Meni
Zakažite pregled

Ruptura Ahilove tetive

Ortopedija

Ruptura Ahilove tetive je delimično ili potpuno pucanje tetive koja povezuje mišiće lista sa petnom kosti. Često nastaje pri naglom odgurivanju, doskoku ili promeni pravca. Pacijent može imati osećaj kao da ga je neko udario u zadnji deo noge.

Sumnja na rupturu zahteva pregled bez odlaganja. Mogućnost da ipak napravite nekoliko koraka ili pomerite stopalo ne isključuje potpuno pucanje tetive. Pravovremena zaštita i plan lečenja važni su za buduću snagu i hod.

Anatomija kostiju stopala, skočnog zgloba i Ahilove tetive
Anatomija stopala. Talus je skočna kost, calcaneus petna kost, metatarsals su metatarzalne kosti, a phalanges kosti prstiju.
Ilustracija: BruceBlaus; izrez: Doc James. CC BY 3.0. Bez dodatnih izmena. Licenca.

Ahilova tetiva je najjača tetiva u telu. Nastaje spajanjem tetiva dva mišića lista (gastroknemiusa i soleusa) i pripaja se za zadnju stranu petne kosti. Kada se mišić lista zgrči, tetiva podiže petu, pa ona omogućava odgurivanje pri hodu, trčanje, skakanje i podizanje na prste. Najčešće puca 2 do 6 cm iznad pripoja, u delu u kome je prokrvljenost slabija.

Povreda se najčešće javlja kod osoba između 30 i 50 godina, češće kod muškaraca i kod rekreativaca koji se povremeno bave sportovima sa naglim startovima, kao što su fudbal, košarka, tenis, badminton ili skvoš. Hronični bol u tetivi nije isto što i ruptura. O dugotrajnim tegobama bez pucanja više piše u tekstovima Upala Ahilove tetive, Tendinopatija (upala) Ahilove tetive i Upala pripoja Ahilove tetive – inserciona tendinopatija.

Kako dolazi do pucanja tetive

Do rupture dolazi kada sila koja deluje na tetivu nadmaši njenu čvrstinu. To se obično dešava pri naglom ekscentričnom opterećenju, kada je mišić lista zgrčen, a stopalo se istovremeno naglo savija nagore, na primer pri doskoku, kočenju posle sprinta ili guranju automobila. Kod mnogih pacijenata tetiva je i pre povrede bila oslabljena sitnim promenama u strukturi vlakana, iako ranije nije bolela.

Uzroci i predispozicija

  • Nagli napor – sprint, skok ili neočekivano istezanje mogu opteretiti tetivu preko njene izdržljivosti.
  • Povratak sportu posle pauze – naglo povećanje aktivnosti bez postepenog prilagođavanja povećava opterećenje.
  • Prethodne promene tetive – tendinopatija može postojati, ali ruptura može nastati i bez ranijeg bola.
  • Lekovi i opšte zdravlje – pojedini antibiotici i kortikosteroidi mogu povećati rizik; podatke o terapiji treba navesti lekaru.

Vrste ruptura

  • Potpuna ruptura – tetiva je prekinuta celom širinom, pa se gubi snaga odgurivanja. Ovo je najčešći oblik.
  • Delimična ruptura – deo vlakana je pocepan. Tegobe mogu ličiti na pogoršanje tendinopatije, pa je za razlikovanje često potreban ultrazvuk.
  • Avulzija sa pripoja – tetiva se otkida zajedno sa delićem petne kosti. Ovo je zapravo vrsta preloma i opisana je u tekstu Prelom petne kosti (kalkaneusa).
  • Zastarela (hronična) ruptura – povreda koja nije prepoznata ili lečena tokom prvih nedelja. Krajevi tetive se razmiču, a mišić se skraćuje.

Faktori rizika i prevencija

Rizik povećavaju i dijabetes (šećerna bolest), zapaljenske reumatske bolesti, hronična bolest bubrega, prekomerna telesna masa i ranije injekcije kortikosteroida u predelu tetive. Od antibiotika se najčešće pominju fluorohinoloni, posebno kod starijih osoba i uz istovremenu upotrebu kortikosteroida.

Povreda nije ograničena na određeni uzrast ili samo na sportiste. Zagrevanje i postepeno jačanje jesu korisni, ali ne mogu garantovati da do rupture neće doći. Ipak, rizik smanjuju redovna aktivnost umesto povremenih naglih napora, postepeno povećavanje treninga i jačanje mišića lista tokom cele godine.

Kako se prepoznaje

  • Iznenadan bol ili prasak – iza skočnog zgloba ili u donjem delu lista.
  • Osećaj udarca – iako niko nije dodirnuo nogu.
  • Slabo odgurivanje – teško je normalno hodati i podići se na prste povređene noge.
  • Otok i modrica – mogu postati izraženiji tokom narednih sati.

Mnogi pacijenti opisuju zvuk nalik pucanju štapa ili šibanju. Iznad pete se ponekad može napipati udubljenje na mestu gde je tetiva prekinuta, ali ga otok već posle nekoliko sati može prikriti.

Manje tipični znaci i tok tegoba

Bol nekada brzo oslabi i zato se povreda može potceniti. Pacijent i dalje može da hoda, jer drugi mišići koji savijaju stopalo nadole delimično preuzimaju funkciju, ali je hod ravan, bez odgurivanja, a penjanje uz stepenice teško. Zato se ruptura u prvim danima ponekad pogrešno tumači kao uganuće skočnog zgloba ili istegnuće lista.

Kod delimične rupture bol može biti izraženiji od slabosti. Kod zastarele rupture vodeći znak je trajna slabost: pacijent šepa, brzo se zamara i ne može da se podigne na prste jedne noge, dok bol često više nije jak.

