Meni
Zakažite pregled

Povreda plantarne ploče stopala

Ortopedija

Povreda plantarne ploče stopala čest je, a dugo neprepoznat uzrok bola ispod korena prsta. Plantarna ploča je čvrsta vezivna struktura sa donje strane zgloba u korenu nožnog prsta. Pomaže da prst ostane stabilan pri stajanju i odgurivanju. Njeno oštećenje može izazvati bol ispod prsta, otok i postepeno pomeranje prsta nagore ili u stranu.

Najčešće je zahvaćen drugi prst. Pravovremeno prepoznavanje može omogućiti rasterećenje i stabilizaciju pre nego što deformitet postane izražen i krut.

Zglob u korenu prsta naziva se metatarzofalangealni zglob, jer spaja glavu metatarzalne kosti stopala sa prvim člankom prsta (falangom). Plantarna ploča je deo njegove kapsule i ima ulogu sličnu ligamentu: sprečava da se prst preterano savija nagore i da klizi sa glave kosti. Kada ploča počne da popušta, zglob postaje nestabilan, a prst se postepeno izdiže i pomera. Bol se najčešće javlja kod žena srednjih godina i kod osoba koje mnogo vremena provode na prednjem delu stopala.

Kako nastaje

  • Ponavljano preopterećenje – postepeno slabi strukturu koja stabilizuje koren prsta.
  • Građa prednjeg dela stopala – duža metatarzalna kost i način raspodele pritiska mogu doprineti.
  • Prateći deformiteti – čukalj i promenjen položaj prstiju mogu biti udruženi sa povredom.
  • Akutna povreda – naglo preterano savijanje prsta nagore može oštetiti ploču.
  • Ranije injekcije – ponavljane kortikosteroidne injekcije oko nestabilnog zgloba zahtevaju oprez zbog mogućeg slabljenja tkiva.

Promena nije uvek posledica jednog događaja. Bol često prethodi vidljivom pomeranju prsta.

Stepeni oštećenja

Oštećenje se razvija postepeno i lekari ga opisuju u stepenima, prema tome koliko je zglob nestabilan i koliko je prst pomeren:

  • Početna faza – postoje bol i otok ispod korena prsta, a prst je još u pravilnom položaju.
  • Blaga nestabilnost – prst se pri hodu lagano odiže od podloge ili počinje da se razmiče od susednog.
  • Izražen pomak – prst je vidljivo podignut ili prelazi preko susednog, ali se još može ručno vratiti.
  • Krut deformitet – prst je trajno iskrivljen ili iščašen u zglobu, često sa slikom čekićastog prsta.

Što je deformitet fleksibilniji, veće su šanse da jednostavnije mere ili manji zahvat budu dovoljni.

Faktori rizika i prevencija

Rizik povećavaju dug drugi prst ili duga druga metatarzalna kost, visoke potpetice i uska obuća koje prebacuju težinu na prednji deo stopala, rad koji zahteva čučanje ili klečanje na prstima i sportovi sa čestim odgurivanjem. Bolesti koje oštećuju zglobove, poput reumatoidnog artritisa, takođe slabe meka tkiva oko zgloba.

Rizik se smanjuje nošenjem obuće sa niskom potpeticom, širokim prednjim delom i čvršćim đonom, postepenim povećanjem treninga i ranim lečenjem čuklja i drugih stanja koja menjaju raspodelu pritiska. Kod prvih znakova bola ispod korena prsta korisno je smanjiti opterećenje pre nego što se prst pomeri.

Tipične tegobe

  • Bol ispod korena prsta – naročito pri odgurivanju i dužem hodu.
  • Otok – u prednjem delu stopala oko zahvaćenog zgloba.
  • Promena položaja – prst se podiže, razmiče od susednog ili prelazi preko njega.
  • Slabiji kontakt sa podlogom – pacijent primećuje da prst više ne naleže kao ranije.
  • Smetnje u obući – naročito kada deformitet postane izraženiji.

Tok tegoba i slična stanja

U početku pacijent često opisuje osećaj kao da hoda po klikeru ili da mu se čarapa zgužvala ispod prsta. Bol je jači ujutru posle dužeg hoda prethodnog dana, pri hodu bosim stopalom po tvrdoj podlozi i u cipelama sa potpeticom. Kasnije se pojavljuje razmak između drugog i trećeg prsta u obliku slova V, a prst se sve slabije oslanja na podlogu. Kod krutog deformiteta bol se može premestiti na vrh prsta i na gornju stranu zgloba, gde nastaju žuljevi od trenja sa obućom.

