekove za razređivanje krvi ne treba prekidati na svoju ruku; anesteziolog i ortoped određuju da li i kada se pauziraju. Blok anestezija znači da se lokalni anestetik ubrizgava oko nerava potkolenice, pa je stopalo bez osećaja, dok analgosedacija pacijentu daje lekove za opuštanje i ublažavanje bola kroz venu. Pacijent se posle operacije kratko prati, dobija uputstva i odlazi kući sa pratnjom, jer posle anestezije ne sme sam da vozi.

Period nakon operacije i oporavak

Zavoj

Nakon operacije stopalo se previja hirurškim zavojem. On se menja nakon dva dana od operacije, a zatim nakon sedam i četrnaest dana kada se i odstranjuju šavovi ukoliko je rana uredno zarasla. U slučajevima usporenog zarastanja rane šavovi se mogu odstraniti i kasnije. Ukoliko rana prokrvari neposredno nakon operacije, što je česta pojava kod ovih zahvata, potrebno je zavoj pojačati dodatnim gazama i elastičnim zavojem pre prvog previjanja. U slučaju da je zavoj krvav, postane jako prljav ili mokar, može se zameniti i kasnije u bolnici u čistim uslovima.

Oslonac i štake

U postoperativnom toku dozvoljen je oslonac na operisano stopalo samo na petu ili se koristi specijalno dizajnirana ortopedska cipela u trajanju od šest nedelja. Štake uglavnom nisu potrebne, ukoliko se operišu oba stopala istovremeno onda se savetuje njihovo korišćenje.

Gips

Kod operacije po Lapidusu savetuje se postoperativna gips imobilizacija u trajanju od četiri nedelje i hod bez oslonca na operisano stopalo uz pomoć štaka u trajanju od osam nedelja.

Otok

Nakon operacije je normalno da se pojavi otok stopala. On je najizraženiji neposredno nakon operacije. Vremenom on se smanjuje ali se može zadržati od tri do šest meseci, u retkim slučajevima i duže. Da biste smanjili otok sednite ili lezite sa podignutim stopalom. Podignuto stopalo takođe smanjuje bol nakon operacije. Kod otoka mogu pomoći i elastične potporne čarape.

Higijena

Zavoj mora biti uvek suv i čist, zaštitite ga plastičnom kesom prilikom tuširanja. Kada rana potpuno zaraste i uklone se šavovi možete istuširati celo telo uključujući i stopala.

Igle

Neke operacije zahtevaju fiksiranje palca iglom. Ona uvek mora biti dobro zaštićena kako je ne biste slučajno izvukli i povredili se na oštri kraj igle.

Igle se uklanjaju u ambulantnim uslovima nakon 4–6 nedelja, procedura je veoma brza i uglavnom bezbolna, ukoliko ste zabrinuti zbog bola ili znate da ste preosetljivi na bol bilo bi dobro da uzmete lek protiv bolova dva do tri sata pre posete lekaru. Uvek se možete posavetovati sa Vašim ortopedom ili anesteziologom.

Lekovi

Lokalni anestetik koji dobijete tokom operacije deluje 6–8 sati, pre nego što anestetik prestane da deluje potrebno je započeti s tretmanom za ublažavanje bolova i odmarati se s podignutim stopalom. Potreba za lekovima za ublažavanje bola je različita. Osećaj bola, odnosno prag bola, razlikuje se od pacijenta do pacijenta. Obično je potrebno koristiti lekove za ublažavanje bola nekoliko dana, ali bol može trajati i duže. Recepti za tablete protiv bolova mogu se dati pre operacije i treba ih podići u apoteci. O leku koji će biti najadekvatniji za Vas možete se posavetovati sa Vašim anesteziologom ili ortopedom.

Prevencija tromboze

U bolnici ćete dobiti injekcije ili tablete protiv venske tromboze (tromboza dubokih vena), odnosno zgrušavanja krvi u venama koje može biti komplikacija svih operacija pa i operacije čuklja. One se nastavljaju uzimati tri nedelje nakon operacije ili drugačije ukoliko to Vaš lekar odredi. Nakon tri nedelje nastavlja se uzimanje Aspirina 100 mg u dozi 1 tableta dnevno sve do dobijanja punog oslonca na operisanu nogu.

Antibiotici

Pre i nakon operacije potrebno je da primite antibiotik koji sprečava pojavu infekcije. Nakon otpusta iz bolnice u Vašoj otpusnoj listi biće naveden antibiotik koji ćete morati koristiti najčešće tri do pet dana nakon operacije.

Probiotici

Antibiotici koji se daju kao tretman protiv infekcije utiču na Vaše crevne bakterije, što može dovesti do pojave bolova, grčeva, nadutog trbuha i tečnih stolica. To se može sprečiti uvođenjem probiotika, odnosno dobrih bakterija, u terapiju, 3 h nakon uzimanja antibiotika. Probiotik se obično uzima duplo duže vreme od antibiotika.