Šta uraditi odmah posle povrede

Prekinite sport, izbegavajte oslonac do procene i nemojte istezati stopalo nagore niti pokušavati da „razradite” tetivu. Potreban je brz pregled, a kod rane ili poremećene cirkulacije hitno zbrinjavanje. Do pregleda pomaže hlađenje preko tkanine i podignuta noga, a ako imate štake, koristite ih.

Kada se javiti lekaru

  • Hitno – ako postoji rana iznad tetive, ako su prsti hladni, bledi ili utrnuli, ili ako se posle povrede jave jak bol i otok celog lista, gušenje ili bol u grudima.
  • Bez odlaganja (isti ili sledeći dan) – posle svakog praska, osećaja udarca u list ili iznenadne slabosti pri odgurivanju, čak i ako možete da hodate.
  • Uskoro – ako posle ranije povrede ostaju slabost, šepanje ili nemogućnost podizanja na prste, i kada je od povrede prošlo nekoliko nedelja.

Postavljanje dijagnoze

Lekar proverava kontinuitet tetive, položaj stopala i odgovor na stiskanje lista. Pregled često jasno ukazuje na potpunu rupturu.

Najvažniji deo pregleda je Tompsonov test. Pacijent leži na stomaku sa stopalima van ivice stola, a lekar stiska mišić lista. Kod zdrave tetive stopalo se pri tome blago pomeri nadole. Ako se stopalo ne pomera, tetiva je verovatno potpuno prekinuta. Lekar procenjuje i položaj stopala u mirovanju: kod rupture povređeno stopalo visi u neutralnijem položaju od zdravog. Opipavanje tetive može otkriti udubljenje na mestu prekida.

Snimanja i šta nalazi znače

  • Ultrazvuk – može pomoći kada je nalaz nejasan ili treba utvrditi mesto i vrstu povrede.
  • Rendgen – koristi se kada postoji sumnja da je otkinut i deo petne kosti.
  • Magnetna rezonanca – uglavnom nije rutinski potrebna; korisna je u pojedinim nejasnim ili starijim povredama.

Ultrazvukom se meri i razmak između krajeva tetive dok je stopalo opušteno i savijeno nadole. Ako se krajevi u položaju savijenog stopala dobro približavaju, to govori u prilog mogućnosti neoperativnog lečenja. Veći razmak, kasno prepoznata povreda ili otkinut deo kosti češće usmeravaju ka operaciji.

Važno je navesti tačno vreme povrede. Zakasnelo prepoznavanje može dovesti do razmicanja i skraćenja krajeva tetive, što menja mogućnosti lečenja.

Slična stanja

Bol i slabost u listu mogu izazvati i istegnuće ili pucanje vlakana mišića lista, prelom skočnog zgloba, stres frakture stopala i skočnog zgloba i tromboza dubokih vena. Zato lekar proverava i druge strukture, a kod sumnje na trombozu traži ultrazvuk vena.

Kako se pripremiti za pregled

  • Vreme i način povrede – zapamtite datum i sat, šta ste radili i da li ste čuli prasak.
  • Spisak lekova – navedite antibiotike i kortikosteroide iz poslednjih meseci, kao i lekove protiv zgrušavanja krvi.
  • Ranije tegobe – recite da li je tetiva ranije bolela, da li ste primali injekcije u taj predeo i da li ste imali trombozu.
  • Odeća i pomagala – obucite široke pantalone koje se lako podižu do kolena i ponesite štake ako ih imate.
  • Pitanja za lekara – zapišite šta vas zanima o poslu, vožnji i sportu, jer to utiče i na izbor lečenja.

Kako se donosi odluka

Odluka se donosi zajedno sa ortopedom prema vrsti rupture, aktivnosti, zdravstvenom stanju, vremenu od povrede i mogućnosti sprovođenja rehabilitacije.

Dve glavne mogućnosti lečenja

  • Neoperativno lečenje – specijalna ortoza ili gips drže stopalo u položaju koji približava krajeve tetive. Sledi precizan program postepenog opterećenja i promene položaja.
  • Operacija – krajevi tetive se spajaju šavovima otvorenim ili manjim pristupom; kod starijih ili složenijih ruptura može biti potrebna rekonstrukcija.

Savremeno neoperativno lečenje uz funkcionalnu rehabilitaciju kod mnogih pacijenata daje dobre rezultate. Operacija nije automatski potrebna svakoj aktivnoj osobi, a godine same ne odlučuju o metodi. Operacija ima rizike infekcije, zarastanja rane i povrede nerva; ponovna ruptura i slabost moguće su posle oba pristupa.

Operacija se češće savetuje kod zastarele rupture, otkinutog dela petne kosti, velikog razmaka između krajeva tetive, ponovljene rupture i kod pojedinih sportista sa velikim zahtevima. Neoperativni put je često pogodniji kod osoba koje imaju dijabetes, slabiju cirkulaciju, puše ili imaju veći rizik od problema sa zarastanjem rane.

Tok operacije

Kod sveže rupture zahvat se obično planira u prvih nekoliko dana do dve nedelje od povrede. Pacijent leži na stomaku, a tetivi se pristupa kroz rez na zadnjoj strani potkolenice ili kroz nekoliko manjih rezova. Krajevi tetive se spajaju jakim šavovima, a napetost se podešava prema zdravoj nozi. Kod zastarele rupture, kada se krajevi ne mogu spojiti, tetiva se rekonstruiše produženjem sopstvenog tkiva ili prenosom susedne tetive koja savija palac.