Sličan bol mogu dati Mortonov neurom, zapaljenje zgloba, kao kod gihta, ili stres prelom. Bol ispod glava metatarzalnih kostiju bez nestabilnosti prsta opisuje se i kao metatarzalgija. Nagla deformacija posle povrede ili nemogućnost oslonca zahtevaju brz pregled.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – nagla deformacija prsta posle povrede, prst koji je bled, hladan ili utrnuo, ili jak bol uz nemogućnost oslonca.
  • Bez odlaganja (isti ili sledeći dan) – jako crven, topao i otečen zglob, naročito uz povišenu temperaturu, kao i nova rana ili žulj na stopalu kod osobe sa dijabetesom.
  • Uskoro – bol ispod korena prsta koji traje duže od dve do tri nedelje, prst koji počinje da se odiže ili razmiče i smetnje u obući.

Pregled ortopeda

Ortoped proverava mesto bola, stabilnost zgloba i mogućnost vraćanja prsta u pravilan položaj. Pregled se obavlja i pri osloncu kada je to moguće.

Jedan od osnovnih pregleda je test vertikalne stabilnosti (drawer test): lekar jednom rukom drži stopalo, a drugom pomera prst nagore i nadole u odnosu na glavu metatarzalne kosti. Ako se prst pomera više nego na drugoj strani i to izaziva bol, ploča je verovatno oštećena. Lekar proverava i da li prst pri stajanju dodiruje podlogu, da li postoji čukalj, koliko je skraćen mišić lista i kakvi su osećaj i cirkulacija u prstima.

Snimanja i šta nalazi znače

  • Rendgen – pokazuje položaj prstiju, dužinu kostiju i eventualne koštane promene.
  • Ultrazvuk – može prikazati oštećenje i pomoći dinamičkoj proceni.
  • Magnetna rezonanca – koristi se kada treba detaljnije prikazati ploču ili razjasniti nalaz.

Nijedno snimanje ne zamenjuje pregled. Plan zavisi od stepena nestabilnosti, fleksibilnosti deformiteta i uticaja tegoba na hod.

Rendgenski snimak se radi u stojećem položaju, jer tada pokazuje stvaran odnos dužina metatarzalnih kostiju i položaj prsta pod opterećenjem. Duga druga metatarzalna kost ili delimično iščašen zglob mogu uticati na izbor operacije. Ultrazvuk je brz pregled bez zračenja kojim se može videti pukotina ploče i istovremeno isključiti Mortonov neurom ili tečnost u zglobu. Magnetna rezonanca (MR) precizno prikazuje mesto i veličinu rascepa i stanje okolnih struktura. Kod sumnje na zapaljensku bolest zgloba lekar može zatražiti i analize krvi.

Kako se pripremiti za pregled

  • Obuća – ponesite obuću koju najčešće nosite, uključujući sportsku i radnu, jer istrošenost đona pokazuje način oslonca.
  • Opis tegoba – zabeležite od kada bol postoji, kada se pojačava i da li ste primetili promenu položaja prsta.
  • Raniji tretmani – navedite da li ste dobijali injekcije u stopalo, koristili uloške ili trake.
  • Bolesti i lekovi – recite lekaru ako imate reumatsku bolest, dijabetes ili uzimate lekove protiv zgrušavanja krvi.
  • Snimci – ponesite ranije rendgenske, ultrazvučne ili MR nalaze stopala.

Kako se donosi odluka

Odluka zavisi od stepena oštećenja, toga da li je deformitet fleksibilan ili krut, prisustva čuklja i drugih deformiteta i od toga koliko tegobe ometaju hod i posao. Cilj lečenja je smanjiti bol, stabilizovati zglob i, kada je potrebno, vratiti prst u položaj u kojem ponovo nosi deo težine.

Početno lečenje

Kod ranijih i pokretljivih promena često se prvo pokušava neoperativno lečenje.

  • Rasterećenje – smanjiti aktivnosti koje izazivaju bol i preterano savijanje prsta nagore.
  • Obuća – širi prednji deo i čvršći đon mogu smanjiti bolno savijanje.
  • Ulošci – pravilno postavljena metatarzalna potpora može raspodeliti pritisak.
  • Trake ili udlage – stručnjak pokazuje način stabilizacije prsta; ne treba ga nasilno stezati ili nameštati.
  • Kontrola bola – lekovi kada su primereni, uz praćenje efekta rasterećenja.

Poboljšanje može trajati nedeljama ili mesecima. Neoperativno lečenje može smanjiti bol i usporiti pogoršanje, ali ne ispravlja uvek već formiran deformitet.

Traka se obično postavlja tako da drži prst savijen naniže prema podlozi i nosi se nekoliko nedelja, uz redovnu proveru kože. Metatarzalna potpora je mali jastučić koji se postavlja iza glave metatarzalne kosti, a ne ispod nje, kako bi preuzeo deo pritiska. Ako tegobe ne popuštaju posle nekoliko meseci doslednog lečenja, razmatra se operacija.

Operativno lečenje

Operacija se razmatra ako bol i nestabilnost ostaju uprkos terapiji ili je deformitet toliko izražen da jednostavnije mere nisu dovoljne. Moguća je direktna popravka ploče, korekcija položaja ili dužine metatarzalne kosti, kao i druga procedura na tetivama i prstu. Nije svakom pacijentu potrebna ista kombinacija zahvata.

