Meni
Zakažite pregled

Prelom skočnog zgloba

Ortopedija

Prelom skočnog zgloba najčešće označava prelom donjih delova tibije i fibule, kostiju potkolenice koje grade unutrašnji i spoljašnji gležanj. Mogu biti oštećeni i ligamenti koji održavaju stabilnost zgloba. Povreda može biti jednostavna i stabilna ili složena, sa pomeranjem i iščašenjem.

Cilj lečenja je da zglob zaraste u pravilnom položaju i ponovo podnosi opterećenje. Izbor između ortoze, gipsa i operacije zavisi prvenstveno od stabilnosti i položaja zglobnih površina.

Anatomija kostiju stopala, skočnog zgloba i Ahilove tetive
Anatomija stopala. Talus je skočna kost, calcaneus petna kost, metatarsals su metatarzalne kosti, a phalanges kosti prstiju.
Ilustracija: BruceBlaus; izrez: Doc James. CC BY 3.0. Bez dodatnih izmena. Licenca.

Ovo je jedan od najčešćih preloma kod odraslih. Javlja se u svim uzrastima, od mladih sportista do starijih osoba koje se okliznu na ulici. Čak i mali pomak kostiju menja način na koji se opterećenje prenosi kroz zglob, pa precizna procena na početku određuje i ishod mnogo godina kasnije.

Šta je prelom skočnog zgloba?

Sam zglob ne možete slomiti, ali možete zadobiti prelom kostiju koje ga čine, a to su tibija, odnosno golenjača, i fibula, odnosno lišnjača. Prelom može zahvatiti jednu ili obe kosti.

Kako nastaje prelom skočnog zgloba?

Prelom može nastati pri uvrtanju, klizanju, sportu, padu sa visine ili saobraćajnoj povredi. Oslabljena kost može se prelomiti i pri manjoj traumi, na primer kod osteoporoze.

  • Jedan maleolus – prelom unutrašnjeg ili spoljašnjeg gležnja.
  • Dva ili tri maleolusa – kombinacija povreda unutrašnjeg, spoljašnjeg i zadnjeg koštanog dela zgloba.
  • Povreda sindezmoze – oštećenje ligamenata koji povezuju tibiju i fibulu; može postojati uz prelom ili odvojeno.
  • Složeniji obrasci – prelom pilona zahvata noseću površinu donjeg dela tibije, a Maisonneuveova povreda može uključivati prelom fibule visoko prema kolenu.

Zato pregled ne treba ograničiti samo na mesto najvećeg otoka.

Da li postoje različiti tipovi preloma skočnog zgloba?

Postoji nekoliko tipova preloma:

  • Prelom spoljašnjeg maleolusa (gležnja) – ovo je najčešći tip preloma skočnog zgloba.
  • Prelom unutrašnjeg maleolusa (gležnja) – zahvata unutrašnji koštani ispust na kraju tibije.
  • Bimaleolarni prelom – prelom oba gležnja; ovo je drugi najčešći tip preloma skočnog zgloba.
  • Prelom zadnjeg maleolusa (gležnja) – ovo je prelom zadnjeg dela tibije (golenjače) u skočnom zglobu.
  • Trimaleolarni prelom – prelom spoljašnjeg, unutrašnjeg i zadnjeg maleolusa (gležnja).
  • Prelom pilona – završni deo tibije gradi krov skočnog zgloba; prelom ovog dela zove se prelom pilona tibije.
  • Maisonneuve prelom – ovaj prelom se događa kada uganete skočni zglob i polomite gornji deo fibule (lišnjače), blizu kolena.
  • Povreda sindezmoze – sindezmoza je zglob koji se nalazi između donjeg dela vaše fibule i tibije i pričvršćen je ligamentima; ova povreda se događa kada imate barem prelom jednog maleolusa i istegnete ligamente u ovom zglobu.

Faktori rizika i prevencija

Rizik od preloma je veći kod sportova sa naglim promenama pravca i doskocima, na zaleđenoj ili neravnoj podlozi i kod osoba sa slabijom ravnotežom. Kod starijih osoba i žena posle menopauze kost je često slabija, pa i obično uvrtanje može izazvati prelom. Ranije uganuće i nestabilnost skočnog zgloba povećavaju rizik nove povrede. Rizik smanjuju odgovarajuća obuća, vežbe ravnoteže, čišćenje snega i leda ispred kuće, dobro osvetljene stepenice i lečenje osteoporoze kada je otkrivena. Bol koji nastaje postepeno, bez povrede, pri trčanju ili dugom hodu, može biti stres fraktura, a ne klasičan prelom.

