Kako se donosi odluka
Glavno pitanje nije broj prelomljenih delova nego stabilnost zgloba. Ako talus ostaje u pravilnom položaju i pri opterećenju, prelom se najčešće leči bez operacije. Ako su prelomljena oba gležnja, ako je pokidana sindezmoza, ako je fragment zadnjeg maleolusa veliki i pomeren ili ako je talus pomeren, operacija daje bolji položaj i smanjuje rizik od kasnije artroze. U obzir se uzimaju i stanje kože, uzrast, opšte zdravlje i zahtevi svakodnevnog života.
Lečenje bez operacije
Stabilni prelomi bez dislokacije mogu se lečiti neoperativno gips imobilizacijom ili ortozom u trajanju od 4 do 6 nedelja, u zavisnosti od tipa preloma i godina starosti. Gips se mora održavati čistim. Tokom nošenja gipsa neophodno je koristiti lekove protiv zgrušavanja krvi koje vam prepiše vaš ortoped. Tokom nošenja gipsa zabranjen je oslonac i potrebno je koristiti štake.
Kada je potrebna operacija?
U slučaju nestabilnih, komplikovanih preloma sa pomakom kostiju indikovano je operativno lečenje. Operacija podrazumeva da se krajevi kosti vrate u normalnu poziciju i zatim fiksiraju pločom i zavrtnjima. Za fiksaciju korekcije se koriste zavrtnji i pločice od posebnih legura koji se ne moraju odstraniti i koji poseduju sertifikat da se u slučaju potrebe može sprovesti dijagnostika magnetnom rezonancom.
Operacija se vrši u blok anesteziji, analgosedaciji ili opštoj anesteziji, a pacijent bolnicu napušta najčešće narednog dana.
Kod blok anestezije lek za umrtvljavanje se ubrizgava oko nerava noge, pa noga ne oseća bol tokom zahvata i nekoliko sati posle njega, dok se analgosedacijom pacijent dodatno smiruje lekovima u venu. Kod povrede sindezmoze, pored ploče na fibuli, između fibule i tibije se postavlja zavrtanj ili elastična fiksacija koja drži ove kosti zajedno dok ligamenti ne zarastu. Kada je otok veliki ili na koži postoje plikovi, operacija se odlaže nekoliko dana, a zglob se do tada drži u udlagi i noga podignuta.
Posle operacije
Zavoj i gips
Nakon operacije stopalo se previja hirurškim zavojem i imobiliše gipsom. Zavoj se menja nakon dva dana od operacije, a zatim nakon sedam, četrnaest i dvadeset jedan dan, kada se i odstranjuju šavovi ukoliko je rana uredno zarasla. U slučajevima usporenog zarastanja rane šavovi se mogu odstraniti i kasnije. Ukoliko rana prokrvari neposredno nakon operacije, što je česta pojava kod ovih zahvata, potrebno je zavoj pojačati dodatnim gazama i elastičnim zavojem pre prvog previjanja. U slučaju da je zavoj krvav, postane jako prljav ili mokar, može se zameniti i kasnije u bolnici u čistim uslovima.
Noga se može imobilisati gips imobilizacijom u trajanju od 2 do 4 nedelje. Gips se nakon skidanja šavova može zameniti ortozom koja se nosi od 4. do 8. nedelje nakon operacije. Gips mora biti suv i čist. Gips je retko udoban, može izazvati osećaj pritiska, ponekad i bola. O svemu se možete konsultovati sa vašim lekarom. Više o gips imobilizaciji pročitajte u posebnom odeljku.
Oslonac i štake
U postoperativnom toku oslonac nije dozvoljen od 4 do 6 nedelja. U tom periodu potrebno je koristiti štake. Potom se, u zavisnosti od brzine zarastanja preloma, postepeno dozvoljava delimični oslonac koji se povećava iz nedelje u nedelju za 25%.
Otok
Nakon operacije je normalno da se pojavi otok stopala. On je najizraženiji neposredno nakon operacije. Vremenom se smanjuje, ali se može zadržati od šest do dvanaest meseci, u retkim slučajevima i duže. Da biste smanjili otok, sedite ili lezite sa podignutim stopalom. Podignuto stopalo takođe smanjuje bol nakon operacije. Kod otoka mogu pomoći i elastične potporne čarape.
Higijena
Gips i zavoj moraju biti uvek suvi i čisti; zaštitite ih plastičnom kesom prilikom tuširanja. Kada rana potpuno zaraste i uklone se šavovi i gips, možete istuširati celo telo, uključujući i stopala.
Prevencija tromboze
U bolnici ćete dobiti injekcije ili tablete protiv venske tromboze, odnosno zgrušavanja krvi u venama, koja može biti komplikacija svih operacija. One se nastavljaju uzimati 4 nedelje nakon operacije ili drugačije ukoliko to vaš lekar odredi. Nakon četiri nedelje nastavlja se uzimanje Aspirina 100 mg, 1 tableta dnevno, sve do dobijanja punog oslonca na operisanu nogu.