Zahvat se izvodi u regionalnoj (spinalnoj ili blok) anesteziji ili opštoj anesteziji, prema proceni anesteziologa. Boravak u bolnici je kratak, obično do jednog dana, a noga se posle operacije stavlja u gips ili ortozu sa stopalom savijenim nadole.

Zaštita i rehabilitacija

  • Ortoza – nosi se tačno prema protokolu, često i tokom spavanja u početku. Ulošci i podešavanja ne menjaju se samostalno.
  • Oslonac – može se uvoditi rano u zaštićenom položaju kod nekih protokola, ali tek po jasnom uputstvu tima.
  • Vežbe – napreduju postepeno; rano agresivno istezanje ili neočekivano opterećenje mogu oštetiti zarastanje.
  • Tromboza – zbog povrede i smanjene pokretljivosti procenjuje se potreba za zaštitnom terapijom. Nov bol i otok lista ili otežano disanje traže hitnu procenu.

Oporavak kod kuće po nedeljama

Rokovi su okvirni i zavise od protokola koji je odredio ortoped, kao i od toga da li je lečenje bilo operativno ili neoperativno.

  1. Prve dve nedelje – stopalo je u gipsu ili ortozi savijeno nadole, uz štake i bez oslonca ili samo sa dodirom prstiju. Noga se drži podignuta radi smanjenja otoka.
  2. Od 2. do 6. nedelje – u ortozi sa povišicama pod petom postepeno se uvodi oslonac, a fizioterapeut započinje nežne pokrete stopala u dozvoljenom obimu.
  3. Od 6. do 10. nedelje – povišice se uklanjaju jedna po jedna, stopalo se vraća u neutralan položaj, a zatim se ortoza postepeno odvikava.
  4. Od 3. do 6. meseca – jačanje lista, vežbe ravnoteže, a kod većine pacijenata posle oko tri meseca i lagano trčanje, ako to fizioterapeut proceni.
  5. Od 6. do 12. meseca – postepen povratak sportovima sa skokovima i promenom pravca, posle funkcionalnih testova snage.

Povratak snage traje mesecima, a potpuniji oporavak često godinu dana ili duže. Povratak sportu određuje se funkcionalnim testovima i zahtevima aktivnosti.

Posao i vožnja

Kancelarijski posao je često moguć posle dve do šest nedelja, uz podignutu nogu i štake, dok fizički zahtevan posao obično traži tri do četiri meseca. Ako je povređena desna noga, vožnja se ne preporučuje dok se nosi ortoza i dok snaga ne bude dovoljna za naglo kočenje.

Kada se hitno javiti tokom oporavka

  • Bol i otok lista ili gušenje – mogu biti znak tromboze dubokih vena ili plućne embolije.
  • Crvenilo, gnojenje ili temperatura – mogu ukazivati na infekciju rane.
  • Novi prasak ili nagla slabost – mogući znak ponovne rupture, naročito ako se dogodi pri okliznuću ili padu.
  • Gips ili ortoza koji žuljaju – jak pritisak, pečenje ili utrnulost prstiju zahtevaju pregled istog dana.

Kontrole i komplikacije

Kontrole su obično posle dve nedelje (pregled rane ili ortoze), a zatim na nekoliko nedelja dok traje odvikavanje od ortoze, uz kasnije kontrole snage i hoda. Pored ponovne rupture, moguće su produžena tetiva sa trajnom slabošću odgurivanja, ukočenost skočnog zgloba, utrnulost duž spoljne strane stopala zbog nadražaja nerva i problemi sa ožiljkom.

Život posle lečenja

Većina rekreativaca se vraća prethodnim aktivnostima. Tetiva ostaje nešto deblja nego na drugoj nozi, a list može biti malo tanji i posle više meseci. Vežbe jačanja lista korisno je nastaviti i posle završene rehabilitacije, a pre sezone ili posle duže pauze opterećenje povećavati postepeno.

Najčešća pitanja

Ne. Drugi mišići i tetive mogu omogućiti ograničen hod i pokret i kada je Ahilova tetiva potpuno prekinuta. Zato je pregled potreban posle svakog praska ili osećaja udarca u list.

Ne. Kod mnogih pacijenata odgovarajuća ortoza i vođena rehabilitacija mogu dati dobar rezultat. Izbor zavisi od nalaza, vremena od povrede, zdravlja i zahteva aktivnosti.

Samo ako je to dozvoljeno vašim protokolom. U početku je često potrebna stalna zaštita, uključujući spavanje, jer i nehotičan pokret stopala u snu može razmaći krajeve tetive.

Gips se štiti plastičnom kesom ili navlakom i mora ostati suv. Ortoza se skida za tuširanje samo ako je to protokol dozvolio, i to sedeći, uz stopalo opušteno nadole.

Tek nakon postepenog oporavka snage, kontrole i sposobnosti podnošenja opterećenja. To obično zahteva više meseci, a za sportove sa skokovima često šest meseci do godinu dana.

Javite se ortopedu. I dalje postoje mogućnosti lečenja, ali starija ruptura može zahtevati drugačiju rekonstrukciju i plan oporavka. Ne pokušavajte da slabost rešite samostalnim vežbanjem.

Može, posle oba načina lečenja, najčešće u prvim mesecima pri naglom naporu ili okliznuću. Rizik smanjuju dosledno nošenje ortoze i postepeno povećavanje opterećenja prema uputstvu.

Pozovite nas Kontaktirajte nas preko Vibera Kontaktirajte nas preko WhatsApp-a

Zakažite pregled ili konsultacije

Zakažite pregled ili konsultacije

Vodič za pacijenta/pratioca

Kako doći do nas?