Simptomi i hitni znaci

  • Iznenadan i jak bol i veliki otok – često nastaje odmah, uz kasniju modricu.
  • Otežan oslonac – hod može biti nemoguć, ali mogućnost nekoliko koraka ne isključuje prelom.
  • Deformacija – stopalo može biti nepravilno postavljeno ako postoji iščašenje.
  • Promene kože ili osećaja – rana, zategnuta koža, utrnulost ili hladno stopalo zahtevaju hitnu procenu.

Ne nameštajte zglob sami i ne forsirajte hod. Zaštitite nogu i javite se na pregled. Ako je stopalo deformisano, koža ugrožena ili cirkulacija poremećena, zbrinjavanje ne treba odlagati. Jak rastući bol, posebno uz utrnulost, važan je i nakon postavljanja gipsa.

Manje tipične tegobe

Kod stabilnog preloma spoljašnjeg gležnja pacijent ponekad hoda uz umeren bol, pa povredu smatra uganućem. Na prelom upućuju bol pri pritisku tačno na kost gležnja, a ne ispred njega gde su ligamenti, i otok koji se brzo širi. Kod Maisonneuveove povrede bol se oseća i pri vrhu potkolenice, ispod kolena, iako je povreda nastala u gležnju. Kod osoba sa oštećenim osećajem u stopalima, na primer kod dijabetesa, bol može biti slab ili izostati, pa se prelom lako previdi.

Kako se tegobe menjaju tokom vremena

Otok obično raste tokom prvih 24 do 48 sati, a modrica se spušta ka stopalu i prstima tokom narednih dana. Na koži se kod jakog otoka mogu pojaviti plikovi ispunjeni tečnošću, što može odložiti operaciju. Posle zarastanja kosti otok i ukočenost mogu trajati mesecima. Ako zglob nije zarastao u pravilnom položaju, godinama kasnije može se javiti bol pri hodu zbog posttraumatske artroze.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – ako je stopalo izvrnuto ili deformisano, ako kost probija kožu ili postoji rana, ako je stopalo hladno, bledo ili utrnulo, ili ako bol u gipsu naglo raste.
  • Bez odlaganja (isti ili sledeći dan) – ako posle povrede ne možete da napravite četiri koraka, ako je gležanj jako otečen ili je bolna kost gležnja na pritisak.
  • Uskoro – ako bol i otok posle naizgled blagog uganuća ne slabe za nekoliko dana ili se pojavljuje bol pri vrhu potkolenice.

Pregled i dijagnostika

Proveravaju se koža, cirkulacija, nervi, bolnost i položaj celog stopala i potkolenice. Lekaru treba prijaviti ranije povrede, dijabetes, pušenje i lekove.

  • Rendgen – osnovni pregled za utvrđivanje preloma i položaja zgloba.
  • Posebni snimci stabilnosti – kod odabranih povreda snimanje pod opterećenjem ili drugi kontrolisani postupak pomaže proceni ligamenata.
  • CT – koristi se kod složenih i zglobnih preloma i za planiranje operacije.
  • Magnetna rezonanca – retko je potrebna kao rutinski pregled akutnog preloma; može pomoći u posebnim nejasnim situacijama.

Važno je proceniti vidljiv prelom, ali i to da li talus, kost stopala unutar zgloba, zadržava pravilan odnos prema tibiji i fibuli.

Kada je potreban rendgenski snimak

Nije svakom uganuću potreban snimak. Lekari se često služe jednostavnim pravilima (takozvana Otavska pravila za skočni zglob): snimak se preporučuje ako je bolna na pritisak zadnja ivica ili vrh unutrašnjeg ili spoljašnjeg gležnja, ako je bolna baza pete metatarzalne kosti ili čunasta kost stopala, ili ako pacijent posle povrede i na pregledu ne može da napravi četiri koraka. Ova pravila pomažu da se otkriju klinički značajni prelomi, a da se izbegnu nepotrebna snimanja.