  • Direktna popravka ploče – pocepana ploča se ušiva i pričvršćuje za bazu članka prsta, kroz rez na gornjoj strani zgloba ili ispod jastučeta stopala.
  • Skraćujuća osteotomija – kontrolisanim presecanjem i pomeranjem metatarzalne kosti (osteotomijom) skraćuje se duga kost i smanjuje pritisak na zglob; kost se učvršćuje malim zavrtnjem.
  • Transfer tetive – tetiva koja savija prst premešta se na njegovu gornju stranu kako bi držala prst prema podlozi, kada ploča ne može da se popravi.
  • Korekcija prsta – ispravljanje čekićastog prsta i, po potrebi, istovremeno lečenje čuklja.

Ovi zahvati najčešće se izvode u regionalnoj (blok) anesteziji, uz blago uspavljivanje, ili u opštoj anesteziji, prema proceni anesteziologa. Većina pacijenata ide kući istog ili sledećeg dana. Ponekad se kroz prst privremeno postavlja igla koja drži položaj i vadi se posle oko šest nedelja.

Oporavak

Zaštitna obuća, dozvoljen oslonac i pokreti određuju se prema rekonstrukciji. Otok može trajati mesecima. Mogući su ukočenost, zaostali bol, prst koji slabije dodiruje podlogu, ponavljanje deformiteta, problem sa zarastanjem ili infekcija. Cilj je stabilniji i manje bolan oslonac, uz realna očekivanja o pokretljivosti.

Okvirni tok posle operacije:

  1. Prve dve nedelje – postoperativna cipela sa ravnim krutim đonom, hod na peti prema uputstvu, stopalo podignuto što više; previjanje i skidanje konaca posle 10–14 dana.
  2. Od treće do šeste nedelje – nastavak nošenja zaštitne cipele, trake koje drže prst naniže i lagane vežbe savijanja prsta kada hirurg to dozvoli; vađenje igle ako je postavljena.
  3. Od šeste do dvanaeste nedelje – prelazak u široku, mekanu obuću, fizikalna terapija i postepeno duži hod.
  4. Od tri do šest meseci – povratak trčanju i sportu, a otok se može zadržati i do godinu dana.

Sedeći posao je obično moguć posle dve do tri nedelje, a posao koji zahteva dugo stajanje ili hodanje posle šest do dvanaest nedelja. Vožnja nije bezbedna dok se nosi zaštitna cipela na desnoj nozi.

Znaci za hitno javljanje i kontrole

  • Pojačan bol i otok – koji ne popuštaju uz mirovanje i podignuto stopalo.
  • Promena boje prsta – bled, plav ili hladan prst, ili gubitak osećaja.
  • Znaci infekcije – crvenilo, toplina, sekret iz rane ili oko igle i povišena temperatura.
  • Bol i otok potkolenice – mogući znak tromboze dubokih vena.

Kontrole su obično posle dve, šest i dvanaest nedelja, a po potrebi i kasnije, uz kontrolni snimak ako je rađena osteotomija.

Život posle lečenja

Većina pacijenata posle uspešnog lečenja hoda bez bola, ali prst često ostaje nešto ukočeniji nego ranije. Dugoročno pomažu obuća sa dovoljno prostora za prste, niža potpetica i ulošci ako ih je lekar preporučio. Ako se pojavi bol ispod korena susednog prsta, treba ga proveriti na vreme, jer se slične promene mogu javiti i na drugim prstima, kao što je opisano u tekstu Deformiteti malih prstiju.

Najčešća pitanja

Ne. Ploča stabilizuje zglob u korenu prsta, dok fascija prolazi duž tabana i često je povezana sa bolom u peti, kao kod plantarnog fascitisa.

Ne. Kod ranijih promena rasterećenje i stabilizacija mogu biti odgovarajući prvi korak.

Oštećenje stabilizujućih struktura može omogućiti pomeranje prsta. Treba proceniti i čukalj i raspodelu opterećenja.

Tehniku treba da pokaže stručnjak. Pogrešan položaj ili prejak pritisak mogu izazvati bol i oštećenje kože.

Kada zarastanje i otok to dozvole, prema planu hirurga. Šira obuća često je potrebna duže nego što pacijent očekuje.

Može kratkotrajno da smanji bol i otok, ali kod nestabilnog zgloba može dodatno oslabiti tkivo. Zato se primenjuje retko i oprezno, prema proceni lekara.

Deformitet se posle operacije može delimično vratiti, naročito ako uzrok, poput duge metatarzalne kosti ili čuklja, nije ispravljen. Odgovarajuća obuća i kontrole smanjuju taj rizik.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Medical Hospital se nalazi u Beogradu, u rezidencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs.

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od 00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 36 00 i +381 67 777 36 00

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama, je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.