Sava Medical Hospital se nalazi u Beogradu, u rezidencijalnom delu grada, ulica Neznanog junaka 17 (ugao ulica Neznanog junaka i Koste Racina na Dedinju).

Osim automobilom, do bolnice se može doći i gradskim prevozom i to: trolejbusima 40 i 41 i autobusima 34, 49, 59, 78, 94. do stajališta „Paje Adamova“ koja je udaljeno od bolnice oko 250 m.

Kada dolazite iz inostranstva

Molimo Vas da na web site-u https://welcometoserbia.gov.rs/discovery-tool proverite da li Vam je potrebna viza za boravak u Republici Srbiji.

Ukoliko dolazite iz zemlje koja je u viznom režimu neohodno je da u važećoj putnoj ispravi (pasošu), imate i važeću vizu za Srbiju.

Ukoliko je Vama i pratiocu potrebna viza, neophodno je da nam na adresu operacije@savahospital.com pošaljete skenirani pasoš (1. strana) kao i pasoš pratioca.

U slučaju da je pacijent dete, potrebno je da nam pošaljete skeniranu prvu stranu pasoša deteta i pratioca.

U skladu sa željenim terminom operacije, pripremićemo Pozivno pismo i poslati Vam emailom.

Zahtev za vizu se podnosi lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Srbije u inostranstvu ili elektronskim putem, preko Portala za strance welcometoserbia.gov.rs.

Parking

Bolnica ima sopstveni parking. Ulazak na parking je iz ulice Koste Racina a udaljenost parkinga od ulaznih vrata bolnice je svega nekoliko metara.

Ulaz je prilagođen osobama sa ograničenom pokretljivošću.

Radno vreme bolnice

Stacionar i operacioni blok

Svakog radnog dana od 00:00 – 24:00

Ambulantno-poliklinički deo

Radni dan 7:00 – 20:00

Subota 8:00 – 13:00

Jezik komunikacije

  • Srpski
  • Engleski
  • Ruski

Prijem na ambulantni pregled i dijagnostiku

Na zakazani ambulantni pregled možete doći sami ili sa pratiocem.

Ako želite, Vaš pratilac može biti prisutan na pregledu.

Molimo Vas da ponesete medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa Vašim zdravstvenim stanjem ili problemom i pregledom na koji dolazite.

Rezultati laboratorijskih analiza, Izveštaji specijalista iz drugih ustanova, DVD-jevi sa snimcima skenera ili magnetne rezonancije mogu biti od velikog zanačaja za lekara koji Vas pregleda a samim tim i za Vaše lečenje.

Ovo je posebno važno ukoliko dolazite zbog drugog medicinskog (ekspertskog) mišljenja.

Ukoliko imate više pitanja za lekara molimo Vas da ih zapišete odnosno pripremite u vidu podsetnika. Na taj način se osiguravate da ćete dobiti potrebne odgovore i savete i rešiti eventualne nedoumice.

Zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Popunjavanje upitnika - SMH

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronskog kartona.

Ukoliko ste već naš pacijent, molimo Vas da nas obavestite o promeni email adrese, adrese stanovanja ili broja telefona. Ažuriranje podataka će osigurati blagovremeno slanje i primanje laboratorijskih rezultata i drugih nalaza.

Ukoliko niste u mogućnosti da dođete lično, online konsultacija sa određenim odabranim specijalistima može biti pogodan način za dobijanje stručnog mišljenja, saveta kao i daljeg usmerenja.

Online konsultaciju možete zakazati:

putem e-maila: info@savahospital.com

ili telefonom: +381 11 777 36 00 i +381 67 777 36 00

Neophodno je da prilikom zakazivanja dostavite relevantnu medicinsku dokumentaciju: lekarske izveštaje, opise snimaka, rezultate laboratorijskih analiza kao i snimke CT-a (skenera), MR (magnetne rezonance) i Rendgenske snimke preko WeTranfer-a (ukoliko su rađeni).

Nakon pregleda dokumentacije, online konsultacija će se organizovati putem Zoom ili Microsoft Teams platforme.

O ceni online konsultacija ćete biti unapred informisani.

Zakazivanje operacije

Ukoliko ste upućeni na operaciju, molimo Vas da putem email-a na adresu operacije@savahospital.com pošaljete:

Lične podatke:

  1. Svoje lične podatke: ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu i broj telefona.
  2. Ukoliko je pacijent Vaše dete, dostavite nam detetove lične podatke: Ime i prezime, dan, mesec i godinu rođenja, adresu življenja kao i Vaše lične podatke: ime i prezime, adresu i broj telefona.

Medicinsku dokumentaciju:

  1. Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju
  2. Otpusne liste izdate posle prethodnih operacija (ukoliko ih imate)
  3. Izveštaje dijagnostičkih procedura (ultrazvuka, rendgena, skenera, magnetne rezonance) koje su urađene u poslednjih godinu dana
  4. Poslednje laboratorijske rezultate krvi i urina
  5. Ukoliko imate neku hroničnu bolest i uzimate redovnu terapiju: poslednji Izveštaj kardiologa / endokrinologa / pulmologa / nefrologa / neurologa
  6. Spisak lekova koje uzimate

Željeni termin operacije

Vašu medicinsku dokumentaciju će detaljno pregledati hirurg. Ukoliko bude zatražio dodatne informacije ili dokumentaciju, obavestićemo Vas o tome putem email-a.

Nakon dogovora oko oko vrste operacije i termina, poslaćemo Vam email-om Anesteziološki upitnik i neophodne instrukcije koje će Vam pomoći da se pripremite za operaciju.

Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili Broj polise.

Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.