Šta nalazi znače

Na rendgenskom snimku lekar meri razmake između talusa, tibije i fibule. Ako je razmak sa unutrašnje strane veći od normalnog, talus je pomeren, a zglob nestabilan, čak i kada je vidljiv samo prelom spoljašnjeg gležnja. Snimak pod opterećenjem ili snimak dok lekar blago pritiska stopalo (stres snimak) pokazuje da li zglob ostaje u položaju kada se optereti; ako ostaje, prelom se obično leči bez operacije. CT pokazuje veličinu fragmenta zadnjeg maleolusa i oštećenje zglobne površine kod preloma pilona, što određuje način fiksacije. Prelom visoko na fibuli bez povrede u samom gležnju upućuje na Maisonneuveovu povredu i oštećenje sindezmoze.

Kako se pripremiti za pregled

  • Opis povrede – zapišite kako se stopalo izvrnulo i da li ste odmah mogli da stanete na nogu.
  • Snimci i nalazi – ponesite snimke iz hitne pomoći na disku i otpusnu listu.
  • Lista lekova i bolesti – navedite lekove protiv zgrušavanja krvi, dijabetes, osteoporozu, bolesti krvnih sudova i pušenje, jer utiču na zarastanje i izbor lečenja.
  • Odeća i pratnja – obucite široke pantalone i dođite u pratnji, sa štakama, ne opterećujući nogu.
  • Pitanja za lekara – zapišite unapred šta vas zanima o poslu, vožnji i nezi gipsa.

Kako se donosi odluka

Glavno pitanje nije broj prelomljenih delova nego stabilnost zgloba. Ako talus ostaje u pravilnom položaju i pri opterećenju, prelom se najčešće leči bez operacije. Ako su prelomljena oba gležnja, ako je pokidana sindezmoza, ako je fragment zadnjeg maleolusa veliki i pomeren ili ako je talus pomeren, operacija daje bolji položaj i smanjuje rizik od kasnije artroze. U obzir se uzimaju i stanje kože, uzrast, opšte zdravlje i zahtevi svakodnevnog života.

Lečenje bez operacije

Stabilni prelomi bez dislokacije mogu se lečiti neoperativno gips imobilizacijom ili ortozom u trajanju od 4 do 6 nedelja, u zavisnosti od tipa preloma i godina starosti. Gips se mora održavati čistim. Tokom nošenja gipsa neophodno je koristiti lekove protiv zgrušavanja krvi koje vam prepiše vaš ortoped. Tokom nošenja gipsa zabranjen je oslonac i potrebno je koristiti štake.

Kada je potrebna operacija?

U slučaju nestabilnih, komplikovanih preloma sa pomakom kostiju indikovano je operativno lečenje. Operacija podrazumeva da se krajevi kosti vrate u normalnu poziciju i zatim fiksiraju pločom i zavrtnjima. Za fiksaciju korekcije se koriste zavrtnji i pločice od posebnih legura koji se ne moraju odstraniti i koji poseduju sertifikat da se u slučaju potrebe može sprovesti dijagnostika magnetnom rezonancom.

Operacija se vrši u blok anesteziji, analgosedaciji ili opštoj anesteziji, a pacijent bolnicu napušta najčešće narednog dana.

Kod blok anestezije lek za umrtvljavanje se ubrizgava oko nerava noge, pa noga ne oseća bol tokom zahvata i nekoliko sati posle njega, dok se analgosedacijom pacijent dodatno smiruje lekovima u venu. Kod povrede sindezmoze, pored ploče na fibuli, između fibule i tibije se postavlja zavrtanj ili elastična fiksacija koja drži ove kosti zajedno dok ligamenti ne zarastu. Kada je otok veliki ili na koži postoje plikovi, operacija se odlaže nekoliko dana, a zglob se do tada drži u udlagi i noga podignuta.

Posle operacije

Zavoj i gips

Nakon operacije stopalo se previja hirurškim zavojem i imobiliše gipsom. Zavoj se menja nakon dva dana od operacije, a zatim nakon sedam, četrnaest i dvadeset jedan dan, kada se i odstranjuju šavovi ukoliko je rana uredno zarasla. U slučajevima usporenog zarastanja rane šavovi se mogu odstraniti i kasnije. Ukoliko rana prokrvari neposredno nakon operacije, što je česta pojava kod ovih zahvata, potrebno je zavoj pojačati dodatnim gazama i elastičnim zavojem pre prvog previjanja. U slučaju da je zavoj krvav, postane jako prljav ili mokar, može se zameniti i kasnije u bolnici u čistim uslovima.