Antibiotici
Pre i nakon operacije potrebno je da primite antibiotik koji sprečava pojavu infekcije. Nakon otpusta iz bolnice u vašoj otpusnoj listi biće naveden antibiotik koji ćete morati koristiti najčešće 3 do 5 dana nakon operacije.
Probiotici
Antibiotici koji se daju kao tretman protiv infekcije utiču na vaše crevne bakterije, što može dovesti do pojave bolova, grčeva, nadutog trbuha i tečnih stolica. To se može sprečiti uvođenjem probiotika, odnosno dobrih bakterija, u terapiju, 3 sata nakon uzimanja antibiotika. Probiotik se obično uzima duplo duže vreme od antibiotika.
Bolovanje
Trajanje bolovanja zavisi od vrste posla kojim se bavite i od izvršenog operativnog zahvata. Savet je da bolovanje traje najmanje 12 nedelja, ponekad i duže. O dužini bolovanja se dogovarate sa vašim lekarom u zavisnosti od brzine oporavka i zahteva na poslu. Težak posao (stajanje, hodanje) zahteva duže bolovanje. Često je potrebno od jedne do dve godine kako biste se vratili normalnim aktivnostima. Savetuje se i nošenje cipela ili steznika koji stabilizuju skočni zglob.
Vožnja automobila
Sa vožnjom treba sačekati dok koristite jake lekove protiv bolova i dok ne steknete snagu i funkciju u stopalu za rukovanje pedalama. Savet lekara je da se vozilom ne upravlja sve dok nosite gips, odnosno ortozu.
Kontrole nakon operacije
Nakon operacije javljate se na redovno previjanje kako je vaš lekar odredio. Nakon toga je prva kontrola za šest nedelja. Potom su kontrole za 3, 6 i 12 meseci nakon operacije. Kontrolni pregledi podrazumevaju i kontrolni RTG snimak stopala pod punim opterećenjem.
Rehabilitacija
Veoma je važno što pre početi sa rehabilitacijom: rano započinjanje pokreta u skočnom zglobu, održavanje mišićne snage, a kasnije i povećanje obima pokreta.
Moguće komplikacije
Najčešća komplikacija je infekcija. Najčešće se radi o površinskoj infekciji koja zahteva samo zbrinjavanje rane i antibiotike. Duboka infekcija je vrlo retka kod ove vrste operacije. Može doći do manjeg oštećenja nerava s gubitkom osećaja u području operacije.
Krvni ugrušci su neuobičajeni i sprečavaju se lekovima i redovnim vežbanjem.
Kod preloma skočnog zgloba i operacije ovog preloma može doći i do razvoja kompartment sindroma, sa povećanjem pritiska u zahvaćenom delu noge, koji, ukoliko se ne prepozna na vreme, može dovesti do velikih problema, uključujući i gubitak ekstremiteta.
Rizik od komplikacija rane i infekcije veći je kod pušača, osoba sa dijabetesom i starijih pacijenata, pa se kod njih pažljivije prati zarastanje.
Oporavak i rehabilitacija
- Rana i imobilizacija – održavati ih prema uputstvu i prijaviti crvenilo, curenje ili rastući pritisak.
- Oslonac i pokreti – uvode se prema stabilnosti, vrsti fiksacije i zarastanju.
- Vežbe – postepeno vraćaju pokretljivost, snagu i ravnotežu.
- Zaštita od tromboze – određuje se prema individualnom riziku i pokretljivosti.
Zarastanje kosti traje više nedelja, a otok i ukočenost mogu se povlačiti mesecima. Teži prelomi ponekad ostavljaju trajno ograničenje i posttraumatsku artrozu. Povratak poslu, vožnji i sportu određuje se funkcionalno. Iznenadno otežano disanje ili bol u grudima zahtevaju hitnu pomoć; nov bol i otok lista hitnu procenu.
Kada se hitno javiti posle operacije
- Bol koji raste u gipsu – jak bol koji ne popušta posle podizanja noge i lekova, uz utrnulost ili zatezanje potkolenice, može biti znak kompartment sindroma i zahteva hitan pregled.
- Znaci tromboze i embolije – otok i bol lista mogu ukazivati na trombozu dubokih vena, a otežano disanje i bol u grudima na plućnu emboliju.
- Znaci infekcije – temperatura, crvenilo i gnojav sekret iz rane.
- Nesrazmeran bol i promene kože – pekući bol, preosetljivost na dodir i promena boje stopala mogu biti znak kompleksnog regionalnog bolnog sindroma.
Život posle lečenja
Većina pacijenata se posle zarastanja vrati poslu i svakodnevnim aktivnostima, a otok krajem dana može trajati i do godinu dana. Sportovi sa skokovima i naglim promenama pravca uvode se postepeno, kada snaga i ravnoteža budu približno jednaki zdravoj nozi. Kod dela pacijenata, naročito posle preloma pilona i trimaleolarnih preloma, godinama kasnije razvije se artroza skočnog zgloba, oblik osteoartritisa koji nastaje posle povrede. Ploča i zavrtnji najčešće mogu ostati u kosti, a vađenje se razmatra ako smetaju.