Priprema za bolničko lečenje

Popunjavanje i dostava anesteziološkog preoperativnog upitnika

Molimo Vas da odgovorite na sva pitanja iz Upitnika kao i da navedete sve lekove koje redovno ili po potrebi koristite (tablete, kapsule, pumpice, kapi, injekcije) uključujući i doze lekova i dinamiku uzimanja.

Preoperativna priprema

Podrazumeva set laboratorijskih analiza i pregleda koje je neophodno uraditi pre operacije u našoj ili nekoj drugoj ustanovi po Vašem izboru u periodu od 2 nedelje pre operacije.

Obim preoperativne pripreme uključujući i laboratorijske analize krvi i urina zavisi od vrste operacije, uzrasta, Vašeg zdravstvenog stanja i prisustva hroničnih bolesti.

Za mlađe od 60 godina, bez pridruženih hroničnih bolesti, koji ne uzimaju redovnu ili povremenu terapiju, preoperativna priprema zavisi od vrste anestezije i vrste operacije:

Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT)Pregled i mišljenje anesteziologa EKG
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum, Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled interniste-kardiologa sa EKG-om Pregled i mišljenje anesteziologa
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal,prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Ginekološka operacijaUrinokultura, vaginalni ili cervikalni bris
Operacije u trbuhuUrinokultura

Stariji od 60 godina kao i pacijenti sa pridruženim bolestima bez obzira na uzrast (npr. šećerna bolest, astma, poremećaj funkcije štitaste žlezde, Parkinsonova bolest itd.) treba da preoperativno budu pregledani od strane odgovarajućeg specijaliste (endokrinologa, pulmologa, neurologa…) .

Za decu
Vrsta anestezijeLaboratorijske analizePregled
Intravenska opšta anestezija (analgosedacija)Kompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), pregled urinaPregled pedijatra
Opšta endotrahealna anestezijaKompletna krvna slika, CRP, Protrombinsko vreme (PT/INR), Parcijalno tromboplastinsko vreme (aPTT), šećer u krvi, urea, kreatinin, Natrijum , Kalijum, Hloridi, AST, ALT, Krvna grupa i Rh faktor, pregled urinaPregled pedijatra
Vrsta operacijeDodatne laboratorijske analize
Urološka operacija (izvodni mokraćni kanal; prostata; mokraćna bešika; bubreg)Urinokultura
Operacije u trbuhuUrinokultura

Dostava popunjenog upitnika, rezultata i nalaza urađenih u okviru preoperativne pripreme

Molimo Vas da putem email-a dostavite na adresu operacije@savahospital.com

  • popunjen i potpisan Anesteziološki upitnik
  • rezultate laboratorijskih analiza i Izveštaj interniste / pedijatra ukoliko su rađeni van naše ustanove

Ukoliko nije moguće poslati navedeno emailom, molimo Vas da to učinite preko viber-a ili whatsup-a na broj +381 60 677 36 02

Ukoliko se dogodi bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja (prehlada, infekcija, alergija, povreda…) u periodu pre operacije, molimo Vas da nas o tome odmah obavestite.

Šta je potrebno poneti u bolnicu?

Odrasli pacijenti
  1. Lična dokumenta
    U bolnicu ponesite ličnu kartu ili pasoš.
  2. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj interniste sa EKG-om i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Orginal rezultat krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van naše ustanove)
    • Izveštaje sa opisom snimka skenera, magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  3. Lekove koje uzimate redovno ili po potrebi (dnevno, nedeljno)
    • LEKOVE (tablete, kapsule, „pumpice“, kapi, insulinski „pen“,…) KOJE UZIMATE REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
    • SPISAK LEKOVA SA NAVEDENIM DOZAMA I DINAMIKOM UZIMANJA
  4. Lične stvari:
    • Veš, češalj, pribor za brijanje
    • Pomagalo ( ako ga koristite):
      • naočari i futrola
      • sočiva sa kutijicom za čuvanje
      • slušni aparat sa kutijicom za čuvanje
      • štap, štake..
    • Mobilni telefon i punjač
    • Lap top / Tablet i punjač
    • Papuče (samo ako je broj obuće veći od 46)
Molimo Vas da u bolnicu ne donosite vrednosti poput nakita, sata ili veće sume novca.
Pred određene operacije je neophodno ukloniti dlačice sa kože na delu tela koji se operiše, o čemu ćete biti unapred obavešteni. To treba, kada je potrebno, uraditi pomoću mašinice za brijanje do 24h pre operacije.
Deca
  1. Medicinska dokumentacija
    • Izveštaj pedijatra i rezultate laboratorijskih analiza uređenih pre operacije (ukoliko su urađene van Sava Medical bolnice)
    • Rezultat (original) krvne grupe i Rh faktora
    • Izveštaj lekara koji je indikovao operaciju (ukoliko je ista indikovana van Sava Medical bolnice)
    • Izveštaje sa opisom snimka magnetne rezonance, rendgena kao i DVD sa snimkom
    • OTPUSNE LISTE SA PRETHODNIH OPERACIJA U ISTOJ REGIJI
  2. Lekove koje dete uzima redovno ili po potrebi ( dnevno, nedeljno)

    LEKOVE (tablete, kapsule, sirupi, „pumpice“, kapi…) KOJE DETE UZIMA REDOVNO ILI PO POTREBI PONESITE U ORGINALNIM KUTIJAMA.
  3. Lične stvari:

    Detetove poznate i drage stvari, naročito ako je planiran duži boravak u bolnici:
    • Omiljenu igračku
    • Omiljenu knjigu, bojanku
    • Tablet / iPad

Prijem u bolnicu

Prijem u bolnicu može biti:

  1. Na dan operacije
  2. Dan ranije ukoliko je potrebna priprema u smislu čišćenja debelog creva (ordiniranje laksansa, davanje klizme i sl.)