Noga se može imobilisati gips imobilizacijom u trajanju od 2 do 4 nedelje. Gips se nakon skidanja šavova može zameniti ortozom koja se nosi od 4. do 8. nedelje nakon operacije. Gips mora biti suv i čist. Gips je retko udoban, može izazvati osećaj pritiska, ponekad i bola. O svemu se možete konsultovati sa vašim lekarom. Više o gips imobilizaciji pročitajte u posebnom odeljku.

Oslonac i štake

U postoperativnom toku oslonac nije dozvoljen od 4 do 6 nedelja. U tom periodu potrebno je koristiti štake. Potom se, u zavisnosti od brzine zarastanja preloma, postepeno dozvoljava delimični oslonac koji se povećava iz nedelje u nedelju za 25%.

Otok

Nakon operacije je normalno da se pojavi otok stopala. On je najizraženiji neposredno nakon operacije. Vremenom se smanjuje, ali se može zadržati od šest do dvanaest meseci, u retkim slučajevima i duže. Da biste smanjili otok, sedite ili lezite sa podignutim stopalom. Podignuto stopalo takođe smanjuje bol nakon operacije. Kod otoka mogu pomoći i elastične potporne čarape.

Higijena

Gips i zavoj moraju biti uvek suvi i čisti; zaštitite ih plastičnom kesom prilikom tuširanja. Kada rana potpuno zaraste i uklone se šavovi i gips, možete istuširati celo telo, uključujući i stopala.

Prevencija tromboze

U bolnici ćete dobiti injekcije ili tablete protiv venske tromboze, odnosno zgrušavanja krvi u venama, koja može biti komplikacija svih operacija. One se nastavljaju uzimati 4 nedelje nakon operacije ili drugačije ukoliko to vaš lekar odredi. Nakon četiri nedelje nastavlja se uzimanje Aspirina 100 mg, 1 tableta dnevno, sve do dobijanja punog oslonca na operisanu nogu.

Antibiotici

Pre i nakon operacije potrebno je da primite antibiotik koji sprečava pojavu infekcije. Nakon otpusta iz bolnice u vašoj otpusnoj listi biće naveden antibiotik koji ćete morati koristiti najčešće 3 do 5 dana nakon operacije.

Probiotici

Antibiotici koji se daju kao tretman protiv infekcije utiču na vaše crevne bakterije, što može dovesti do pojave bolova, grčeva, nadutog trbuha i tečnih stolica. To se može sprečiti uvođenjem probiotika, odnosno dobrih bakterija, u terapiju, 3 sata nakon uzimanja antibiotika. Probiotik se obično uzima duplo duže vreme od antibiotika.

Bolovanje

Trajanje bolovanja zavisi od vrste posla kojim se bavite i od izvršenog operativnog zahvata. Savet je da bolovanje traje najmanje 12 nedelja, ponekad i duže. O dužini bolovanja se dogovarate sa vašim lekarom u zavisnosti od brzine oporavka i zahteva na poslu. Težak posao (stajanje, hodanje) zahteva duže bolovanje. Često je potrebno od jedne do dve godine kako biste se vratili normalnim aktivnostima. Savetuje se i nošenje cipela ili steznika koji stabilizuju skočni zglob.

Vožnja automobila

Sa vožnjom treba sačekati dok koristite jake lekove protiv bolova i dok ne steknete snagu i funkciju u stopalu za rukovanje pedalama. Savet lekara je da se vozilom ne upravlja sve dok nosite gips, odnosno ortozu.

Kontrole nakon operacije

Nakon operacije javljate se na redovno previjanje kako je vaš lekar odredio. Nakon toga je prva kontrola za šest nedelja. Potom su kontrole za 3, 6 i 12 meseci nakon operacije. Kontrolni pregledi podrazumevaju i kontrolni RTG snimak stopala pod punim opterećenjem.

Rehabilitacija

Veoma je važno što pre početi sa rehabilitacijom: rano započinjanje pokreta u skočnom zglobu, održavanje mišićne snage, a kasnije i povećanje obima pokreta.

Moguće komplikacije

Najčešća komplikacija je infekcija. Najčešće se radi o površinskoj infekciji koja zahteva samo zbrinjavanje rane i antibiotike. Duboka infekcija je vrlo retka kod ove vrste operacije. Može doći do manjeg oštećenja nerava s gubitkom osećaja u području operacije.

Krvni ugrušci su neuobičajeni i sprečavaju se lekovima i redovnim vežbanjem.