Okvirni tok oporavka

  1. Prve dve nedelje – stopalo je većinu dana podignuto, hoda se samo koliko je potrebno, uz oslonac na petu ili u posebnoj cipeli; šavovi se skidaju oko četrnaestog dana.
  2. Od treće do šeste nedelje – hod u posebnoj cipeli postaje duži, a otok se postepeno smanjuje; kod Lapidus operacije i dalje se koriste gips i štake.
  3. Posle šest nedelja – posle kontrolnog snimka obično se prelazi na široku, mekanu obuću i postepeno se vraća normalnom hodu.
  4. Od trećeg do šestog meseca – otok se gubi, a kod većine pacijenata moguće je postepeno vraćanje trčanju i sportovima sa skokovima, uz saglasnost ortopeda.

Bolovanje

Trajanje bolovanja zavisi od vrste posla kojim se bavite i od izvršenog operativnog zahvata. Često je potrebno najmanje 2 nedelje odmora. Kod klasične operacije čuklja (Austin) dužina bolovanja je od 6 nedelja do 3 meseca. Dužinu bolovanja određuje Vaš lekar u dogovoru sa Vama, a u zavisnosti od Vašeg zdravstvenog stanja i brzine oporavka. Težak posao koji podrazumeva dugo stajanje ili hodanje zahteva duže bolovanje.

Vožnja automobila

Trebalo bi da sačekate s vožnjom dok koristite jake lekove protiv bolova i dok ne steknete snagu i funkciju u stopalu za rukovanje pedalama. Savet lekara je da se vozilom ne upravlja sve dok nosite gips odnosno ortoze.

Povratak sportu

Šetnja i vožnja sobnog bicikla obično su mogući kada se rana zaleči i otok smanji. Trčanje, ples i sportovi sa naglim promenama pravca dolaze na red tek kada je kost srasla, što se proverava kontrolnim snimkom, najčešće posle trećeg meseca.

Kada se hitno javiti posle operacije

  • Znaci infekcije – pojačan bol, crvenilo, toplota ili gnojni sekret iz rane, kao i temperatura iznad 38 °C.
  • Znaci tromboze – otok, bol i napetost lista ili cele potkolenice, a naročito iznenadno gušenje ili bol u grudima.
  • Problem sa zavojem ili iglom – zavoj koji je pretesan i izaziva utrnulost i modrilo prstiju, ili igla koja se pomerila ili izvukla.

Kontrole nakon operacije

Nakon operacije javljate se na redovno previjanje kako je Vaš lekar odredio. Nakon toga prva kontrola je za šest nedelja, potom za 3, 6 i 12 meseci nakon operacije. Kontrole najčešće podrazumevaju i kontrolno snimanje RTG-om.

Moguće komplikacije

Najčešća komplikacija je infekcija, koja je obično površinska i zahteva samo zbrinjavanje rane i antibiotike. Duboka infekcija je vrlo retka kod ove vrste operacije. Može doći do manjeg oštećenja nerava s gubitkom osećaja u području operacije. Krvni ugrušci su neuobičajeni i sprečavaju se lekovima i redovnim vežbanjem.

Ređe se javljaju ponovno iskošavanje palca, preterana korekcija (palac skrene ka unutra), ukočenost zgloba palca, sporo srastanje kosti i bol ispod glava susednih metatarzalnih kostiju. Neke od ovih tegoba povlače se same, a neke zahtevaju dodatno lečenje ili ponovnu operaciju.

Život posle operacije

Kada se kost sraste i otok povuče, većina pacijenata ponovo nosi običnu obuću bez bola. Stopalo ipak ne postaje usko kao u mladosti, pa je i dalje korisno birati obuću sa širim prednjim delom i izbegavati vrlo visoke potpetice. Kod osoba sa ravnim stopalom ulošci mogu i posle operacije pomoći da se opterećenje ravnomerno raspoređuje. Sličan deformitet na spoljašnjoj strani stopala, uz mali prst, naziva se bunioneta i leči se po sličnim principima.

Najčešća pitanja

Mogu, ali je tada oporavak teži jer nema „zdrave” noge za oslonac i obično su potrebne štake. Mnogi pacijenti zato biraju da se stopala operišu u razmaku od nekoliko meseci.

Može, ali je to ređe kada je izabrana tehnika primerena stepenu deformiteta. Na rizik utiču i labavost zglobova, ravno stopalo i nošenje vrlo uske obuće posle oporavka.

Ne mogu trajno. Mogu da ublaže pritisak i bol dok se nose, ali kada se skinu, palac se vraća u prethodni položaj.

Nije. Operacija se preporučuje zbog bola i otežanog hoda i izbora obuće, a ne zbog samog izgleda stopala. Bezbolan čukalj obično se samo prati.

Niska i široka obuća obično je moguća posle šest do osam nedelja. Potpetice srednje visine najčešće dolaze u obzir tek kada se otok povuče, obično posle nekoliko meseci.

Mali zavrtnji u stopalu retko aktiviraju detektor na aerodromu. Materijal koji se koristi ima sertifikat da se magnetna rezonanca može uraditi i posle operacije.

Može se javiti u adolescenciji, često kada postoji naslednja sklonost. Operacija se tada obično odlaže do završetka rasta, jer je ranije veća verovatnoća da se deformitet vrati.

Ostaje ožiljak dug nekoliko centimetara sa unutrašnje strane stopala, a kod Lapidus operacije i sa gornje strane. Prvih meseci može biti crven i osetljiv, a zatim obično bledi.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Medical Hospital se nalazi u Beogradu, u rezidencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs.

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od 00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 36 00 i +381 67 777 36 00

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama, je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.