Ukoliko niste bili pacijent ove bolnice, zamolićemo Vas da na prijemnom pultu unesete svoje lične podatke u poseban formular: „Obaveštenje o prikupljanju podataka o ličnosti“.

Vaši lični podaci su nam neophodni zbog otvaranja Elektronske Istorije bolesti.

Po prijemu u bolnicu medicinska sestra / tehničar će Vas zamoliti da joj predate:

  • Lične lekove koji će Vam biti vraćeni na otpustu iz bolnice
  • DVD-jeve sa snimcima magnetne rezonance, skenera, rendgena
  • Ukoliko ste ipak poneli novac i vrednosti, zatražite od medicinske sestre ili tehničara, da ih odloži u bolnički sef uz propisanu proceduru i zapisnik („revers“).

Molimo Vas da medicinsku sestru ili lekara na prijemu informišete:

  • ko je osoba od poverenja kojoj se mogu dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju kao i njen broj telefona
  • ukoliko imate na koži zalepljen flaster („patch“) sa lekom
  • ukoliko imate jednu ili više promena na koži (ranice, ospu)
  • o alergiji na lekove i hranu
  • o intoleranciji na određene namirnice
  • ukoliko ste na posebnom režimu ishrane (vegeterijanac, vegan…)

Boravak u bolnici

Smeštaj

Većinu vremena tokom boravka u bolnici provodićete u svojoj sobi, zato smo je opremili tako da bude što udobnija i praktičnija.

Osim jednokrevetnih apartmana sa kupatilom, bolnica ima i dvokrevetne apartmane sa kupatilom, što znači da možete deliti sobu sa drugim pacijentom.

Između kreveta se nalazi zavesa koju možete povući radi privatnosti.

Sava Medical Hospital - Stacionar - sobe
Sava Medical Hospital – dvokrevetne sobe

Ukoliko je neophodno, možete biti smešteni i u Jedinici intenzivnog lečenja.

Svaki apartman poseduje:

  1. „alarm“ taster (dugme) za hitan poziv dežurnog osoblja
    Ono nije namenjeno samo hitnim situacijama. Slobodno ga koristite i kada vam je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima, kao što su:
    • odlazak do toaleta
    • korišćenje noćne posude
    • podešavanje položaja kreveta
    • donošenje vode
  2. Prilagodljiv bolnički krevet koji elektronskim komandama možete podesiti tako da zauzmete najudobniji položaj.
    U slučaju da postoji medicinska indikacija (nepokretnost, dugotrajno ležanje u postelji), na ležaj se postavlja specijalni medicinski dušek u cilju prevencije pojave dekubitusa (rana od ležanja).
  3. TV uređaj povezan na kablovskog operatera sa većim brojem domaćih i međunarodnih kanala
  4. Pristup wireless (bežičnoj) mreži

U svakom apartmanu postoji:

  • Kućni red
  • Obaveštenje o protivpožarnoj zaštiti, sa znakovima i instrukcijama o postupku u slučaju opšte opasnosti.

Smeštaj pratioca

Za pratioca deteta (jednog roditelja/staratelja) ili odrasle osobe sa posebnim potrebama, je obezbeđen smeštaj u sobi sa pacijentom.

Ako dolazite sa širom porodicom, savetujemo da blagovremeno rezervišete smeštaj u Beogradu.

Ovde možete naći kontakte koji se tiču smeštaja u blizini bolnice.

Imajte u vidu da bolnica ni na jedan način nije povezana ni sa jednim od ovih hotela i ne može biti odgovorna za smeštaj koji obezbeđuju.

Neposredna priprema za operaciju

  • Nemojte jesti čvrstu hranu 6-8 sati pre operacije
  • Ako vrsta operacije to zahteva, ishranu je neophodno obustaviti i ranije
  • Prestante da uzimate tečnost 2 sata pre operacije
  • Ako ste pušač, nemojte pušiti na dan operacije

Pre operacije je potrebno da:

  • Skinete nakit, pirsing, sat
  • Skinite lak za nokte i šminku
  • Obrijete bradu i brkove
  • Operete kosu i istuširate se
  • Operete zube
  • Zatražite od sestre kutiju za zubnu protezu ili „most“ i odložite istu
  • Skinete kontaktna sočiva / slušni aparat i odložite ih u kutijicu
  • Obučete bolničku spavaćicu

Pred određene hirurške intervencije je potrebno:

  1. Dati klizmu da bi se creva oslobodila sadržaja. To će uraditi medicinska sestra / tehničar
  2. Ukloniti dlačice sa okoline operativnog polja mašinicom za brijanje

Ukoliko to niste uradili kod kuće dan pre ili na dan operacije, uradiće to medicinska sestra / tehničar a zbog prevencije infekcije.

Po prijemu na odeljenje medicinska sestra / tehničar će Vam plasirati u jednu od perifernih vena ruke intravensku kanilu („braunilu“).

Pre odlaska u operacionu salu, medicinska sestra / tehničar će Vam navući kompresivne čarape koje smanjuju rizik od stvaranja tromba (ugrušaka krvi) u venama nogu.

Pregled anesteziologa

Specijalistički pregled anesteziologa je ključan deo procesa pripreme pacijenta za operaciju.

Anesteziolog će, posle uvida u Vaše preoperativne rezultate i nalaze, razgovarati sa Vama, pregledati Vas i proceniti anesteziološki rizik.