Kod preloma skočnog zgloba i operacije ovog preloma može doći i do razvoja kompartment sindroma, sa povećanjem pritiska u zahvaćenom delu noge, koji, ukoliko se ne prepozna na vreme, može dovesti do velikih problema, uključujući i gubitak ekstremiteta.

Rizik od komplikacija rane i infekcije veći je kod pušača, osoba sa dijabetesom i starijih pacijenata, pa se kod njih pažljivije prati zarastanje.

Oporavak i rehabilitacija

  • Rana i imobilizacija – održavati ih prema uputstvu i prijaviti crvenilo, curenje ili rastući pritisak.
  • Oslonac i pokreti – uvode se prema stabilnosti, vrsti fiksacije i zarastanju.
  • Vežbe – postepeno vraćaju pokretljivost, snagu i ravnotežu.
  • Zaštita od tromboze – određuje se prema individualnom riziku i pokretljivosti.

Zarastanje kosti traje više nedelja, a otok i ukočenost mogu se povlačiti mesecima. Teži prelomi ponekad ostavljaju trajno ograničenje i posttraumatsku artrozu. Povratak poslu, vožnji i sportu određuje se funkcionalno. Iznenadno otežano disanje ili bol u grudima zahtevaju hitnu pomoć; nov bol i otok lista hitnu procenu.

Kada se hitno javiti posle operacije

  • Bol koji raste u gipsu – jak bol koji ne popušta posle podizanja noge i lekova, uz utrnulost ili zatezanje potkolenice, može biti znak kompartment sindroma i zahteva hitan pregled.
  • Znaci tromboze i embolije – otok i bol lista mogu ukazivati na trombozu dubokih vena, a otežano disanje i bol u grudima na plućnu emboliju.
  • Znaci infekcije – temperatura, crvenilo i gnojav sekret iz rane.
  • Nesrazmeran bol i promene kože – pekući bol, preosetljivost na dodir i promena boje stopala mogu biti znak kompleksnog regionalnog bolnog sindroma.

Život posle lečenja

Većina pacijenata se posle zarastanja vrati poslu i svakodnevnim aktivnostima, a otok krajem dana može trajati i do godinu dana. Sportovi sa skokovima i naglim promenama pravca uvode se postepeno, kada snaga i ravnoteža budu približno jednaki zdravoj nozi. Kod dela pacijenata, naročito posle preloma pilona i trimaleolarnih preloma, godinama kasnije razvije se artroza skočnog zgloba, oblik osteoartritisa koji nastaje posle povrede. Ploča i zavrtnji najčešće mogu ostati u kosti, a vađenje se razmatra ako smetaju.

Najčešća pitanja

Ne. Neki stabilni prelomi dozvoljavaju ograničen hod, pa je kod sumnje potreban pregled. Bol na pritisak tačno na kost gležnja razlog je za rendgenski snimak.

Ne. Stabilne povrede u dobrom položaju često se leče bez operacije, gipsom ili ortozom, uz redovne kontrolne snimke koji potvrđuju da se kosti nisu pomerile.

Određeni obrasci povrede skočnog zgloba povezani su sa prelomom fibule visoko na potkolenici. Takav prelom ukazuje na pokidane ligamente između tibije i fibule i menja plan lečenja.

Samo ako je to dozvoljeno za vaš prelom. Režim može biti različit i kod naizgled sličnih povreda, pa se oslonac uvodi tek po uputstvu ortopeda.

Često može ostati. Vađenje se razmatra prema vrsti implantata, tegobama i planu hirurga. Zavrtanj između tibije i fibule ponekad se vadi ranije.

Navucite preko gipsa plastičnu kesu ili namensku zaštitnu navlaku i zalepite je iznad gipsa. Nogu držite van mlaza vode, a ako gips ipak pokvasi, javite se radi zamene.

Jeste, naročito u prvim nedeljama i mesecima. Otok se smanjuje kada se noga podigne iznad nivoa srca, a elastična čarapa pomaže kada počnete više da hodate.

Novi prelom je moguć, ali zarasla kost je obično čvrsta. Vežbe ravnoteže, stabilna obuća i oprez na neravnom terenu smanjuju rizik od novog uvrtanja.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Medical Hospital se nalazi u Beogradu, u rezidencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs.

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od 00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 36 00 i +381 67 777 36 00

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama, je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.