Ukoliko imate pitanja u vezi sa anestezijom možete ih postaviti i prilikom zakazivanja operacije ali i tokom razgovora sa anesteziologom pre operacije. Svaka i najmanja informacija i / ili podatak o vašem zdravstvenom stanju, navikama, prethodnim iskustvima u anesteziji, kao i odgovor na pitanje anesteziologa može biti ključan za bezbedan tok anestezije, odnosno dalje uspešno upravljanje bolom.

Saradnja između anesteziologa, hirurga i drugih medicinskih stručnjaka je ključna za bezbednu i uspešnu operaciju i neposredni postoperativni period.

Potpisivanje pristanka na operativni zahvat

Pristanak na planiranu intervenciju / operaciju i anesteziju potvrdićete svojim potpisom na posebnom dokumentu.

Priprema pacijenta za anesteziju

Neposredno pre operacije anesteziolog može ordinirati lekove koji će Vas umiriti i izazvati pospanost.

Svrha premedikacije je da smanji napetost i strah i olakša uvod u anesteziju.

Takođe pred operaciiju se može preventivno dati intravenski antibiotik.

Anestezija

Izbor anestezije je individualan i specifičan prema vrsti hirurške intervencije ili operacije i prema samom pacijentu: njegovim pridruženim bolestima kao i psihološkoj toleranciji bola i predstojeće operacije.

Svaki oblik anestezije zahteva kontinuirano praćenje vitalnih funkcija pacijenta uz održavanje unutrašnje ravnoteže organizma u optimalnim okvirima. Sve je ovo moguće uz iskusnog anesteziologa i anestetičara i vrhunsku opremu naše bolnice.

Opšta anestezija

Intravenska anestezija (analgosedacija)

Prilikom intravenske anestezije anestetici se administriraju isključivo direktno u krvotok preko predhodno plasirane intravenske kanile (“braunile”). Jednostavno se izvodi i brzo uvodi u san.

Kao samostalna anesteziološka tehnika često se koristi kod kratkotrajnih zahvata nakon kojih se u kratkom vremenu posle intervencije može napustiti bolnica (manje operacije, dijagnostičke pretrage: gastroskopija, kolonoskopija i sl)

Endotrahealna anestezija

U toku opšte endotrahealne anestezije pacijent je u stanju sličnom dubokom snu. Svest je privremeno i kontrolisano isključena, pacijent se ne pomera i ne oseća ništa. Anestetici se daju kroz venu i zajedno se sa kiseonikom udišu preko maske ili cevčice (tubusa) koja će biti postavljena kroz usta ili nos u grlo. Cevčica (tubus) se uklanja pre nego što se pacijent probudi posle operacije.

Regionalna anestezija

Epiduralna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom se punktira mesto između dva kičmena pršljena, postavi epiduralni kateter i aplikuje (injicira) lokalni anestetik u prostor oko tvrde ovojnice kičmene moždine (epiduralni prostor).

Jedan kraj katetera je u epiduralnom prostoru, a drugi(slobodan kraj) preko koga se aplikuje anestetik se izvede do levog ili desnog ramena. Delovanje anestetika počinje kroz 10-15 minuta a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja epiduralnog katetera.

Spinalna anestezija

U sedećem ili ležećem bočnom položaju, vrlo tankom iglom punktira se mesto između dva kičmena pršljena, anestetik se aplikuje u spinalni prostor (prostor kičmene moždine). Dejstvo anestetika počinje odmah a bol se ne oseća u delu tela ispod mesta plasiranja spinalne anestezije.

Pleksus („blok“) anestezija

Ova vrsta regionalne anestezije primjenjuje se za operacije na ramenu, ruci, šaci.

Izvodi se tako što se lokalni anestetik aplicira (inicira) u blizini i oko spleta nerava. Kod tog postupka, iglom se izazivaju blagi trnci kao siguran znak pronalaska živca i ispituje položaj igle. U slučaju potrebe, može se postaviti i vrlo tanak kateter, kroz koji se davanje anestetika može ponavljati.

Neposredni postoperativni tok

Postoperativno praćenje

Postoperativno praćenje i nega podrazumevaju niz mera koje se sprovode posle hirurškog zahvata kako bi se osigurao brz i siguran oporavak.

U neposrednom postoperativnom toku medicinski tim će pratiti:

  1. Vaše opšte stanje i stanje svesti
  2. Krvni pritisak, puls, temperaturu, zasićenost krvi kiseonikom
  3. Mokrenje
  4. Drenažu (ukoliko imate dren)
  5. Rad creva (peristaltiku) i pojavu stolice

U prvim satima posle operacije možete osetiti:

  • bol u operisanoj regiji
  • mučninu
  • blagi bol ili grebanje u grlu
  • suvoću usta
Molimo Vas da o tome obavestite medicinski tim. Ovi simptomi će proći uz odgovarajuće lekove.

Menadžment bola

Iako nije uvek moguće u potpunosti ukloniti bol, ne treba da trpite bol niti da ga ignorišete.

Ukoliko bol ne prestaje ili se pojačava, važno je da nam to kažete.

Pravovremena informacija nam pomaže da reagujemo i sprečimo da se bol intenzivira.

Smanjenje rizika od stvaranja krvnih ugrušaka

Posle svake operacije postoji rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Visina rizika zavisi od trajanja operacije i Vaše lične medicinske istorije.

Elastične (kompresivne) čarape navučene pre operacije će ostati na nogama dok god većinu vremena provodite u krevetu.

Savetuje se da posle operacije što je pre moguće počnete sa pokretima stopala i savijanjem nogu u kolenima i kada lekar dozvoli, da ustanete i počnete da hodate. Na taj način se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze).

Ukoliko je potrebno, lekar će Vam ordinirati i lek za razređivanje krvi (antikoagulans) a radi dodatnog smanjenja rizika od tromboze.

Kontrole operatora i previjanja

Previjanje operativne rane tokom kontrole hirurga je jedan od ključnih postupaka u Vašoj postoperativnoj nezi. Uključuje temeljno čišćenje, dezinfekciju i primenu obloga i zavoja na operisanoj regiji.

Cilj ovog postupka je smanenje rizika od infekcije i podsticanje brzog zarastanja operativne rane. Dinamiku previjanja određuje operator.

Vizite

Jutarnja vizita medicinskog osoblja se obavlja u 7:15 a večernja u 19:15. Tada će Vas obići medicinsko osoblje dnevne i noćne smene. Ovo je značajan momenat zbog prenosa svih ključnih informacija koje se tiču Vašeg zdravstvenog stanja i plana lečenja.

Ishrana

Pravilna ishrana ima važnu ulogu u oporavku i celokupnom toku lečenja.

Režim ishrane se individualno prilagođava u dogovoru sa lekarom a u skladu sa Vašim trenutnim zdravstvenim stanjem i terapijom.

Tokom boravka u bolnici obezbeđeni su doručak, ručak i večera, kao i užine tokom dana, po potrebi i prema medicinskim indikacijama.

Prilikom planiranja obroka vodimo računa o:

  • eventualnim alergijama na hranu i intoleranciji
  • posebnim medicinskim dijetama (npr. dijabetična, bezglutenska, dijeta kod bubrežnih i gastrointestinalnih oboljenja),
  • ličnim navikama i preferencijama u ishrani – vegetarijanska, veganska, halal, košer ishrana i slično.

Prevencija povreda i padova

Tokom boravka u bolnici će Vam možda biti potrebna pomoć pri kretanju. Bilo da je u pitanju ustajanje iz kreveta, korišćenje toaleta ili hodanje, tu smo da vam pružimo pomoć.

Ako u bilo kom trenutku osetite da vam je potrebna pomoć, pozovite svoju medicinsku sestru

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenta i podaci iz medicinske dokumentacije predstavljaju lične podatke posebne kategorije i profesionalnu tajnu, u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije.

U skladu sa tim, informacije o Vašem zdravstvenom stanju se mogu saopštiti punoletnoj osobi koju ste Vi odredili (kontakt osoba od poverenja) i čije ste podatke (ime, prezime, broj telefona) ostavili medicinskom timu na prijemu u bolnicu.

Imajući u vidu da je podrška najbližeg člana porodice ili prijatelja važna za oprovak pacijenta, poseta jedne osobe pacijentu na odeljenju je dozvoljena u popodnevnim satima uz saglasnost operatora.

Posetilac se moli da:

  • ne donosi hranu, piće ili lekove pacijentu
  • ne dovodi decu u posetu
  • obuje kaljače preko obuće i stavi zaštitnu masku
  • isključi mobilni telefon tokom posete
  • ne stavlja svoje lične stvari na krevet pacijenta
  • ne sedi na ivici bolesničkog kreveta
Na odeljenju intenzivne nege posete nisu dozvoljene.

Vreme otpusta je individualno i zavisi od Vašeg postoperativnog oporavka.

Kada dođe vreme za izlazak iz bolnice, naš tim će vam pomoći da se za to pripremite.

Preporučujemo da Vaša pratnja bude uključena u planiranje otpusta kako bi bili informisani o preporučenoj postoperativnoj nezi i o terapiji koju bi trebalo da uzimate.

Pobrinućemo se da jasno razumete:

  • koje lekove treba da uzimate kod kuće, u koje vreme i koliko dugo
  • kakav režim ishrane treba da poštujete
  • kako da zaštitite operativnu ranu tokom tuširanja
  • kada je potrebno da dođete na previjanje i kontrolu

Ukoliko je potrebno da primate injekcije leka za „razređivanje“ krvi , naša medicinska sestra / tehničar će Vas obučiti za samodavanje.

Na otpustu iz bolnice ćete dobiti Otpusnu listu, recepte za ordinirane lekove i ukoliko je potrebno, pisanu preporuku za ishranu.

Veoma je važno da dolazite na zakazane kontrolne preglede, čak i ako se osećate mnogo bolje.

Na tim pregledima lekar proverava:

  • stanje operativne rane
  • da li je terapija odgovarajuća
  • razmatra rezultate kontrolnih laboratorijskih analiza (ukoliko su rađene)
  • prati tok oporavka

Medicinske usluge je moguće platiti:

  • Gotovinom (u dinarima)
  • Platnom karticom: Visa Card, Mastercard, Dina, Maestro, American Express
  • Bankarskim transferom
Ukoliko hiruršku intervenciju plaćate sami, pre operacije je potrebno ostaviti depozit u visini cene operacije.

Sava Medical Hospital ima saradnju sa svim vodećim zdravstvenim osiguranjima.

  • Generali osiguranje Srbija
  • Globos osiguranje
  • Milenijum osiguranje
  • Wiener Städtische
  • Triglav osiguranje
  • Dunav osiguranje
  • DDOR osiguranje
  • Uniqa osiguranje
  • Sava osiguranje
  • Allianz
  • Cigna
  • AP Companies
  • Savitar
  • Bupa
Molimo vas da nas unapred obavestite ukoliko imate polisu dobrovoljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja i pošaljete nam skeniranu ili fotografisanu karticu ili broj polise.Na taj način ćemo moći blagovremeno da pošaljemo Zahtev za autorizaciju Vašoj osiguravajućoj kući i pribavimo Garanciju plaćanja.

Fondovi zdravstvenog osiguranja

  • Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
  • Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije
  • Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH
Ukoliko vaše troškove lečenja plaća fond zdravstvenog osiguranja molimo da nam dostavite garantno pismo.